Kutná Hora i katedrala svete Barbare: što vidjeti, karta i ruta obilaska
Stari grad i katedrala svete Barbare u Kutnoj Hori. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.
slobodan ulazmuzeji i tornjevi imaju zasebne ulaznice
Šetnja počinje kod turističke informacije na trgu Palackého náměstí, a preporučena ruta završava kod katedrale svete Barbare, oko 10 minuta hoda od početka. Ako si već u središtu, Turi će te povesti od najbliže točke. Stari grad je brežuljkast, a ulice su popločane kamenom. Šetnja gradom je besplatna, a ulaznice su potrebne za katedralu svete Barbare, za palaču Vlašský dvůr i za muzeje. Kosturnica u Sedlecu udaljena je oko 3 km od središta i nije na ovoj ruti. Zahodi se nalaze kod trga Palackého náměstí, kod palače Vlašský dvůr, u vrtovima Breüerovy sady i kod katedrale svete Barbare.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
Kutná Hora i katedrala svete Barbare u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Plan: OpenStreetMap (ODbL). Opisi i fotografije: Turi i Wikimedia Commons. Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Kutná Hora izrasla je na srebru: u srednjem vijeku bila je jedan od najbogatijih gradova Češkog Kraljevstva, a njezino povijesno središte nalazi se na UNESCO-ovu popisu. Šetnja vodi od kraljevske kovnice u palači Vlašský dvůr i crkve svetog Jakova kroz uličice Starog grada s kužnim pilom, gotičkom Kamenom kućom i Kamenom fontanom, do ulice Barborská s galerijom svetaca i katedrale svete Barbare, koju su građani sagradili kao odgovor na katedralu u Pragu.
Foto Ondřej Kořínek, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons1
Zgrada / spomenik
Vlašský dvůr, kraljevska kovnica
Kraljevsku palaču s kovnicom osnovao je prije 1300. godine kralj Vaclav II. Ovdje su se kovali srebrni praški groši, a kasnije i taliri, jer je Kutná Hora zahvaljujući rudnicima srebra bila jedan od najvažnijih gradova kraljevstva. Palača je proširena oko 1400. godine za Vaclava IV. i krajem 15. stoljeća za Vladislava Jagelovića. Predaja povezuje kovnicu s Kutnohorskim dekretom od 18. siječnja 1409. godine, koji je Česima dao prevlast na Praškom sveučilištu. Nakon zatvaranja kovnice u 18. stoljeću zgrada je propadala, a neogotički izgled dobila je tijekom obnove 1893-1899.
Foto Ondřej Kořínek, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons2
Zgrada / spomenik
Crkva svetog Jakova
Gotička crkva gradila se od prve polovice 14. do 15. stoljeća, a na njoj je radila i Parlerova radionica. Prepoznat ćeš je po dva tornja sa zapadne strane: sjeverni je visok 80 metara, a južni nikada nije dovršen. Gradnju su financirale patricijske obitelji, kovničari i radnici kovnice. Od 1995. godine zajedno s povijesnim središtem Kutne Hore nalazi se na UNESCO-ovu popisu.
Foto Fotograf ondra, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons3
Atrakcija
Kužni pil
Barokni pil visok je 16,6 metara i stoji u ulici Šultysova. Izradio ga je isusovački kipar František Baugut od 1713. do 1715. u spomen na posljednju veliku kugu u Češkoj, koja je 1713. godine u Kutnoj Hori odnijela 43 života. Na vrhu stoji Bezgrešna Djevica Marija, niže sveci zaštitnici od kuge, a u podnožju kipovi rudara sa štitovima, jer je grad živio od rudnika srebra.
Foto Palickap, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons4
Zgrada / spomenik
Kamenný dům
Kasnogotička građanska kuća s bogato isklesanim trokutastim zabatom i kamenim erkerom iznad portala. Sagradio ju je od 1485. do 1499. građanin Prokop Kroupa, koji je 1499. godine dobio plemstvo, pa su zato na zabatu vitezovi. Klesarske radove izveo je majstor Brikcius Gauske iz Görlitza, koji je radio i na gradskoj vijećnici u Vroclavu. Danas je unutra dio Češkog muzeja srebra.
Foto Petr1888, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons5
Atrakcija
Kamena fontana
Dvanaesterostrana kasnogotička fontana na trgu Rejskovo náměstí sagrađena je od 1493. do 1495., vjerojatno prema projektu majstora Brikciusa Gauskea. Platio ju je Jan Smíšek z Vrchovišť, vlasnik Hrádeka. Voda je ovdje bila zlata vrijedna: u grad se dovodila drvenim vodovodom dugim nekoliko kilometara. Fontana je služila kao spremnik pitke vode sve do 1890. godine.
Foto Hadonos, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik
Hrádek
Gotički dvor na terasi iznad doline rječice Vrchlice prvi se put spominje 1312. godine. Početkom 15. stoljeća kraljevski sudac Václav z Donína pregradio ga je u gotičku rezidenciju, a na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće ovdje je nastala patricijska palača. U 17. stoljeću u njemu je djelovala isusovačka škola, a od 1996. godine ovdje je Češki muzej srebra. Obilazak starog rudnika ispod muzeja odvija se pod zemljom, pa ga nema na Turi ruti.
Foto Ondřej Kořínek, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons7
Atrakcija
Isusovački kolegij i galerija svetaca
Barokni isusovački kolegij sagrađen je od 1667. do 1750. prema projektu talijanskog arhitekta Giovannija Domenica Orsija, izvan starih zidina, između Hrádeka i katedrale svete Barbare. Duž vidikovačke terase ispred kolegija stoji trinaest skupina kipova svetaca iz 18. stoljeća: dvanaest ih je izradio František Baugut od 1703. do 1716., a kip svetog Ivana Nepomuka dodan je nakon 1740. godine. S terase se vidi dolina Vrchlice i cijeli grad.
Foto Keete 37, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik
Katedrala svete Barbare
Peterobrodnu gotičku crkvu sagradili su građani o vlastitom trošku kao odgovor na katedralu u Pragu, a zaštitnica joj je sveta Barbara, zaštitnica rudara. Gradnja je započela 1388. godine, vodila ju je Parlerova radionica, a prekinuli su je husitski ratovi. Kasnije su ovdje radili Matěj Rejsek, koji je 1499. godine dovršio mrežasti svod svetišta, i Benedikt Rejt, koji je lađi dao današnji oblik. Radovi su prekinuti 1558. godine i crkva je sa zapadne strane zatvorena samo privremenim zidom. Od 1995. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu.
Sve točke (15)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Zgrada / spomenik 7
Vlašský dvůr, kraljevska kovnica ★Kraljevsku palaču s kovnicom osnovao je prije 1300. godine kralj Vaclav II. Ovdje su se kovali srebrni praški groši, a kasnije i taliri, jer je Kutná Hora zahvaljujući rudnicima srebra bila jedan od najvažnijih gradova kraljevstva. Palača je proširena oko 1400. godine za Vaclava IV. i krajem 15. stoljeća za Vladislava Jagelovića. Predaja povezuje kovnicu s Kutnohorskim dekretom od 18. siječnja 1409. godine, koji je Česima dao prevlast na Praškom sveučilištu. Nakon zatvaranja kovnice u 18. stoljeću zgrada je propadala, a neogotički izgled dobila je tijekom obnove 1893-1899.
Crkva svetog Jakova ★Gotička crkva gradila se od prve polovice 14. do 15. stoljeća, a na njoj je radila i Parlerova radionica. Prepoznat ćeš je po dva tornja sa zapadne strane: sjeverni je visok 80 metara, a južni nikada nije dovršen. Gradnju su financirale patricijske obitelji, kovničari i radnici kovnice. Od 1995. godine zajedno s povijesnim središtem Kutne Hore nalazi se na UNESCO-ovu popisu.
Kamenný dům ★Kasnogotička građanska kuća s bogato isklesanim trokutastim zabatom i kamenim erkerom iznad portala. Sagradio ju je od 1485. do 1499. građanin Prokop Kroupa, koji je 1499. godine dobio plemstvo, pa su zato na zabatu vitezovi. Klesarske radove izveo je majstor Brikcius Gauske iz Görlitza, koji je radio i na gradskoj vijećnici u Vroclavu. Danas je unutra dio Češkog muzeja srebra.
Hrádek ★Gotički dvor na terasi iznad doline rječice Vrchlice prvi se put spominje 1312. godine. Početkom 15. stoljeća kraljevski sudac Václav z Donína pregradio ga je u gotičku rezidenciju, a na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće ovdje je nastala patricijska palača. U 17. stoljeću u njemu je djelovala isusovačka škola, a od 1996. godine ovdje je Češki muzej srebra. Obilazak starog rudnika ispod muzeja odvija se pod zemljom, pa ga nema na Turi ruti.
Katedrala svete Barbare ★Peterobrodnu gotičku crkvu sagradili su građani o vlastitom trošku kao odgovor na katedralu u Pragu, a zaštitnica joj je sveta Barbara, zaštitnica rudara. Gradnja je započela 1388. godine, vodila ju je Parlerova radionica, a prekinuli su je husitski ratovi. Kasnije su ovdje radili Matěj Rejsek, koji je 1499. godine dovršio mrežasti svod svetišta, i Benedikt Rejt, koji je lađi dao današnji oblik. Radovi su prekinuti 1558. godine i crkva je sa zapadne strane zatvorena samo privremenim zidom. Od 1995. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu.
Crkva svetog Ivana NepomukaBarokna crkva stoji nekoliko koraka od Kamene fontane. Nastala je nakon kanonizacije Ivana Nepomuka, novog zaštitnika Češke: 1731. godine gradski vijećnik Josef Khun darovao je gradu zemljište na kojem je stajala njegova kuća, izgorjela 1726. godine. Između projekata odabran je plan Františeka Maxmiliána Kaňke, arhitekta koji je tada radio za kutnohorske isusovce.
Crkva Gospe Na NámětiGotička crkva stoji na istočnom rubu Starog grada, nekoliko minuta od trga Palackého náměstí, izvan glavne rute. Osnovana je vjerojatno prije 1357. godine na mjestu starije rudarske kapelice i zajedno s crkvom svetog Jakova spada među najstarije u Kutnoj Hori. Uzor joj je bila crkva svetog Jakova, ali u znatno jednostavnijem obliku. Sat na tornju postojao je ovdje već u 15. stoljeću.
Atrakcija 3
Kužni pil ★Barokni pil visok je 16,6 metara i stoji u ulici Šultysova. Izradio ga je isusovački kipar František Baugut od 1713. do 1715. u spomen na posljednju veliku kugu u Češkoj, koja je 1713. godine u Kutnoj Hori odnijela 43 života. Na vrhu stoji Bezgrešna Djevica Marija, niže sveci zaštitnici od kuge, a u podnožju kipovi rudara sa štitovima, jer je grad živio od rudnika srebra.
Kamena fontana ★Dvanaesterostrana kasnogotička fontana na trgu Rejskovo náměstí sagrađena je od 1493. do 1495., vjerojatno prema projektu majstora Brikciusa Gauskea. Platio ju je Jan Smíšek z Vrchovišť, vlasnik Hrádeka. Voda je ovdje bila zlata vrijedna: u grad se dovodila drvenim vodovodom dugim nekoliko kilometara. Fontana je služila kao spremnik pitke vode sve do 1890. godine.
Isusovački kolegij i galerija svetaca ★Barokni isusovački kolegij sagrađen je od 1667. do 1750. prema projektu talijanskog arhitekta Giovannija Domenica Orsija, izvan starih zidina, između Hrádeka i katedrale svete Barbare. Duž vidikovačke terase ispred kolegija stoji trinaest skupina kipova svetaca iz 18. stoljeća: dvanaest ih je izradio František Baugut od 1703. do 1716., a kip svetog Ivana Nepomuka dodan je nakon 1740. godine. S terase se vidi dolina Vrchlice i cijeli grad.
Toaleti / blagajne / parkiralište 5
Turistička informacija na Palackého náměstíŠetnja počinje kod turističke informacije na trgu Palackého náměstí. Ruta vodi do kraljevske kovnice u palači Vlašský dvůr i crkve svetog Jakova, kroz uličice Starog grada pokraj kužnog pila, gotičke Kamene kuće i Kamene fontane, a zatim ulicom Barborská s galerijom svetaca do katedrale svete Barbare.