Koale ★Koale žive u Schönbrunnu od 2002. godine, u nekadašnjoj kući nosoroga iz 1955. godine. Koala jede gotovo isključivo listove eukaliptusa, iz kojih dobiva vrlo malo energije, pa prespava čak 18-20 sati na dan. Na susjednoj nastambi skaču Bennettovi valabiji, mali klokani iz Australije i Tasmanije. Hranjenje koala je svaki dan u 16.00.
Velike pande ★Velike pande žive u Schönbrunnu od 2003. godine. Godine 2007. ovdje je rođeno prvo mladunče pande u Europi začeto prirodnim putem, a 2016. godine ženka je prvi put u nekom zoološkom vrtu na svijetu sama odgojila blizance. Od travnja 2025. godine ovdje živi novi par iz Kine: ženka Lan Yun i mužjak He Feng. Panda jede uglavnom bambus, čak i više od deset kilograma na dan.
Žirafe ★Prva žirafa stigla je u Schönbrunn 1828. godine kao dar egipatskog potkralja i izazvala u Beču modu uzoraka „à la girafe”. Godine 1858. ovdje je rođena prva žirafa na europskom kontinentu. Godine 2017. povijesna kuća žirafa dobila je ostakljeni zimski vrt, a novi park žirafa osvojio je ekološku nagradu grada Beča. Vrat žirafe dugačak je gotovo 2 metra, a u njemu je samo 7 kralježaka, jednako kao u ljudskom vratu.
Orangutani u ORANG.erie ★ORANG.erie je nekadašnji carski staklenik iz 1821. godine, koji je zoološki vrt obnovio i 2009. godine predao orangutanima. Naziv spaja riječi orangutan i oranžerija. Prvi orangutan zoološkog vrta uselio se u ovaj staklenik već 1878. godine, a u 20. stoljeću zgrada je bila filmski atelijer i studio televizije ORF. Orangutani većinu života provode na drveću, a njihovo ime na malajskom znači „čovjek šume”.
Afrički slonovi ★Prvi slon stigao je u Schönbrunn već u 18. stoljeću, a 1906. godine ovdje se rodio slon začet u zoološkom vrtu, jedan od prvih takvih na svijetu. Danas zoološki vrt drži isključivo afričke slonove. Godine 2013. ovdje se rodio prvi slon na svijetu začet umjetnom oplodnjom zamrznutim sjemenom. Trening slonova možeš vidjeti svaki dan u 10.00.
Polarium ★U Polariumu žive pingvini skakači, kraljevski pingvini i južnoamerički morski lavovi. Kroz stakla se vidi kako rone. Pingvine skakače lako je prepoznati po žutom perju iznad očiju, a po stijenama skaču sunožno. Hranjenje morskih lavova je u 10.30 i 15.30, a pingvina skakača u 11.30, svaki dan osim utorka.
Polarni medvjedi ★Nastamba Zemlja Franje Josipa otvorena je 2014. godine, kad su se polarni medvjedi nakon mnogo godina vratili u Beč. Ime potječe od arktičkog otočja koje je 1873. godine otkrila austrougarska polarna ekspedicija. Polarni medvjed ima crnu kožu, a krzno mu samo izgleda bijelo: dlake su prozirne i iznutra šuplje. Izvrsno pliva i može plivati mnogo sati.
Indijski nosorozi ★Indijski nosorozi imaju jedan rog i debelu kožu u naborima koji izgledaju kao ploče oklopa, otuda njihovo njemačko ime Panzernashorn. Prvi nosorog stigao je u Schönbrunn 1856. godine. U parku nosoroga žive zajedno s jelenskim antilopama i nilgau antilopama, baš kao u Indiji i Nepalu. Hranjenje nosoroga je svaki dan u 14.00.
Sibirski tigrovi ★Sibirski tigrovi, koje zovu i amurskima, najveće su mačke na svijetu. Žive na ruskom Dalekom istoku, gdje su zimi jaki mrazevi, pa imaju gusto krzno i sloj sala. Za razliku od domaćih mačaka vole vodu i dobro plivaju. Hranjenje tigrova je u 15.00 ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.
Lavovi ★Za života Marije Terezije u menažeriji se nisu držale zvijeri, prvi vukovi i medvjedi stigli su 1781. godine. Nastamba lavova preuređena je 2022. godine: lavovi su dobili nove stijene koje pružaju hlad, zaklon od kiše i mjesto za promatranje okoline. Lav je jedina mačka koja živi u čoporu, a rika mužjaka čuje se na nekoliko kilometara.
Nilski konji ★Kuća nilskih konja obnovljena je i proširena 2001. godine. Nilski konj provodi dan u vodi, a noću izlazi na kopno pasti travu. Iako teži više od tone, ne pliva kao druge životinje: hoda po dnu i odbija se od njega. U istoj zgradi žive egipatski leteći psi, šišmiši koji se hrane voćem.
Kuća akvarija i terarija ★Kuća akvarija i terarija otvorena je 1959. godine na mjestu nekadašnje kuće nojeva i gmazova i tada je bila najveća takva u Europi. Danas je ovdje najveći živi koraljni greben u Austriji, paviljon krokodila i tunel u kojem je voda s ribama iz Amazonije iznad tebe. Zoološki vrt ovdje vodi jedan od najvećih uzgoja nosorogih iguana na svijetu, ugroženih guštera s Kariba. Iznad glava lepršaju tropski leptiri.
Ptičja kuća i ćelavi ibisiU ptičjoj kući i volijerama žive papige i druge ptice iz toplih krajeva. Pokraj njih žive ćelavi ibisi, crne ptice s golom crvenom glavom i dugim zakrivljenim kljunom. Nekad su se gnijezdili i u Austriji, ali su ovdje izumrli prije nekoliko stotina godina, a danas ih znanstvenici ponovno uče letjeti na zimovanje preko Alpa u Italiju. Hranjenje ibisa je svaki dan u 13.00.
Prstenastorepi lemuri i giboniPrstenastorepi lemuri u prirodi žive samo na Madagaskaru. Lako ih je prepoznati po repu s crno-bijelim prstenovima, koji nose visoko kao zastavu kako bi skupina ostala na okupu. Ujutro vole sjediti raširenih šapa i grijati trbuh na suncu. Pokraj njih, na otoku, žive bjeloruki giboni, koji na dugim rukama prelijeću s grane na granu.
Humboldtovi pingviniHumboldtovi pingvini potječu s obala Perua i Čilea, gdje teče hladna Humboldtova struja, po kojoj su dobili ime. Ne treba im led: gnijezde se u jazbinama i pukotinama stijena. Pod vodom plivaju brzo kao torpeda, a na kopnu hodaju gegajući se. Hranjenje je u 11.00, svaki dan osim utorka.
Polarni vukoviPolarni vukovi žive u šumskoj nastambi na padini brežuljka. U prirodi žive na dalekom sjeveru Kanade i na Grenlandu, gdje je zimi nekoliko mjeseci mrak. Gusto, gotovo bijelo krzno štiti ih od mraza. Vukovi žive u čoporima, a u Schönbrunnu su se već rađali štenci. Hranjenje vukova je u 11.30 ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom.
Risovi i jastrebačeRis je najveća divlja mačka Europe, živi i u Alpama i u poljskim planinama. Prepoznat ćeš ga po čupercima na ušima i kratkom repu. Lovi uglavnom srne: prišulja se blizu i napada s nekoliko skokova. Pokraj njega, u šumi, žive jastrebače, velike sove koje zoološki vrt pomaže vratiti u šume oko Beča.
Medvjedi naočariMedvjedi naočari jedini su medvjedi Južne Amerike, žive u šumama Anda. Ime su dobili po svijetlim mrljama oko očiju, kod svakoga malo drukčijima. Izvrsno se penju na drveće i jedu uglavnom biljke. Ova nastamba na padini nastala je 2002. godine, a dijele je s nosatim rakunima.
Crvene pandeCrvena panda velika je kao mačka, ima riđe krzno i prugast rep. Unatoč imenu nije bliska rođakinja velike pande, nego čini vlastitu porodicu životinja. I ona jede bambus, a u tome joj pomaže dodatni „palac”, to jest produžena kost zapešća.
Kudravi pelikaniKudravi pelikani ubrajaju se među najveće ptice letačice: raspon krila doseže im oko 3 metra. Ime su dobili po kovrčavom perju na glavi. Vreća ispod kljuna služi im kao mreža za lov ribe. U Europi se gnijezde, među ostalim, u Grčkoj i u delti Dunava.
Park Južne AmerikeTo je velika livada s ribnjakom na kojoj zajedno žive životinje iz Južne Amerike: nandui, serieme, vikunje, veliki mravojedi i kapibare. Kapibara je najveći glodavac na svijetu. Mravojed u prirodi pojede tisuće mrava i termita na dan, izbacujući jezik dug oko 60 centimetara. Hranjenje je svaki dan u 14.30.
GepardiGepard je najbrža kopnena životinja: na kratkoj dionici trči čak oko 100 kilometara na sat. Nastamba geparda nasuprot Carskom paviljonu podsjeća na presušeno korito rijeke, a od ljudi je dijeli jarak s vodom, pa ih vidiš bez stakla. Za razliku od lavova i tigrova gepard ne zna rikati, ali zato prede i cvrkuće kao ptica.