Kraljevska palača ★Godine 1323. kralj Karlo Robert preselio je svoje sjedište u Visegrád, a njegovi nasljednici ovdje su sagradili veliku palaču dimenzija 123 puta 123 metra. Od 1476. do 1484. kralj Matija Korvin pregradio ju je u stilu kasne gotike, s prvim elementima talijanske renesanse sjeverno od Alpa. Nakon što su Turci 1544. zauzeli Visegrád, palača je propala, a njezini se zidovi otkopavaju od 1934. godine. Danas je u njoj Muzej kralja Matije.
Salomonova kula ★Šesterokutna stambena kula donje utvrde nastala je sredinom 13. stoljeća. Ime je dobila po kralju Salomonu, koji je prema predaji u 11. stoljeću bio zatočen u Visegrádu. Današnji izgled dala joj je obnova od 1959. do 1964. godine. Unutra su izložbe Muzeja kralja Matije, a nakon godina zatvorenosti kula je ponovno otvorena 1. svibnja 2026.
Izložbe u citadeli ★U citadeli ćeš vidjeti maketu nekadašnjih utvrda, kopiju Svete krune i panoptikum s voštanim figurama. Tu je i priča iz 1440. godine: dvorska dama Helena Kottanner po nalogu obudovljele kraljice Elizabete odavde je ukrala krunu kako bi se njome mogao okruniti kraljičin mali sin.
Citadela ★Gornja utvrda stoji na stijeni 328 metara nad morem. Nakon mongolske provale 1241. i 1242. godine utvrdila ju je kraljica Marija, supruga Bele IV., novcem od prodanih dragulja. U doba kralja Žigmunda ovdje se čuvala Sveta kruna Ugarske. Sa zidina se vidi zavoj Dunava.
Herkulova fontanaFontana s kipom Herkula nastala je dok je kralj Matija Korvin pregrađivao palaču. Zajedno s Fontanom muza i trijemom dvorišta ubraja se među najstarije spomenike talijanske renesanse u Europi sjeverno od Alpa.