Foto Manfred Werner, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
ZooBeč, Austrija

Zoo Schönbrunn s djecom: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Tiergarten Schönbrunn, zoološki vrt u Beču. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

25točaka za razgledavanje
13na preporučenoj ruti
oko 3 h 30 minobilaska s djecom

Prije polaska

oko 3 h 30 minlaganim tempom, s pauzama
8toaleti na karti
hranamjesta s hranom još nisu na karti
Šetnja počinje kod ulaza Hietzing, pokraj informativnog punkta, nekoliko minuta hoda od stanice podzemne željeznice Hietzing (linija U4). U zoološki vrt vode i ulaz Neptun sa strane dvorca te ulaz Tirolerhof na brežuljku, nedaleko od Gloriette. Ako si već unutra, Turi će te voditi od najbliže točke. Zoološki vrt leži u podnožju brežuljka: put do vukova i tirolskog imanja vodi uzbrdo. Ulaz se plaća, ulaznice možeš kupiti na blagajnama ili preko interneta. Zoološki vrt otvoren je svaki dan od 9.00, a od pomicanja sata krajem listopada do siječnja do 16.30. Zahodi se nalaze kod sva tri ulaza, kod slonova, kod nilskih konja i na tirolskom imanju. Cijela tura oko zoološkog vrta traje oko tri i pol sata.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Zoo Schönbrunn u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Zoo Schönbrunn
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Tiergarten Schönbrunn najstariji je zoološki vrt na svijetu koji još radi. Osnovao ga je 1752. godine car Franjo I. Stjepan, suprug Marije Terezije, kao menažeriju u perivoju dvorca Schönbrunn. Danas se prostire na oko 17 hektara i u njemu živi nekoliko stotina životinjskih vrsta, od velikih pandi i koala do polarnih medvjeda i indijskih nosoroga. Zajedno s dvorcem i perivojem nalazi se na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

KoaleFoto Johannes Maximilian, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Životinje

Koale

Koale žive u Schönbrunnu od 2002. godine, u nekadašnjoj kući nosoroga iz 1955. godine. Koala jede gotovo isključivo listove eukaliptusa, iz kojih dobiva vrlo malo energije, pa prespava čak 18-20 sati na dan. Na susjednoj nastambi skaču Bennettovi valabiji, mali klokani iz Australije i Tasmanije. Hranjenje koala je svaki dan u 16.00.

Velike pandeFoto Manfred Werner, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons2
Životinje

Velike pande

Velike pande žive u Schönbrunnu od 2003. godine. Godine 2007. ovdje je rođeno prvo mladunče pande u Europi začeto prirodnim putem, a 2016. godine ženka je prvi put u nekom zoološkom vrtu na svijetu sama odgojila blizance. Od travnja 2025. godine ovdje živi novi par iz Kine: ženka Lan Yun i mužjak He Feng. Panda jede uglavnom bambus, čak i više od deset kilograma na dan.

ŽirafeFoto Paul Korecky, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons3
Životinje

Žirafe

Prva žirafa stigla je u Schönbrunn 1828. godine kao dar egipatskog potkralja i izazvala u Beču modu uzoraka „à la girafe”. Godine 1858. ovdje je rođena prva žirafa na europskom kontinentu. Godine 2017. povijesna kuća žirafa dobila je ostakljeni zimski vrt, a novi park žirafa osvojio je ekološku nagradu grada Beča. Vrat žirafe dugačak je gotovo 2 metra, a u njemu je samo 7 kralježaka, jednako kao u ljudskom vratu.

Orangutani u ORANG.erieFoto traveljunction, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons4
Životinje

Orangutani u ORANG.erie

ORANG.erie je nekadašnji carski staklenik iz 1821. godine, koji je zoološki vrt obnovio i 2009. godine predao orangutanima. Naziv spaja riječi orangutan i oranžerija. Prvi orangutan zoološkog vrta uselio se u ovaj staklenik već 1878. godine, a u 20. stoljeću zgrada je bila filmski atelijer i studio televizije ORF. Orangutani većinu života provode na drveću, a njihovo ime na malajskom znači „čovjek šume”.

Afrički slonoviFoto MathiasSeyfert, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Životinje

Afrički slonovi

Prvi slon stigao je u Schönbrunn već u 18. stoljeću, a 1906. godine ovdje se rodio slon začet u zoološkom vrtu, jedan od prvih takvih na svijetu. Danas zoološki vrt drži isključivo afričke slonove. Godine 2013. ovdje se rodio prvi slon na svijetu začet umjetnom oplodnjom zamrznutim sjemenom. Trening slonova možeš vidjeti svaki dan u 10.00.

Carski paviljonFoto Dguendel, CC BY 4.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik

Carski paviljon

Osmerokutni Carski paviljon stoji u samom središtu nekadašnje menažerije. Sagrađen je sredinom 18. stoljeća za cara Franju I. Stjepana kao salon za doručak. Oko paviljona se, poput kriški torte, šire nastambe: to su nekadašnje lože menažerije, sa zgradama za životinje, i upravna zgrada. Danas je ovdje kavana s freskama i zrcalima.

PolariumFoto Paul Korecky, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons7
Životinje

Polarium

U Polariumu žive pingvini skakači, kraljevski pingvini i južnoamerički morski lavovi. Kroz stakla se vidi kako rone. Pingvine skakače lako je prepoznati po žutom perju iznad očiju, a po stijenama skaču sunožno. Hranjenje morskih lavova je u 10.30 i 15.30, a pingvina skakača u 11.30, svaki dan osim utorka.

Polarni medvjediFoto Alexander Leisser, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons8
Životinje

Polarni medvjedi

Nastamba Zemlja Franje Josipa otvorena je 2014. godine, kad su se polarni medvjedi nakon mnogo godina vratili u Beč. Ime potječe od arktičkog otočja koje je 1873. godine otkrila austrougarska polarna ekspedicija. Polarni medvjed ima crnu kožu, a krzno mu samo izgleda bijelo: dlake su prozirne i iznutra šuplje. Izvrsno pliva i može plivati mnogo sati.

Indijski nosoroziFoto Gyenes Bertalan, Public domain, Wikimedia Commons9
Životinje

Indijski nosorozi

Indijski nosorozi imaju jedan rog i debelu kožu u naborima koji izgledaju kao ploče oklopa, otuda njihovo njemačko ime Panzernashorn. Prvi nosorog stigao je u Schönbrunn 1856. godine. U parku nosoroga žive zajedno s jelenskim antilopama i nilgau antilopama, baš kao u Indiji i Nepalu. Hranjenje nosoroga je svaki dan u 14.00.

Sibirski tigroviFoto Paul Korecky from Wien, AT, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons10
Životinje

Sibirski tigrovi

Sibirski tigrovi, koje zovu i amurskima, najveće su mačke na svijetu. Žive na ruskom Dalekom istoku, gdje su zimi jaki mrazevi, pa imaju gusto krzno i sloj sala. Za razliku od domaćih mačaka vole vodu i dobro plivaju. Hranjenje tigrova je u 15.00 ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.

LavoviFoto Paul Korecky, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons11
Životinje

Lavovi

Za života Marije Terezije u menažeriji se nisu držale zvijeri, prvi vukovi i medvjedi stigli su 1781. godine. Nastamba lavova preuređena je 2022. godine: lavovi su dobili nove stijene koje pružaju hlad, zaklon od kiše i mjesto za promatranje okoline. Lav je jedina mačka koja živi u čoporu, a rika mužjaka čuje se na nekoliko kilometara.

Nilski konjiFoto Paul Korecky, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons12
Životinje

Nilski konji

Kuća nilskih konja obnovljena je i proširena 2001. godine. Nilski konj provodi dan u vodi, a noću izlazi na kopno pasti travu. Iako teži više od tone, ne pliva kao druge životinje: hoda po dnu i odbija se od njega. U istoj zgradi žive egipatski leteći psi, šišmiši koji se hrane voćem.

Kuća akvarija i terarijaFoto spacebirdy (also known as geimfyglið (:> )=| made with…, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons13
Životinje

Kuća akvarija i terarija

Kuća akvarija i terarija otvorena je 1959. godine na mjestu nekadašnje kuće nojeva i gmazova i tada je bila najveća takva u Europi. Danas je ovdje najveći živi koraljni greben u Austriji, paviljon krokodila i tunel u kojem je voda s ribama iz Amazonije iznad tebe. Zoološki vrt ovdje vodi jedan od najvećih uzgoja nosorogih iguana na svijetu, ugroženih guštera s Kariba. Iznad glava lepršaju tropski leptiri.

Sve točke (34)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Životinje 22
Koale ★Koale žive u Schönbrunnu od 2002. godine, u nekadašnjoj kući nosoroga iz 1955. godine. Koala jede gotovo isključivo listove eukaliptusa, iz kojih dobiva vrlo malo energije, pa prespava čak 18-20 sati na dan. Na susjednoj nastambi skaču Bennettovi valabiji, mali klokani iz Australije i Tasmanije. Hranjenje koala je svaki dan u 16.00.
Velike pande ★Velike pande žive u Schönbrunnu od 2003. godine. Godine 2007. ovdje je rođeno prvo mladunče pande u Europi začeto prirodnim putem, a 2016. godine ženka je prvi put u nekom zoološkom vrtu na svijetu sama odgojila blizance. Od travnja 2025. godine ovdje živi novi par iz Kine: ženka Lan Yun i mužjak He Feng. Panda jede uglavnom bambus, čak i više od deset kilograma na dan.
Žirafe ★Prva žirafa stigla je u Schönbrunn 1828. godine kao dar egipatskog potkralja i izazvala u Beču modu uzoraka „à la girafe”. Godine 1858. ovdje je rođena prva žirafa na europskom kontinentu. Godine 2017. povijesna kuća žirafa dobila je ostakljeni zimski vrt, a novi park žirafa osvojio je ekološku nagradu grada Beča. Vrat žirafe dugačak je gotovo 2 metra, a u njemu je samo 7 kralježaka, jednako kao u ljudskom vratu.
Orangutani u ORANG.erie ★ORANG.erie je nekadašnji carski staklenik iz 1821. godine, koji je zoološki vrt obnovio i 2009. godine predao orangutanima. Naziv spaja riječi orangutan i oranžerija. Prvi orangutan zoološkog vrta uselio se u ovaj staklenik već 1878. godine, a u 20. stoljeću zgrada je bila filmski atelijer i studio televizije ORF. Orangutani većinu života provode na drveću, a njihovo ime na malajskom znači „čovjek šume”.
Afrički slonovi ★Prvi slon stigao je u Schönbrunn već u 18. stoljeću, a 1906. godine ovdje se rodio slon začet u zoološkom vrtu, jedan od prvih takvih na svijetu. Danas zoološki vrt drži isključivo afričke slonove. Godine 2013. ovdje se rodio prvi slon na svijetu začet umjetnom oplodnjom zamrznutim sjemenom. Trening slonova možeš vidjeti svaki dan u 10.00.
Polarium ★U Polariumu žive pingvini skakači, kraljevski pingvini i južnoamerički morski lavovi. Kroz stakla se vidi kako rone. Pingvine skakače lako je prepoznati po žutom perju iznad očiju, a po stijenama skaču sunožno. Hranjenje morskih lavova je u 10.30 i 15.30, a pingvina skakača u 11.30, svaki dan osim utorka.
Polarni medvjedi ★Nastamba Zemlja Franje Josipa otvorena je 2014. godine, kad su se polarni medvjedi nakon mnogo godina vratili u Beč. Ime potječe od arktičkog otočja koje je 1873. godine otkrila austrougarska polarna ekspedicija. Polarni medvjed ima crnu kožu, a krzno mu samo izgleda bijelo: dlake su prozirne i iznutra šuplje. Izvrsno pliva i može plivati mnogo sati.
Indijski nosorozi ★Indijski nosorozi imaju jedan rog i debelu kožu u naborima koji izgledaju kao ploče oklopa, otuda njihovo njemačko ime Panzernashorn. Prvi nosorog stigao je u Schönbrunn 1856. godine. U parku nosoroga žive zajedno s jelenskim antilopama i nilgau antilopama, baš kao u Indiji i Nepalu. Hranjenje nosoroga je svaki dan u 14.00.
Sibirski tigrovi ★Sibirski tigrovi, koje zovu i amurskima, najveće su mačke na svijetu. Žive na ruskom Dalekom istoku, gdje su zimi jaki mrazevi, pa imaju gusto krzno i sloj sala. Za razliku od domaćih mačaka vole vodu i dobro plivaju. Hranjenje tigrova je u 15.00 ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.
Lavovi ★Za života Marije Terezije u menažeriji se nisu držale zvijeri, prvi vukovi i medvjedi stigli su 1781. godine. Nastamba lavova preuređena je 2022. godine: lavovi su dobili nove stijene koje pružaju hlad, zaklon od kiše i mjesto za promatranje okoline. Lav je jedina mačka koja živi u čoporu, a rika mužjaka čuje se na nekoliko kilometara.
Nilski konji ★Kuća nilskih konja obnovljena je i proširena 2001. godine. Nilski konj provodi dan u vodi, a noću izlazi na kopno pasti travu. Iako teži više od tone, ne pliva kao druge životinje: hoda po dnu i odbija se od njega. U istoj zgradi žive egipatski leteći psi, šišmiši koji se hrane voćem.
Kuća akvarija i terarija ★Kuća akvarija i terarija otvorena je 1959. godine na mjestu nekadašnje kuće nojeva i gmazova i tada je bila najveća takva u Europi. Danas je ovdje najveći živi koraljni greben u Austriji, paviljon krokodila i tunel u kojem je voda s ribama iz Amazonije iznad tebe. Zoološki vrt ovdje vodi jedan od najvećih uzgoja nosorogih iguana na svijetu, ugroženih guštera s Kariba. Iznad glava lepršaju tropski leptiri.
Ptičja kuća i ćelavi ibisiU ptičjoj kući i volijerama žive papige i druge ptice iz toplih krajeva. Pokraj njih žive ćelavi ibisi, crne ptice s golom crvenom glavom i dugim zakrivljenim kljunom. Nekad su se gnijezdili i u Austriji, ali su ovdje izumrli prije nekoliko stotina godina, a danas ih znanstvenici ponovno uče letjeti na zimovanje preko Alpa u Italiju. Hranjenje ibisa je svaki dan u 13.00.
Prstenastorepi lemuri i giboniPrstenastorepi lemuri u prirodi žive samo na Madagaskaru. Lako ih je prepoznati po repu s crno-bijelim prstenovima, koji nose visoko kao zastavu kako bi skupina ostala na okupu. Ujutro vole sjediti raširenih šapa i grijati trbuh na suncu. Pokraj njih, na otoku, žive bjeloruki giboni, koji na dugim rukama prelijeću s grane na granu.
Humboldtovi pingviniHumboldtovi pingvini potječu s obala Perua i Čilea, gdje teče hladna Humboldtova struja, po kojoj su dobili ime. Ne treba im led: gnijezde se u jazbinama i pukotinama stijena. Pod vodom plivaju brzo kao torpeda, a na kopnu hodaju gegajući se. Hranjenje je u 11.00, svaki dan osim utorka.
Polarni vukoviPolarni vukovi žive u šumskoj nastambi na padini brežuljka. U prirodi žive na dalekom sjeveru Kanade i na Grenlandu, gdje je zimi nekoliko mjeseci mrak. Gusto, gotovo bijelo krzno štiti ih od mraza. Vukovi žive u čoporima, a u Schönbrunnu su se već rađali štenci. Hranjenje vukova je u 11.30 ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.
Risovi i jastrebačeRis je najveća divlja mačka Europe, živi i u Alpama i u poljskim planinama. Prepoznat ćeš ga po čupercima na ušima i kratkom repu. Lovi uglavnom srne: prišulja se blizu i napada s nekoliko skokova. Pokraj njega, u šumi, žive jastrebače, velike sove koje zoološki vrt pomaže vratiti u šume oko Beča.
Medvjedi naočariMedvjedi naočari jedini su medvjedi Južne Amerike, žive u šumama Anda. Ime su dobili po svijetlim mrljama oko očiju, kod svakoga malo drukčijima. Izvrsno se penju na drveće i jedu uglavnom biljke. Ova nastamba na padini nastala je 2002. godine, a dijele je s nosatim rakunima.
Crvene pandeCrvena panda velika je kao mačka, ima riđe krzno i prugast rep. Unatoč imenu nije bliska rođakinja velike pande, nego čini vlastitu porodicu životinja. I ona jede bambus, a u tome joj pomaže dodatni „palac”, to jest produžena kost zapešća.
Kudravi pelikaniKudravi pelikani ubrajaju se među najveće ptice letačice: raspon krila doseže im oko 3 metra. Ime su dobili po kovrčavom perju na glavi. Vreća ispod kljuna služi im kao mreža za lov ribe. U Europi se gnijezde, među ostalim, u Grčkoj i u delti Dunava.
Park Južne AmerikeTo je velika livada s ribnjakom na kojoj zajedno žive životinje iz Južne Amerike: nandui, serieme, vikunje, veliki mravojedi i kapibare. Kapibara je najveći glodavac na svijetu. Mravojed u prirodi pojede tisuće mrava i termita na dan, izbacujući jezik dug oko 60 centimetara. Hranjenje je svaki dan u 14.30.
GepardiGepard je najbrža kopnena životinja: na kratkoj dionici trči čak oko 100 kilometara na sat. Nastamba geparda nasuprot Carskom paviljonu podsjeća na presušeno korito rijeke, a od ljudi je dijeli jarak s vodom, pa ih vidiš bez stakla. Za razliku od lavova i tigrova gepard ne zna rikati, ali zato prede i cvrkuće kao ptica.
Zgrada / spomenik 2
Carski paviljon ★Osmerokutni Carski paviljon stoji u samom središtu nekadašnje menažerije. Sagrađen je sredinom 18. stoljeća za cara Franju I. Stjepana kao salon za doručak. Oko paviljona se, poput kriški torte, šire nastambe: to su nekadašnje lože menažerije, sa zgradama za životinje, i upravna zgrada. Danas je ovdje kavana s freskama i zrcalima.
Tirolsko imanjeTirolsko imanje komadić je Tirola na brežuljku. Prvo tirolsko gospodarstvo nastalo je ovdje početkom 19. stoljeća, a poslije su u njemu dugo godina stajale muzne krave carice Elizabete, to jest Sisi. Današnja kuća originalna je seoska kuća iz Tirola iz 1722. godine, postavljena ovdje 1994. godine. Na imanju žive stare pasmine domaćih životinja iz Alpa kojima prijeti izumiranje, na primjer norički konji i tirolsko sivo govedo.
Atrakcija 1
Staza u krošnjama drvećaStaza vodi kroz šumu na padini, a njezin je najzanimljiviji dio viseći most dug 160 metara, obješen 10 metara iznad tla. Odozgo se vide nastambe, dvorac Schönbrunn i Beč. Usput su akvariji i terariji s domaćim životinjama, na primjer riđovkom i pjegavim daždevnjakom.
Toaleti / blagajne / parkiralište 9
Javni zahod 1
Javni zahod 2
Javni zahod 3
Javni zahod 4
Javni zahod 5
Javni zahod 6
Javni zahod 7
Javni zahod 8
Ulaz HietzingUlaz Hietzing glavna su vrata zoološkog vrta, pokraj informativnog punkta. Tiergarten Schönbrunn nastao je 1752. godine kao carska menažerija i najstariji je zoološki vrt na svijetu koji još radi. Od 1778. godine ovamo su mogli dolaziti i obični stanovnici Beča, u početku samo nedjeljom i u prikladnoj odjeći. Ruta vodi od koala i pandi preko slonova i Carskog paviljona do polarnih medvjeda, nosoroga i velikih mačaka.
Zoo SchönbrunnPreuzmi Turi