Foto Ralf Roletschek, CC BY-SA 3.0 at, Wikimedia Commons
Stari gradGraz, Štajerska, Austrija
Stari grad i Schlossberg u Grazu: što vidjeti, karta i ruta obilaska
Stari grad i Schlossberg u Grazu. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.
slobodan ulazmuzeji i tornjevi imaju zasebne ulaznice
Šetnja počinje na Hauptplatzu, gdje staje većina tramvajskih linija u Grazu, među njima i tramvaji s glavnog kolodvora Graz Hauptbahnhof. Završava kod Kunsthausa s druge strane Mure, odakle se preko mosta pješice vraćaš na Hauptplatz. Ako si već u središtu ili na Schlossbergu, Turi će te voditi od najbliže točke. Šetnja gradom i Schlossbergom je besplatna, dvorište dvorca s dvostrukim stubištem otvoreno je svaki dan od 7:30 do 20:00, a ulaz u katedralu je slobodan. Ulaznice su potrebne za Oružarnicu, Mauzolej i Kunsthaus, koji je ponedjeljkom zatvoren. Mauzolej je otvoren od travnja do listopada, a Oružarnica se od studenoga razgledava uglavnom s vodičem. Na Schlossberg vode Ratne stube, odnosno 260 stepenica, a umjesto njih možeš se popeti dizalom u stijeni, dostupnim i za invalidska kolica. Za dizalo je potrebna posebna karta, a u uspinjači Schlossbergbahn, koja vozi i zimi, vrijedi karta gradskog prijevoza Graz Linien. Zahode ćeš naći na Hauptplatzu, na Schlossbergplatzu pokraj ulaza u Dom im Berg, na Schlossbergu kod kafića Aiola i kod Murinsela na obali. Planiraj oko tri sata, bez razgledavanja muzeja.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
Graz: Stari grad u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Povijesna jezgra Graza, glavnog grada Štajerske, od 1999. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Šetnja počinje na Hauptplatzu, vodi ulicom Herrengasse pokraj Oslikane kuće i renesansnog Landhausa, do katedrale, mauzoleja cara Ferdinanda II. i dvorca s dvostrukim zavojitim stubištem. Zatim ćeš se popeti na brežuljak Schlossberg s tornjem sa satom, simbolom grada, spustiti se uspinjačom i završiti uz Muru, kod plutajućeg otoka Murinsel i plavog Kunsthausa.
Foto Taxiarchos228, CC BY 3.0, Wikimedia Commons1
Atrakcija
Gradska vijećnica i fontana nadvojvode Ivana
Hauptplatz je nastao oko 1160. godine kao glavna gradska tržnica i otada je srce Graza. Gradska vijećnica u današnjem obliku sagrađena je od 1887. do 1893. godine. Fontana sa spomenikom nadvojvodi Ivanu postavljena je usred trga 1878. godine, a likovi u njezinu podnožju prikazuju četiri štajerske rijeke: Muru, Enns, Dravu i Savinju. Oko fontane su štandovi s hranom, a na trgu potraži kuće Luegg s bogatom štukaturom i arkadama.
Ova kuća na adresi Herrengasse 3 nekadašnji je Herzogshof, prvi put spomenut 1360. godine, u kojem su štajerski vojvode obavljali službene poslove. Cijelo pročelje, više od 220 četvornih metara, prekrivaju freske baroknog slikara Johanna Mayera iz 1742. godine. Prikazuju bogove i junake iz grčkih i rimskih mitova. Dolje potraži Bakha i Vulkana, a u najvišem redu Merkura, Marsa i Minervu.
Foto Olaf Kosinsky, CC BY-SA 3.0 de, Wikimedia Commons3
Zgrada / spomenik
Dvorište Landhausa
Landhaus je sjedište štajerskog zemaljskog sabora, koji ovdje zasjeda i danas. Krilo prema Herrengasse i dvorište počeo je graditi 1557. godine Domenico dell'Allio, graditelj utvrda iz sjeverne Italije, i to je jedna od najvažnijih renesansnih građevina u srednjoj Europi. Dvorište okružuju arkade na tri kata, a u sredini stoji brončani zdenac pod ukrasnim krovićem. Na vratima od 1588. godine vise ploče sa zabranom tučnjave i nošenja oružja, a u adventu se u dvorištu postavljaju jaslice od leda.
Foto Dennis G. Jarvis, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons4
Zgrada / spomenik
Oružarnica (Landeszeughaus)
Oružarnicu pokraj Landhausa sagradio je 1642. godine Antonio Solar, jer su od kraja 15. stoljeća Štajerskoj prijetile osmanske vojske. To je najveća sačuvana povijesna oružarnica na svijetu: ovdje je sačuvano oko 32 000 predmeta, među njima više od 3300 oklopa i kaciga. Na pročelju pogledaj barokne kipove Marsa i Minerve, djelo Giovannija Mamola. Ulaz se plaća, a od studenoga se razgledava uglavnom s vodičem.
Foto TheRunnerUp, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Atrakcija
Glockenspielplatz
U zabatu kuće na ovom trgu skriva se zvonoigra. Dao ju je postaviti Gottfried Maurer, koji je kupio kuću 1884. godine, a njezina 24 zvona prvi su put zasvirala na Badnjak 1905. godine. Svaki dan u 11, 15 i 18 sati u prozorčićima pleše drveni par u štajerskim nošnjama, a na kraju zlatni pijetao raširi krila i zakukuriče. Nastup traje do 8 minuta i obuhvaća 3 melodije, odabrane između otprilike 70 pjesama.
Foto Anna Saini, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik
Mauzolej Ferdinanda II.
Car Ferdinand II. naručio je 1614. godine svoj mauzolej zajedno s crkvom svete Katarine, a projektirao ga je njegov dvorski slikar i arhitekt Giovanni Pietro de Pomis. Unutrašnjost je kasnije uredio mladi umjetnik iz Graza, Johann Bernhard Fischer von Erlach, koji je poslije postao slavni barokni arhitekt. Ferdinand II. umro je 1637. godine i ovdje počiva, a u kripti stoji sarkofag od crvenog mramora njegove majke, Marije Bavarske. Mauzolej je otvoren od travnja do listopada, od utorka do nedjelje.
Foto Isiwal, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons7
Zgrada / spomenik
Katedrala
Katedralu je od 1438. do 1464. godine sagradio car Fridrik III. kao dvorsku crkvu uz svoj dvorac. Gotovo 200 godina pripadala je isusovcima, koji su je uredili u baroknom stilu, a od 1786. godine štajerska je biskupska katedrala. Na vanjskom južnom zidu pogledaj fresku iz 1485. godine, koja se pripisuje Tomi iz Villacha. Prikazuje tri pošasti koje su 1480. godine pogodile Štajersku: skakavce, provalu Turaka i kugu. Ulaz u katedralu je besplatan.
Foto E.mil.mil, CC BY-SA 3.0 at, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik
Dvorac i dvostruko zavojito stubište
Godine 1438. Fridrik, tada vojvoda Štajerske, odlučio je u Grazu sagraditi novu rezidenciju, u kojoj danas djeluje štajerska zemaljska vlada. Najzanimljivije je dvostruko zavojito stubište iz 1499. godine, iz vremena cara Maksimilijana I. Dva stubišta idu u suprotnim smjerovima kroz tri kata, na svakom se katu susreću i ponovno razilaze, pa ih u Grazu zovu stubištem pomirenja. Ulaz s Hofgasse 15 je besplatan, svaki dan od 7:30 do 20:00.
Foto Stefan97, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons9
Atrakcija
Ratne stube i dizalo u stijeni
Od Schlossbergplatza do tornja sa satom vode stube uklesane u stijenu brežuljka, koji se uzdiže 123 metra iznad Hauptplatza. Ima ih 260 u 5 krakova, gradnja je počela 1914. godine, a otvorene su 1918. godine kao Kriegssteig, odnosno ratne stube. Ako ti se ne da penjati, odvezi se dizalom Schlossberglift: od 2000. godine staklene kabine voze oknom u stijeni visokim 77 metara i za manje od minute stižu do tornja sa satom. Dizalo je dostupno za invalidska kolica i za njega je potrebna posebna karta.
Foto Ralf Roletschek, CC BY-SA 3.0 at, Wikimedia Commons10
Atrakcija
Toranj sa satom (Uhrturm)
Toranj sa satom, prvi put spomenut 1265. godine, simbol je Graza. Današnji oblik dobio je u 16. stoljeću, visok je 28 metara, a njegovi brojčanici imaju promjer veći od 5 metara. Pogledaj kazaljke: duža pokazuje sate, jer je sat nekoć imao samo kazaljku za sate, vidljivu izdaleka, a kazaljka za minute dodana je kasnije. Godine 1809. Napoleonove vojske srušile su utvrdu na brežuljku, ali su građani otkupili toranj i zahvaljujući tome je preživio. Pokraj njega počinje podzemni tobogan Schlossbergrutsche, visok 64 metra.
Foto Norbert Essl, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Atrakcija
Zvonik sa zvonom Liesl
Zvonik je 1588. godine sagradio nadvojvoda Karlo II. U njemu visi Liesl, najpoznatije zvono u Grazu, koje je 1587. godine izlio Martin Hilger i koje teži 4633 kilograma. Svaki dan u 7, 12 i 19 sati udara 101 put. Legenda kaže da je izliveno od 101 turske topovske kugle, ali metal je zapravo potjecao iz Oružarnice, gdje je bio odložen za lijevanje.
Foto Stefan97, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons12
Atrakcija
Uspinjača Schlossbergbahn
Uspinjača vozi na Schlossberg od 25. studenoga 1894. godine, a od prijelaza 1899. na 1900. godinu pokreće je struja. Pruga je duga 201 metar, svladava 108 metara visinske razlike uz nagib od oko 60 posto, a vožnja traje manje od 2 minute. Gornja postaja nalazi se kod restorana Schlossberg, a donja na obali Kaiser-Franz-Josef-Kai, pokraj tramvajske stanice linija 3 i 5. Ovdje vrijedi obična karta gradskog prijevoza Graz Linien.
Foto Palickap, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Atrakcija
Murinsel
Murinsel je umjetni otok usidren na rijeci Muri i pješačkim mostićima povezan s obje obale. Projektirao ga je njujorški umjetnik Vito Acconci, a otvoren je početkom 2003. godine, kada je Graz bio Europska prijestolnica kulture. Dug je oko 50 metara, a unutra su kafić pod staklenom kupolom, amfiteatar s plavim klupama te labirint od užadi i tobogan za djecu. Ulaz je besplatan tijekom cijele godine.
Foto Isiwal, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Zgrada / spomenik
Kunsthaus
Kunsthaus, odnosno kuću umjetnosti, sagradili su za 2003. godinu arhitekti Peter Cook i Colin Fournier. Fournier ga je nazvao prijateljskim izvanzemaljcem, a ponekad ga zovu i nilskim konjem, pužem ili kitom. Kožu zgrade čini 1066 panela od pleksiglasa, a noću pročelje svijetli kao zaslon sa svjetlosnim instalacijama. Dio muzeja je lijevanoželjezna Željezna kuća iz 1848. godine, s plavim tijelom zgrade povezana ostakljenom vidikovačkom galerijom Needle, dugom 40 metara. Muzej je otvoren od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati.
Sve točke (26)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Atrakcija 9
Gradska vijećnica i fontana nadvojvode Ivana ★Hauptplatz je nastao oko 1160. godine kao glavna gradska tržnica i otada je srce Graza. Gradska vijećnica u današnjem obliku sagrađena je od 1887. do 1893. godine. Fontana sa spomenikom nadvojvodi Ivanu postavljena je usred trga 1878. godine, a likovi u njezinu podnožju prikazuju četiri štajerske rijeke: Muru, Enns, Dravu i Savinju. Oko fontane su štandovi s hranom, a na trgu potraži kuće Luegg s bogatom štukaturom i arkadama.
Glockenspielplatz ★U zabatu kuće na ovom trgu skriva se zvonoigra. Dao ju je postaviti Gottfried Maurer, koji je kupio kuću 1884. godine, a njezina 24 zvona prvi su put zasvirala na Badnjak 1905. godine. Svaki dan u 11, 15 i 18 sati u prozorčićima pleše drveni par u štajerskim nošnjama, a na kraju zlatni pijetao raširi krila i zakukuriče. Nastup traje do 8 minuta i obuhvaća 3 melodije, odabrane između otprilike 70 pjesama.
Ratne stube i dizalo u stijeni ★Od Schlossbergplatza do tornja sa satom vode stube uklesane u stijenu brežuljka, koji se uzdiže 123 metra iznad Hauptplatza. Ima ih 260 u 5 krakova, gradnja je počela 1914. godine, a otvorene su 1918. godine kao Kriegssteig, odnosno ratne stube. Ako ti se ne da penjati, odvezi se dizalom Schlossberglift: od 2000. godine staklene kabine voze oknom u stijeni visokim 77 metara i za manje od minute stižu do tornja sa satom. Dizalo je dostupno za invalidska kolica i za njega je potrebna posebna karta.
Toranj sa satom (Uhrturm) ★Toranj sa satom, prvi put spomenut 1265. godine, simbol je Graza. Današnji oblik dobio je u 16. stoljeću, visok je 28 metara, a njegovi brojčanici imaju promjer veći od 5 metara. Pogledaj kazaljke: duža pokazuje sate, jer je sat nekoć imao samo kazaljku za sate, vidljivu izdaleka, a kazaljka za minute dodana je kasnije. Godine 1809. Napoleonove vojske srušile su utvrdu na brežuljku, ali su građani otkupili toranj i zahvaljujući tome je preživio. Pokraj njega počinje podzemni tobogan Schlossbergrutsche, visok 64 metra.
Zvonik sa zvonom Liesl ★Zvonik je 1588. godine sagradio nadvojvoda Karlo II. U njemu visi Liesl, najpoznatije zvono u Grazu, koje je 1587. godine izlio Martin Hilger i koje teži 4633 kilograma. Svaki dan u 7, 12 i 19 sati udara 101 put. Legenda kaže da je izliveno od 101 turske topovske kugle, ali metal je zapravo potjecao iz Oružarnice, gdje je bio odložen za lijevanje.
Uspinjača Schlossbergbahn ★Uspinjača vozi na Schlossberg od 25. studenoga 1894. godine, a od prijelaza 1899. na 1900. godinu pokreće je struja. Pruga je duga 201 metar, svladava 108 metara visinske razlike uz nagib od oko 60 posto, a vožnja traje manje od 2 minute. Gornja postaja nalazi se kod restorana Schlossberg, a donja na obali Kaiser-Franz-Josef-Kai, pokraj tramvajske stanice linija 3 i 5. Ovdje vrijedi obična karta gradskog prijevoza Graz Linien.
Murinsel ★Murinsel je umjetni otok usidren na rijeci Muri i pješačkim mostićima povezan s obje obale. Projektirao ga je njujorški umjetnik Vito Acconci, a otvoren je početkom 2003. godine, kada je Graz bio Europska prijestolnica kulture. Dug je oko 50 metara, a unutra su kafić pod staklenom kupolom, amfiteatar s plavim klupama te labirint od užadi i tobogan za djecu. Ulaz je besplatan tijekom cijele godine.
Turski bunar (Türkenbrunnen)Bunar je iskopan od 1554. do 1558. godine kako bi utvrda imala vode tijekom dugih opsada. Seže 94 metra u dubinu, sve do podzemnih voda Mure. Ime se pojavilo tek u 19. stoljeću i potječe od priče o turskim zarobljenicima koji su ga navodno kopali.
KazamateKazamate su ruševine dvoetažnih podruma nekadašnje kuće upravitelja utvrde, sagrađene oko 1578. godine, u kojima su se čuvale zalihe. Od 1783. godine utvrda je bila državni zatvor, a 1809. godine kuća je srušena zajedno s utvrdama. Godine 1937. ovdje je otvorena pozornica na otvorenom, a od 1987. godine ima pomični krov, pa se koncerti i predstave održavaju gotovo po svakom vremenu.
Zgrada / spomenik 9
Oslikana kuća (Gemaltes Haus) ★Ova kuća na adresi Herrengasse 3 nekadašnji je Herzogshof, prvi put spomenut 1360. godine, u kojem su štajerski vojvode obavljali službene poslove. Cijelo pročelje, više od 220 četvornih metara, prekrivaju freske baroknog slikara Johanna Mayera iz 1742. godine. Prikazuju bogove i junake iz grčkih i rimskih mitova. Dolje potraži Bakha i Vulkana, a u najvišem redu Merkura, Marsa i Minervu.
Dvorište Landhausa ★Landhaus je sjedište štajerskog zemaljskog sabora, koji ovdje zasjeda i danas. Krilo prema Herrengasse i dvorište počeo je graditi 1557. godine Domenico dell'Allio, graditelj utvrda iz sjeverne Italije, i to je jedna od najvažnijih renesansnih građevina u srednjoj Europi. Dvorište okružuju arkade na tri kata, a u sredini stoji brončani zdenac pod ukrasnim krovićem. Na vratima od 1588. godine vise ploče sa zabranom tučnjave i nošenja oružja, a u adventu se u dvorištu postavljaju jaslice od leda.
Oružarnica (Landeszeughaus) ★Oružarnicu pokraj Landhausa sagradio je 1642. godine Antonio Solar, jer su od kraja 15. stoljeća Štajerskoj prijetile osmanske vojske. To je najveća sačuvana povijesna oružarnica na svijetu: ovdje je sačuvano oko 32 000 predmeta, među njima više od 3300 oklopa i kaciga. Na pročelju pogledaj barokne kipove Marsa i Minerve, djelo Giovannija Mamola. Ulaz se plaća, a od studenoga se razgledava uglavnom s vodičem.
Mauzolej Ferdinanda II. ★Car Ferdinand II. naručio je 1614. godine svoj mauzolej zajedno s crkvom svete Katarine, a projektirao ga je njegov dvorski slikar i arhitekt Giovanni Pietro de Pomis. Unutrašnjost je kasnije uredio mladi umjetnik iz Graza, Johann Bernhard Fischer von Erlach, koji je poslije postao slavni barokni arhitekt. Ferdinand II. umro je 1637. godine i ovdje počiva, a u kripti stoji sarkofag od crvenog mramora njegove majke, Marije Bavarske. Mauzolej je otvoren od travnja do listopada, od utorka do nedjelje.
Katedrala ★Katedralu je od 1438. do 1464. godine sagradio car Fridrik III. kao dvorsku crkvu uz svoj dvorac. Gotovo 200 godina pripadala je isusovcima, koji su je uredili u baroknom stilu, a od 1786. godine štajerska je biskupska katedrala. Na vanjskom južnom zidu pogledaj fresku iz 1485. godine, koja se pripisuje Tomi iz Villacha. Prikazuje tri pošasti koje su 1480. godine pogodile Štajersku: skakavce, provalu Turaka i kugu. Ulaz u katedralu je besplatan.
Dvorac i dvostruko zavojito stubište ★Godine 1438. Fridrik, tada vojvoda Štajerske, odlučio je u Grazu sagraditi novu rezidenciju, u kojoj danas djeluje štajerska zemaljska vlada. Najzanimljivije je dvostruko zavojito stubište iz 1499. godine, iz vremena cara Maksimilijana I. Dva stubišta idu u suprotnim smjerovima kroz tri kata, na svakom se katu susreću i ponovno razilaze, pa ih u Grazu zovu stubištem pomirenja. Ulaz s Hofgasse 15 je besplatan, svaki dan od 7:30 do 20:00.
Kunsthaus ★Kunsthaus, odnosno kuću umjetnosti, sagradili su za 2003. godinu arhitekti Peter Cook i Colin Fournier. Fournier ga je nazvao prijateljskim izvanzemaljcem, a ponekad ga zovu i nilskim konjem, pužem ili kitom. Kožu zgrade čini 1066 panela od pleksiglasa, a noću pročelje svijetli kao zaslon sa svjetlosnim instalacijama. Dio muzeja je lijevanoželjezna Željezna kuća iz 1848. godine, s plavim tijelom zgrade povezana ostakljenom vidikovačkom galerijom Needle, dugom 40 metara. Muzej je otvoren od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati.
Crkva Presvete Krvi (Stadtpfarrkirche)Prvu kapelu ovdje je 1440. godine dao podići car Fridrik III., a zatim su je dominikanci do 1520. godine proširili u gotičku crkvu. Od 1585. godine to je glavna gradska župna crkva, s baroknim pročeljem i tornjićem iz 1780. godine. Slika Uznesenja Marijina s nekadašnjeg glavnog oltara pripisuje se venecijanskom slikaru Tintorettu. Vitraji postavljeni nakon Drugog svjetskog rata izazvali su skandal, jer se među Kristovim mučiteljima na njima vide Hitler i Mussolini.
Stiegenkirche u SporgasseStiegenkirche smatra se najstarijom župnom crkvom u Grazu, prvi put spomenutom 1343. godine, u najstarijem dijelu grada. Stoji iza niza kuća u Sporgasse, pa do nje vode karakteristične stube, po kojima je dobila ime: Stiege na njemačkom znači stube. Godine 1588. nadvojvoda Karlo II. predao je crkvu augustincima, koji su od 1619. do 1627. godine ovdje sagradili novu crkvu i samostan.
Toaleti / blagajne / parkiralište 8
Hauptplatz, početak šetnjeŠetnja počinje na Hauptplatzu, glavnom trgu Graza, na koji stiže većina gradskih tramvajskih linija. Povijesna jezgra Graza od 1999. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Ruta vodi ulicom Herrengasse do katedrale i dvorca, zatim na brežuljak Schlossberg, a završava uz rijeku Muru.