Foto Andrzej Otrębski, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
ZooGdanjsk, Pomoransko, Poljska

Zoo u Gdanjsku s djecom: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Zoološki vrt u Gdanjsku. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

95točaka za razgledavanje
34na preporučenoj ruti
oko 4 h 30 minobilaska s djecom

Prije polaska

oko 4 h 30 minlaganim tempom, s pauzama
5toaleti na karti
7mjesta s hranom
Područje je prostrano i brežuljkasto, ali staze imaju čvrstu podlogu i na njima nema stuba, pa s dječjim kolicima možeš proći cijelu rutu; od svibnja do rujna kroz zoološki vrt voze mali električni autobusi Turbo Ślimak, sa stanicom lijevo od glavnih vrata. Glavna vrata otvorena su cijele godine, a ulaz s parkirališta u ulici Karwieńska samo u ljetnoj sezoni. Gotovo svaki dan održavaju se pokazna hranjenja, među ostalim sivih tuljana i pingvina, a Mali zoo i dio ugostiteljskih objekata rade sezonski.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Zoo u Gdanjsku u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android
9:41
Zoo u Gdanjsku u aplikaciji Turi: plan s rutom obilaska
U aplikaciji

Ovako Zoo u Gdanjsku izgleda u aplikaciji Turi

Isti plan, ali s tvojim položajem i rutom od točke do točke. Telefon ti kaže kamo ići, koliko je ostalo i gdje je najbliži toalet.

  • Preporučena ruta za početak ili vlastiti plan za vrijeme koje imaš
  • Opisi za čitanje i slušanje, i kao audiovodič kad stigneš do točke
  • Pečati u putovnicu istraživača za etape obilaska
Preuzmi Turi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Zoo u Gdanjsku
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Plan: OpenStreetMap (ODbL) i BDOT10k GUGiK, provjeren na zračnim snimkama. Opisi i fotografije: Turi i Wikimedia Commons. Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Zoološki vrt u Gdanjsku radi od 1. svibnja 1954. u Dolini šumskog mlina (Dolina Leśnego Młyna) u Oliwi, uz šumski potok, i jedan je od najvećih zooloških vrtova u Poljskoj: zauzima oko 125 ha, velikim dijelom pod šumom. Ovdje živi gotovo 900 životinja iz više od 140 vrsta, a nastambe su uklopljene u krajolik morenskih brežuljaka, pa životinje gledaš na pozadini šume i livada. Najveće atrakcije su angolski lavovi, ugandske žirafe, patuljasti vodenkonji, orangutani i čimpanze, sivi tuljani te afrički pingvini s bijelom pingvinicom Kokosankom. Za najmlađe tu je sezonski Mali zoo (Małe Zoo), u kojem se mogu pomaziti koze i zamorci.

Angolski lavFoto Namibia11, CC BY-SA 2.0 de, Wikimedia Commons1
Životinje

Angolski lav

Angolski lavovi potječu iz jugozapadne Afrike i za razliku od drugih mačaka žive u čoporima u kojima uglavnom love ženke. U Gdanjsk su stigli u listopadu 2014.: mužjak Arco iz Lisabona i lavice iz Francuske, a obitelj je dobila brojno potomstvo. Nastamba ima oko 2 ha i nekoliko vidikovaca, pa je vrijedi obići; lavovi se odmaraju i do 20 sati na dan.

Pustinjska mačkaFoto Ramsch, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons2
Životinje

Pustinjska mačka

Mala mačka iz pustinja sjeverne Afrike i Azije, s velikim ušima koje pomažu odavati toplinu i gustim dlakama između prstiju koje štite šape od vrućeg pijeska. Zoološki vrt u Gdanjsku jedini u Poljskoj ima pustinjske mačke: od 2015. žive u paviljonu lavova. U ljeto 2026. mačiće su okotile dvije ženke, Maolie i Sahira; otac je mužjak kojeg čuvari zovu Darek.

Ružičasti nesitFoto Charles J. Sharp, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons3
Životinje

Ružičasti nesit

Ružičasti nesit jedna je od najtežih ptica letačica i teži do 11 kg. Ispod kljuna ima vreću koja prima do 13 litara i djeluje kao mreža za ribe, a nesiti love zajednički. Živi u kolonijama uz velika jezera i u deltama rijeka Afrike, Europe i Azije. U Gdanjsk su nesiti stigli 90-ih godina zajedno s devama i plamencima, a žive na otoku na jezercu.

Chapmanova zebraFoto Crusier, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons4
Životinje

Chapmanova zebra

Chapmanova zebra podvrsta je stepske zebre sa savana istočne i južne Afrike. Živi u obiteljima s jednim pastuhom, nekoliko kobila i ždrebadi, a u sušnom razdoblju zna iskopati u zemlji rupu za vodu duboku do 50 cm. U proljeće 2026. u Gdanjsku su se rodila dva ždrijebeta koja su već nakon dva tjedna pasla travu. Zebre dijele nastambu sa žirafama.

KapibaraFoto Giles Laurent, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Životinje

Kapibara

Najveći glodavac na svijetu, težak i do 66 kg, živi uz vode Južne Amerike u skupinama od 10 do 30 životinja. Izvrsno pliva i može ostati pod vodom 5 minuta. U leglu se rađa od 2 do 8 mladih, koji ubrzo nakon rođenja ustaju i hodaju. Ljeti čuvari hrane kapibare pred posjetiteljima.

Južnoamerički tapirFoto Giles Laurent, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons6
Životinje

Južnoamerički tapir

Tapir je samotnjak iz močvarnih nizinskih šuma Južne Amerike. Dan prespava u šipražju, a po mraku hoda po dnu rijeka tražeći vodeno bilje. Dobro pliva, a kupanje mu pomaže riješiti se nametnika i sakriti se od jaguara ili pume. Mladunče se osamostaljuje sa 7 mjeseci, a tapiri dožive 30 godina.

Ugandska žirafaFoto Andrzej Otrębski, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons7
Životinje

Ugandska žirafa

Ugandske žirafe žive na savanama u zaštićenim područjima Kenije i Ugande i kreću se ravnohodom, podižući istodobno obje noge s jedne strane tijela. Odrasla žirafa teži od 830 do 1200 kg i pojede više od 30 kg lišća na dan. U prosincu 2025. ovdje se rodila prva žirafa u povijesti zoološkog vrta u Gdanjsku, Cardi, kći Alije i Akija. Krdo čine i stariji Wiechu i mlada Ivie.

Patuljasti vodenkonjFoto Chuckupd, Public domain, Wikimedia Commons8
Životinje

Patuljasti vodenkonj

Patuljasti vodenkonj živi u šumama uz vodu u zapadnoj Africi, a znanstvenici su ga opisali tek sredinom 19. stoljeća. Dan često provodi u vlažnom blatu jer mu se koža lako isušuje, a hrani se noću. Od 2021. živi u nekadašnjem paviljonu leptira i na nastambi na kojoj su prije živjeli nilski konji. U ožujku 2026. ženki Maleli i mužjaku Sapu ovdje se rodila kćerkica.

SurikataFoto Crusier, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons9
Životinje

Surikata

Surikate potječu iz suhih krajeva južne Afrike i žive u kolonijama do 30 životinja, u kojima stražari motre neprijatelje, a drugi se brinu o mladima. Otporne su na otrov nekih zmija i škorpiona. U proljeće 2026. mlade surikate, nazvane Skipper i Kowalski, uselile su se u paviljon žirafa, a starija skupina preselila se u blizinu majmunjaka.

GepardiFoto Charles J. Sharp, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons10
Životinje

Gepardi

Gepard živi na savanama i otvorenim područjima Afrike, a malobrojni i u Iranu. Na kratkoj udaljenosti premašuje 100 km/h, a pomažu mu duge noge, gipka kralježnica i velike nosnice. Uzgoj geparda je težak jer vrsta ima vrlo malu genetsku raznolikost; 2026. ovamo je iz Opola radi pokušaja razmnožavanja stigao mužjak Yobo. Zoološki vrt podupire i zaštitu geparda u prirodi.

Paviljon ptica i gmazovaFoto Andrei Guliaikin (Ан…, CC BY 3.0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik

Paviljon ptica i gmazova

Cjelogodišnji paviljon ptica i gmazova, otvoren u dva dijela 2001. i 2003., dobro je mjesto za hladan ili kišni dan. Prema planu zoološkog vrta ovdje među ostalim žive are, žutokukmasti kakadui, balijski čvorci, nikobarski golubovi, carski tamarini, burmanski piton, arizonska heloderma i kubanski krokodil. Godine 2026. u zoološkom vrtu izlegli su se kritično ugroženi balijski čvorci.

Planinski bongoFoto Chuckupd, Public domain, Wikimedia Commons12
Životinje

Planinski bongo

Rijetka antilopa iz planinskih kišnih šuma Kenije, sa svijetlim prugama na riđim leđima koje je skrivaju u gustišu. Ima velike uši, a kad bježi kroz šipražje, trči uzdignute glave da bi joj rogovi prianjali uz vrat i ne bi zapinjali za grane. Sol liže s prirodnih solišta. U prirodi je ostalo samo oko 70 do 80 odraslih bonga.

Sivi tuljanFoto Mirek12, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Životinje

Sivi tuljan

Sivi tuljani žive u sjevernom Atlantiku i u Baltiku, a u Poljskoj ih se najčešće viđa u Gdanjskom i Puckom zaljevu. Rone na više od 200 m i izdrže pod vodom oko 20 minuta, a spavaju čak i pod vodom. Uz bazen se gotovo svaki dan, osim srijedom, održava pokazno hranjenje, tijekom kojeg čuvari pokazuju i medicinske treninge tuljana. Zoološki vrt sudjeluje u programu zaštite sivih tuljana u prirodi.

Afrički pingvinFoto Sławek Zawadzki, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons14
Životinje

Afrički pingvin

Afrički pingvini žive samo na obalama južne Afrike i od obale se obično udaljavaju najviše 40 km. Svaki ima drugačiji raspored točkica na trbuhu i ispod krila. U koloniji potraži potpuno bijelu Kokosanku: izlegla se ovdje 12. prosinca 2018. i prema podacima zoološkog vrta jedini je takav albino pingvin ove vrste u zoološkim vrtovima na svijetu. Pingvine hrane pred posjetiteljima gotovo svaki dan.

Crveni klokanFoto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons15
Životinje

Crveni klokan

Crveni klokan najveći je klokan, a živi na suhim travnjacima i polupustinjama zapadne i središnje Australije. Skače na stražnjim nogama brzinom do 60 km/h, jednim skokom prijeđe oko 8 m i skoči gotovo 2 m uvis. Aktivan je uglavnom u svježim večerima i noću. Mladunče se rađa nakon samo 33 dana, slijepo, golo i dugačko 2 cm, i dalje raste u majčinoj torbi.

ManulFoto Albinfo, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons16
Životinje

Manul

Mala, pahuljasta mačka sa stepa i planina Azije, od Irana do Mongolije, koja ima najgušće krzno od svih mačaka i okrugle zjenice kao čovjek. Nije brza, pa iz zasjede lovi glodavce, zviždare i ptice. Godine 2025. zoološki vrt preuredio je za manule nekadašnju nastambu puma i iste su se godine ovdje prvi put u povijesti zoološkog vrta rodili mladi manuli.

MandrilFoto Sanjay Acharya, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons17
Životinje

Mandril

Mandrili potječu iz kišnih šuma središnje-zapadne Afrike. Dan provode na tlu, a na noć se penju na drveće. Najšareniji je odrasli mužjak s crveno-plavom njuškom; kad prijeti suparniku, širom otvara usta i pokazuje očnjake duge 6,5 cm. Zimi mandrile možeš gledati kroz staklo u paviljonu otvorenom krajem 2016.

Bornejski orangutanFoto Ridwan0810, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons18
Životinje

Bornejski orangutan

Orangutani s Bornea najveći su sisavci koji žive na drveću: odrasli mužjak može težiti i 100 kg, a ženke su upola manje. Mladi orangutan do 5. godine potpuno ovisi o majci. U prirodi orangutane ugrožava sječa šuma za plantaže uljane palme, zato zoološki vrt vodi kampanju „Ocalmy orangutany” #olejolej i podupire zaštitu vrste u prirodi. Žive u cjelogodišnjem paviljonu čovjekolikih majmuna.

Euroazijski losFoto Badzil, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons19
Životinje

Euroazijski los

Los živi u močvarnim šumama sjeverne Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Teži od 270 do 600 kg, a široko razmaknuti, plosnati papci omogućuju mu hodanje po močvarama i snijegu. Izvrsno pliva, čak i roni, a ima odličan sluh i njuh. Najaktivniji je u zoru i u sumrak. Losovi su bili u zbirci zoološkog vrta u Gdanjsku već 1957.

Obična čimpanzaFoto Giles Laurent, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons20
Životinje

Obična čimpanza

Čimpanze žive u šumama zapadne, središnje i istočne Afrike, u skupinama u kojima se sporazumijevaju zvukovima, gestama i mimikom. Za vađenje termita služe se štapićima, a svake noći grade na drvetu novo gnijezdo. Najdulje u gdanjskoj skupini živi ženka Lola, a najmlađi je njezin sin Sati. Čimpanze žive u paviljonu čovjekolikih majmuna s cjelogodišnjim postavom, otvorenom u jesen 2005.

Sivi vukFoto User:Mas3cf, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons21
Životinje

Sivi vuk

Vuk živi u šumama i na stepama Europe, Azije i Sjeverne Amerike u obiteljskim čoporima od 5 do 9 životinja, u kojima potomstvo ima samo dominantni par. Lovi uglavnom velike životinje, poput losova i jelena. Čopor u jednom danu može prijeći i 200 km, obično noću. Štenad se rađa slijepa i gluha i teži oko pola kilograma. Nastamba vukova nalazi se usred šume na rubu zoološkog vrta.

Andski kondorFoto Crusier, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons22
Životinje

Andski kondor

Andski kondor živi u Andama, od Venezuele do Ognjene zemlje, i veći dio dana provodi jedreći u potrazi za strvinom. Parovi ostaju zajedno cijeli život, a ženka snese jedno jaje svake dvije godine, izravno na stjenovitu izbočinu. Zoološki vrt u Gdanjsku poznat je po uzgoju kondora: 2009. par je dobio nastambu s vodopadom i stjenovitim izbočinama, a 2013. nove, veće volijere.

UšaraFoto Rhododendrites, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons23
Životinje

Ušara

Ušara je najveća sova Europe, a živi u šumama, planinama, pa čak i u pustinjama Europe i Azije. Lovi uglavnom nekoliko sati nakon zalaska sunca i prije zore: hvata glodavce, zečeve, pa i ptice veličine čaplje. Parovi su vjerni, a ženka snese jaja već u kasnu zimu. Od 2015. ušare u zoološkom vrtu imaju nove, mnogo veće volijere.

Mishmi takinFoto GodeNehler, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons24
Životinje

Mishmi takin

Takin potječe s istočnih Himalaja i Tibetske visoravni, gdje živi na stjenovitim padinama i do 5000 m. Živi u malim skupinama koje predvodi najjači mužjak, a zimi silazi niže, u guštike rododendrona i bambusa. Cijelo krzno prekriva mu uljasta izlučevina jakog mirisa koja ga štiti od magle i kiše. Takin podsjeća na mošusno govedo, ali genetska istraživanja pokazuju da je bliži ovcama.

Europski bizonFoto Crusier, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons25
Životinje

Europski bizon

Europski bizon najveći je kopneni sisavac Europe; u divljini živi, među ostalim, u prašumi Puszcza Białowieska, u planinama Bieszczady i u Zapadnom Pomorju. Troslojno krzno štiti ga zimi. Krave s teladi čine krda, a mladi bikovi u dobi od oko 3 godine odlaze u skupine mužjaka. U kolovozu počinje razdoblje parenja, a bikovi tada ispuštaju karakteristično groktanje. Bizoni su bili u zbirci zoološkog vrta već 1957.

Euroazijski risFoto David Castor, Public domain, Wikimedia Commons26
Životinje

Euroazijski ris

Ris živi u velikim šumama Europe i Azije i lovi iz zasjede, ponekad vrebajući na debeloj grani. Čuperci na ušima djeluju kao antena: skupljaju zvukove, pa ris odlično čuje. Odrasla jedinka pojede do 2,5 kg mesa na dan. Godine 2025. gdanjski risovi preselili su se na preuređenu nekadašnju nastambu tigrova, a zoološki vrt sudjeluje u europskom programu uzgoja risova.

Mošusno govedoFoto Quartl, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons27
Životinje

Mošusno govedo

Mošusno govedo živi u arktičkoj tundri Sjeverne Amerike, Grenlanda i Azije, a hrani se travama, arktičkom vrbom, mahovinama i lišajevima. Kad prijeti opasnost, krdo stvara zbijeni krug ili liniju: bikovi stoje sprijeda, a ženke i telad skrivaju se iza njih. Iako djeluju sporo, mošusna goveda su brza i okretna, a u razdoblju parenja mužjaci se velikom brzinom sudaraju glavama.

AlpakaFoto MOs810, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons28
Životinje

Alpaka

Alpaka živi samo kao domaća životinja, u Andama Perua, Bolivije i Čilea, na visini od 3500 do 5000 m. Živi u obiteljskim skupinama s jednim mužjakom, ženkama i mladima. Kad se približi uljez, upozorava krdo oštrim, piskutavim zvukovima, a u obrani zna ritnuti ili pljunuti. U Gdanjsk su alpake stigle 90-ih godina zajedno s devama.

Crvena pandaFoto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons29
Životinje

Crvena panda

Crvena panda potječe iz hladnih bambusovih šuma u podnožju Himalaja, od Nepala do Mjanmara i zapadne Kine. Većinu vremena provodi na drvetu, a najaktivnija je u zoru i u sumrak. Bambus čini čak 95% njezine hrane. Biolozi su je opisali 1825., više od 40 godina prije velike pande. Ljeti čuvari hrane crvene pande pred posjetiteljima.

Dvogrba devaFoto Vsatinet, CC BY 4.0, Wikimedia Commons30
Životinje

Dvogrba deva

Dvogrba deva potječe sa stepa i pustinja središnje Azije; divlje dvogrbe deve još žive u pustinji Gobi. Mjesecima može izdržati bez vode, a kad pije, odjednom popije i 120 litara. U grbama skladišti mast iz koje organizam crpi energiju i vodu. Gdanjsko krdo nastalo je 90-ih godina u zamjenu za karantenu 50 deva iz Kazahstana, a 2025. ovdje se rodilo mladunče.

Bijeloobrazi gibonFoto Bilby, CC BY 3.0, Wikimedia Commons31
Životinje

Bijeloobrazi gibon

Mali čovjekoliki majmun bez repa iz Laosa, Vijetnama i južne Kine, kritično ugrožen. Mužjaci su crni s bijelim obrazima, a ženke bež; mladi se rađaju svijetli i potamne nakon dvije godine. Giboni se na dugim rukama njišu s grane na granu, a obitelji se sporazumijevaju glasnim pjevom. U zoološkom vrtu u Gdanjsku žive na otoku na jezercu.

Crno-bijeli variFoto Frank Vassen, CC BY 2.0, Wikimedia Commons32
Životinje

Crno-bijeli vari

Lemur iz vlažnih šuma istočnog Madagaskara, kritično ugrožen: njegova divlja populacija smanjila se u posljednjim desetljećima za više od 80%. Skupinom obično vlada ženka, a glasna rika upozorava na opasnost. Ženke grade gnijezda i prenose mlade u ustima. Par Tanjona i Sakina živi ovdje od 2024. u paviljonu s otokom pokraj restorana i već ima mlade iz 2025. i 2026.

Ružičasti plamenacFoto Giles Laurent, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons33
Životinje

Ružičasti plamenac

Ružičasti plamenci žive u Africi, Aziji i južnoj Europi na plićacima laguna i slanih jezera, u jatima koja broje i tisuće ptica. Iz mulja jedu alge, rakove i ličinke kukaca, a gnijezda u obliku humka grade od blata. U Gdanjsku se ptići izlegu svake godine, a podrasli mladi zajedno čine jaslice. Ljeti možeš vidjeti pokazno hranjenje plamenaca.

Mali zoo (Małe Zoo)Foto MOs810, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons34
Atrakcija

Mali zoo (Małe Zoo)

Ograđeni prostor u kojem djeca mogu pomaziti koze, zamorce, pa čak i alpaku te ih nahraniti posebnom hranom koju pripremaju čuvari. Sve životinje imaju imena: najprijaznije hodaju među posjetiteljima, a veće i teže čekaju poslastice u torovima. Mali zoo radi sezonski, od travnja do listopada, a ulaz za dijete dodatno se plaća, samo gotovinom.

Sve točke (112)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Životinje 85
Angolski lav ★Angolski lavovi potječu iz jugozapadne Afrike i za razliku od drugih mačaka žive u čoporima u kojima uglavnom love ženke. U Gdanjsk su stigli u listopadu 2014.: mužjak Arco iz Lisabona i lavice iz Francuske, a obitelj je dobila brojno potomstvo. Nastamba ima oko 2 ha i nekoliko vidikovaca, pa je vrijedi obići; lavovi se odmaraju i do 20 sati na dan.
Pustinjska mačka ★Mala mačka iz pustinja sjeverne Afrike i Azije, s velikim ušima koje pomažu odavati toplinu i gustim dlakama između prstiju koje štite šape od vrućeg pijeska. Zoološki vrt u Gdanjsku jedini u Poljskoj ima pustinjske mačke: od 2015. žive u paviljonu lavova. U ljeto 2026. mačiće su okotile dvije ženke, Maolie i Sahira; otac je mužjak kojeg čuvari zovu Darek.
Ružičasti nesit ★Ružičasti nesit jedna je od najtežih ptica letačica i teži do 11 kg. Ispod kljuna ima vreću koja prima do 13 litara i djeluje kao mreža za ribe, a nesiti love zajednički. Živi u kolonijama uz velika jezera i u deltama rijeka Afrike, Europe i Azije. U Gdanjsk su nesiti stigli 90-ih godina zajedno s devama i plamencima, a žive na otoku na jezercu.
Chapmanova zebra ★Chapmanova zebra podvrsta je stepske zebre sa savana istočne i južne Afrike. Živi u obiteljima s jednim pastuhom, nekoliko kobila i ždrebadi, a u sušnom razdoblju zna iskopati u zemlji rupu za vodu duboku do 50 cm. U proljeće 2026. u Gdanjsku su se rodila dva ždrijebeta koja su već nakon dva tjedna pasla travu. Zebre dijele nastambu sa žirafama.
Kapibara ★Najveći glodavac na svijetu, težak i do 66 kg, živi uz vode Južne Amerike u skupinama od 10 do 30 životinja. Izvrsno pliva i može ostati pod vodom 5 minuta. U leglu se rađa od 2 do 8 mladih, koji ubrzo nakon rođenja ustaju i hodaju. Ljeti čuvari hrane kapibare pred posjetiteljima.
Južnoamerički tapir ★Tapir je samotnjak iz močvarnih nizinskih šuma Južne Amerike. Dan prespava u šipražju, a po mraku hoda po dnu rijeka tražeći vodeno bilje. Dobro pliva, a kupanje mu pomaže riješiti se nametnika i sakriti se od jaguara ili pume. Mladunče se osamostaljuje sa 7 mjeseci, a tapiri dožive 30 godina.
Ugandska žirafa ★Ugandske žirafe žive na savanama u zaštićenim područjima Kenije i Ugande i kreću se ravnohodom, podižući istodobno obje noge s jedne strane tijela. Odrasla žirafa teži od 830 do 1200 kg i pojede više od 30 kg lišća na dan. U prosincu 2025. ovdje se rodila prva žirafa u povijesti zoološkog vrta u Gdanjsku, Cardi, kći Alije i Akija. Krdo čine i stariji Wiechu i mlada Ivie.
Patuljasti vodenkonj ★Patuljasti vodenkonj živi u šumama uz vodu u zapadnoj Africi, a znanstvenici su ga opisali tek sredinom 19. stoljeća. Dan često provodi u vlažnom blatu jer mu se koža lako isušuje, a hrani se noću. Od 2021. živi u nekadašnjem paviljonu leptira i na nastambi na kojoj su prije živjeli nilski konji. U ožujku 2026. ženki Maleli i mužjaku Sapu ovdje se rodila kćerkica.
Surikata ★Surikate potječu iz suhih krajeva južne Afrike i žive u kolonijama do 30 životinja, u kojima stražari motre neprijatelje, a drugi se brinu o mladima. Otporne su na otrov nekih zmija i škorpiona. U proljeće 2026. mlade surikate, nazvane Skipper i Kowalski, uselile su se u paviljon žirafa, a starija skupina preselila se u blizinu majmunjaka.
Gepardi ★Gepard živi na savanama i otvorenim područjima Afrike, a malobrojni i u Iranu. Na kratkoj udaljenosti premašuje 100 km/h, a pomažu mu duge noge, gipka kralježnica i velike nosnice. Uzgoj geparda je težak jer vrsta ima vrlo malu genetsku raznolikost; 2026. ovamo je iz Opola radi pokušaja razmnožavanja stigao mužjak Yobo. Zoološki vrt podupire i zaštitu geparda u prirodi.
Planinski bongo ★Rijetka antilopa iz planinskih kišnih šuma Kenije, sa svijetlim prugama na riđim leđima koje je skrivaju u gustišu. Ima velike uši, a kad bježi kroz šipražje, trči uzdignute glave da bi joj rogovi prianjali uz vrat i ne bi zapinjali za grane. Sol liže s prirodnih solišta. U prirodi je ostalo samo oko 70 do 80 odraslih bonga.
Sivi tuljan ★Sivi tuljani žive u sjevernom Atlantiku i u Baltiku, a u Poljskoj ih se najčešće viđa u Gdanjskom i Puckom zaljevu. Rone na više od 200 m i izdrže pod vodom oko 20 minuta, a spavaju čak i pod vodom. Uz bazen se gotovo svaki dan, osim srijedom, održava pokazno hranjenje, tijekom kojeg čuvari pokazuju i medicinske treninge tuljana. Zoološki vrt sudjeluje u programu zaštite sivih tuljana u prirodi.
Afrički pingvin ★Afrički pingvini žive samo na obalama južne Afrike i od obale se obično udaljavaju najviše 40 km. Svaki ima drugačiji raspored točkica na trbuhu i ispod krila. U koloniji potraži potpuno bijelu Kokosanku: izlegla se ovdje 12. prosinca 2018. i prema podacima zoološkog vrta jedini je takav albino pingvin ove vrste u zoološkim vrtovima na svijetu. Pingvine hrane pred posjetiteljima gotovo svaki dan.
Crveni klokan ★Crveni klokan najveći je klokan, a živi na suhim travnjacima i polupustinjama zapadne i središnje Australije. Skače na stražnjim nogama brzinom do 60 km/h, jednim skokom prijeđe oko 8 m i skoči gotovo 2 m uvis. Aktivan je uglavnom u svježim večerima i noću. Mladunče se rađa nakon samo 33 dana, slijepo, golo i dugačko 2 cm, i dalje raste u majčinoj torbi.
Manul ★Mala, pahuljasta mačka sa stepa i planina Azije, od Irana do Mongolije, koja ima najgušće krzno od svih mačaka i okrugle zjenice kao čovjek. Nije brza, pa iz zasjede lovi glodavce, zviždare i ptice. Godine 2025. zoološki vrt preuredio je za manule nekadašnju nastambu puma i iste su se godine ovdje prvi put u povijesti zoološkog vrta rodili mladi manuli.
Mandril ★Mandrili potječu iz kišnih šuma središnje-zapadne Afrike. Dan provode na tlu, a na noć se penju na drveće. Najšareniji je odrasli mužjak s crveno-plavom njuškom; kad prijeti suparniku, širom otvara usta i pokazuje očnjake duge 6,5 cm. Zimi mandrile možeš gledati kroz staklo u paviljonu otvorenom krajem 2016.
Bornejski orangutan ★Orangutani s Bornea najveći su sisavci koji žive na drveću: odrasli mužjak može težiti i 100 kg, a ženke su upola manje. Mladi orangutan do 5. godine potpuno ovisi o majci. U prirodi orangutane ugrožava sječa šuma za plantaže uljane palme, zato zoološki vrt vodi kampanju „Ocalmy orangutany” #olejolej i podupire zaštitu vrste u prirodi. Žive u cjelogodišnjem paviljonu čovjekolikih majmuna.
Euroazijski los ★Los živi u močvarnim šumama sjeverne Europe, Azije i Sjeverne Amerike. Teži od 270 do 600 kg, a široko razmaknuti, plosnati papci omogućuju mu hodanje po močvarama i snijegu. Izvrsno pliva, čak i roni, a ima odličan sluh i njuh. Najaktivniji je u zoru i u sumrak. Losovi su bili u zbirci zoološkog vrta u Gdanjsku već 1957.
Obična čimpanza ★Čimpanze žive u šumama zapadne, središnje i istočne Afrike, u skupinama u kojima se sporazumijevaju zvukovima, gestama i mimikom. Za vađenje termita služe se štapićima, a svake noći grade na drvetu novo gnijezdo. Najdulje u gdanjskoj skupini živi ženka Lola, a najmlađi je njezin sin Sati. Čimpanze žive u paviljonu čovjekolikih majmuna s cjelogodišnjim postavom, otvorenom u jesen 2005.
Sivi vuk ★Vuk živi u šumama i na stepama Europe, Azije i Sjeverne Amerike u obiteljskim čoporima od 5 do 9 životinja, u kojima potomstvo ima samo dominantni par. Lovi uglavnom velike životinje, poput losova i jelena. Čopor u jednom danu može prijeći i 200 km, obično noću. Štenad se rađa slijepa i gluha i teži oko pola kilograma. Nastamba vukova nalazi se usred šume na rubu zoološkog vrta.
Andski kondor ★Andski kondor živi u Andama, od Venezuele do Ognjene zemlje, i veći dio dana provodi jedreći u potrazi za strvinom. Parovi ostaju zajedno cijeli život, a ženka snese jedno jaje svake dvije godine, izravno na stjenovitu izbočinu. Zoološki vrt u Gdanjsku poznat je po uzgoju kondora: 2009. par je dobio nastambu s vodopadom i stjenovitim izbočinama, a 2013. nove, veće volijere.
Ušara ★Ušara je najveća sova Europe, a živi u šumama, planinama, pa čak i u pustinjama Europe i Azije. Lovi uglavnom nekoliko sati nakon zalaska sunca i prije zore: hvata glodavce, zečeve, pa i ptice veličine čaplje. Parovi su vjerni, a ženka snese jaja već u kasnu zimu. Od 2015. ušare u zoološkom vrtu imaju nove, mnogo veće volijere.
Mishmi takin ★Takin potječe s istočnih Himalaja i Tibetske visoravni, gdje živi na stjenovitim padinama i do 5000 m. Živi u malim skupinama koje predvodi najjači mužjak, a zimi silazi niže, u guštike rododendrona i bambusa. Cijelo krzno prekriva mu uljasta izlučevina jakog mirisa koja ga štiti od magle i kiše. Takin podsjeća na mošusno govedo, ali genetska istraživanja pokazuju da je bliži ovcama.
Europski bizon ★Europski bizon najveći je kopneni sisavac Europe; u divljini živi, među ostalim, u prašumi Puszcza Białowieska, u planinama Bieszczady i u Zapadnom Pomorju. Troslojno krzno štiti ga zimi. Krave s teladi čine krda, a mladi bikovi u dobi od oko 3 godine odlaze u skupine mužjaka. U kolovozu počinje razdoblje parenja, a bikovi tada ispuštaju karakteristično groktanje. Bizoni su bili u zbirci zoološkog vrta već 1957.
Euroazijski ris ★Ris živi u velikim šumama Europe i Azije i lovi iz zasjede, ponekad vrebajući na debeloj grani. Čuperci na ušima djeluju kao antena: skupljaju zvukove, pa ris odlično čuje. Odrasla jedinka pojede do 2,5 kg mesa na dan. Godine 2025. gdanjski risovi preselili su se na preuređenu nekadašnju nastambu tigrova, a zoološki vrt sudjeluje u europskom programu uzgoja risova.
Mošusno govedo ★Mošusno govedo živi u arktičkoj tundri Sjeverne Amerike, Grenlanda i Azije, a hrani se travama, arktičkom vrbom, mahovinama i lišajevima. Kad prijeti opasnost, krdo stvara zbijeni krug ili liniju: bikovi stoje sprijeda, a ženke i telad skrivaju se iza njih. Iako djeluju sporo, mošusna goveda su brza i okretna, a u razdoblju parenja mužjaci se velikom brzinom sudaraju glavama.
Alpaka ★Alpaka živi samo kao domaća životinja, u Andama Perua, Bolivije i Čilea, na visini od 3500 do 5000 m. Živi u obiteljskim skupinama s jednim mužjakom, ženkama i mladima. Kad se približi uljez, upozorava krdo oštrim, piskutavim zvukovima, a u obrani zna ritnuti ili pljunuti. U Gdanjsk su alpake stigle 90-ih godina zajedno s devama.
Crvena panda ★Crvena panda potječe iz hladnih bambusovih šuma u podnožju Himalaja, od Nepala do Mjanmara i zapadne Kine. Većinu vremena provodi na drvetu, a najaktivnija je u zoru i u sumrak. Bambus čini čak 95% njezine hrane. Biolozi su je opisali 1825., više od 40 godina prije velike pande. Ljeti čuvari hrane crvene pande pred posjetiteljima.
Dvogrba deva ★Dvogrba deva potječe sa stepa i pustinja središnje Azije; divlje dvogrbe deve još žive u pustinji Gobi. Mjesecima može izdržati bez vode, a kad pije, odjednom popije i 120 litara. U grbama skladišti mast iz koje organizam crpi energiju i vodu. Gdanjsko krdo nastalo je 90-ih godina u zamjenu za karantenu 50 deva iz Kazahstana, a 2025. ovdje se rodilo mladunče.
Bijeloobrazi gibon ★Mali čovjekoliki majmun bez repa iz Laosa, Vijetnama i južne Kine, kritično ugrožen. Mužjaci su crni s bijelim obrazima, a ženke bež; mladi se rađaju svijetli i potamne nakon dvije godine. Giboni se na dugim rukama njišu s grane na granu, a obitelji se sporazumijevaju glasnim pjevom. U zoološkom vrtu u Gdanjsku žive na otoku na jezercu.
Crno-bijeli vari ★Lemur iz vlažnih šuma istočnog Madagaskara, kritično ugrožen: njegova divlja populacija smanjila se u posljednjim desetljećima za više od 80%. Skupinom obično vlada ženka, a glasna rika upozorava na opasnost. Ženke grade gnijezda i prenose mlade u ustima. Par Tanjona i Sakina živi ovdje od 2024. u paviljonu s otokom pokraj restorana i već ima mlade iz 2025. i 2026.
Ružičasti plamenac ★Ružičasti plamenci žive u Africi, Aziji i južnoj Europi na plićacima laguna i slanih jezera, u jatima koja broje i tisuće ptica. Iz mulja jedu alge, rakove i ličinke kukaca, a gnijezda u obliku humka grade od blata. U Gdanjsku se ptići izlegu svake godine, a podrasli mladi zajedno čine jaslice. Ljeti možeš vidjeti pokazno hranjenje plamenaca.
Kopnene kornjačeNastamba kopnenih kornjača uz bazen tuljana. U zbirci zoološkog vrta su, među ostalim, grčka, stepska, maurska i obrubljena kornjača, koje potječu iz južne Europe, sjeverne Afrike i azijskih stepa. Jedu uglavnom trave, bilje i cvijeće, zimi spavaju zimskim snom, a za najvećih vrućina skrivaju se u jazbinama. Obrubljena kornjača najveća je kopnena kornjača Europe: doseže 35 cm duljine i do 6 kg.
SitatungaAntilopa s afričkih močvara i savana koja zahvaljujući široko raširenim papcima hoda po mekanom, močvarnom tlu. Živi u malim obiteljskim skupinama, a za odmor bira suhe uzvisine. Ako ženka prije poroda ne nađe suho mjesto, sama napravi prostirku od suhe trske. Ponekad jede čak i slonovski izmet kako bi iz njega izvadila neprobavljene sjemenke.
Sabljorogi oriksAntilopa iz polupustinja sjeverne Afrike, s rogovima dugim i do jednog metra. Zahvaljujući radu bubrega dugo izdržava bez vode, a krv koja teče prema mozgu zna rashladiti i za 3 stupnja. U divljini su oriksi izumrli, ali gdanjski su odabrani za projekt povratka vrste u prirodu u Čadu, gdje divlja populacija danas broji više od 600 životinja. U proljeće 2026. ovdje se rodila mala ženka.
VikunjaVikunja je najmanji srodnik deve: teži samo 35 do 45 kg. Živi visoko u Andama, na visoravnima od 3200 do 5800 m, a u razrijeđenom zraku pomaže joj veliko srce. Mora piti svaki dan, pa se drži blizu vode. Mladunče stane na noge već 15 minuta nakon rođenja. Lik vikunje nalazi se u grbu Perua.
Šetlandski poniPoni sa Šetlandskih otoka u Škotskoj, gdje i danas živi poludivlje na brežuljcima i vrištinama. Zimsko krzno, gusta griva i rep štite ga od hladnoće i vjetra. Unatoč niskom rastu jedan je od najsnažnijih konja na svijetu, a nekad je nosio tovare i vukao kolica. Može spavati stojeći, a svako uho okreće zasebno kako bi bolje odredio odakle dolazi zvuk.
Obični elandNajveća današnja antilopa: odrasli mužjak teži do 950 kg i u grebenu je visok gotovo 2 m, a ipak dobro skače i trči. Potječe sa savana i polupustinja južne Afrike i živi u krdima od 25 do 60 životinja. U sušnom razdoblju pase noću, kad biljke imaju više vlage. Godine 2026. u gdanjskom su se krdu rodila već tri mladunčeta.
Veliki nanduNajveća ptica Južne Amerike, visoka do 140 cm. Ne leti, ali trči brzinom do 60 km/h i pri bijegu naglo mijenja smjer. Upravo mužjak gradi gnijezdo, leži na jajima koja su snijele ženke i brine se o ptićima pola godine. Guta sitno kamenje koje mu pomaže probavljati. Godine 2025. nandui su se izlegli i u Gdanjsku.
Sivi krunasti ždralAfrički ždral sa zlatnom krunom od krutog perja, koji živi na livadama uz jezera i rijeke južne i istočne Afrike. Kao jedna od dviju vrsta ždralova ima stražnji prst kojim hvata grane, pa može sjediti na drveću. Parovi ostaju zajedno cijeli život, a u sušnom razdoblju ptice se okupljaju u jata od 20 do 200.
Zrakasta kornjačaKritično ugrožena kornjača iz suhih krajeva jugozapadnog Madagaskara, s lijepim uzorkom svijetlih zraka na oklopu. Jede uglavnom trave, a najtopliji dio dana provodi u sjeni grmlja ili zakopana u zemlju. U vrijeme parenja mužjak sikće i grokće. Najveća joj je prijetnja ilegalna trgovina kornjačama. Živi u paviljonu patuljastih vodenkonja i kornjača otvorenom 2021.
Pustinjska kornjačaVelika afrička kornjača iz pustinja i s rubova savana. Za najvećih vrućina skriva se u jazbinama koje sama iskopa i pada u ljetni san. Ženka u jazbini snese od 15 do 30 jaja, iz kojih se mladi izlegu nakon otprilike 8 mjeseci. Doživi više od 50 godina. Živi u paviljonu patuljastih vodenkonja i kornjača; u sezoni se ovdje održavaju pokazna hranjenja kopnenih kornjača.
Grivasti vukDugonogi pripadnik porodice pasa iz pampa i savana Južne Amerike, s riđim krznom i crnom grivom na zatiljku. Unatoč imenu, grivasti vuk nije vuk, a osim sitnih životinja jede mnogo voća. Iz Dortmunda je ovamo stigao novi mužjak koji je zamijenio Rubena, uginulog u dobi od gotovo 15 godina, oca brojnog potomstva u zoološkim vrtovima diljem Europe.
Močvarni kobAntilopa s vlažnih livada i poplavnih područja uz močvare južne Afrike, po naravi mirna. Uski, dugi papci, koji se razmiču u stranu, omogućuju joj hodanje po mekanom, močvarnom tlu. Ženke s mladima drže se vlažnijih mjesta, a mužjaci biraju suša. Najaktivnija je rano ujutro i nakon sumraka, a ugrožavaju je krivolov, suše i brane na rijekama.
Abesinska gerezaCrno-bijeli majmun iz šuma središnje i istočne Afrike, s dugim, pahuljastim repom. Nema palčeve, što olakšava brze skokove u krošnjama, a jede uglavnom lišće, a ne banane. Mladi se rađaju potpuno bijeli, poput malog snjegovića, i potamne nakon nekoliko mjeseci. Gereze se u Gdanjsku vrlo dobro razmnožavaju: u travnju 2026. rodio se još jedan mali mužjak.
Crveni patasVitak majmun sa savana i suhih šuma zapadne i središnje Afrike. Kad mu prijeti opasnost, bježi po tlu jer je vrlo brz: jedan je od najbržih primata i trči i do 55 km/h. Živi u skupinama od 13 do 56 životinja s jednim mužjakom; mužjaci teže 7 do 13 kg, a ženke upola manje. Jede uglavnom voće i kukce.
Crni urlikavacMajmun iz šuma središnjeg dijela Južne Amerike, poznat po gromkom glasu. Odrasli mužjaci su crni, a ženke tamnožute, pa ih je lako razlikovati. Gotovo 70% dana odmara se i probavlja lišće, a dugi hvatajući rep, odozdo gol i vrlo osjetljiv, služi mu kao peta ruka. Mladunče se rađa bež-zlatno i s godinama mijenja boju.
Kineski muntžakMali jelen iz jugoistočne Kine i Tajvana, težak 10 do 18 kg. Mužjaci imaju kratke rogove do 10 cm i izbočene gornje očnjake duge oko 6 cm. Zovu ga jelenom koji laje jer u opasnosti ispušta glas sličan lajanju. Živi samotno, brani svoj teritorij i najaktivniji je u zoru i u sumrak.
Javanski lutungMajmun iz tropskih šuma Jave, Balija i Lomboka, koji većinu dana provodi u krošnjama drveća i jede uglavnom lišće i cvijeće. Mladunci se rađaju jarko narančasti i s godinama tamne, a ženke iz skupine zajedno se brinu o mališanima. Godine 2026. mali lutung rođen je i u Gdanjsku. U prirodi lutunge ugrožavaju širenje poljoprivrede i hvatanje.
Nizinski anoaJedan od najmanjih divljih bivola na svijetu živi samo na indonezijskom otoku Sulawesiju. Obično se kreće sam, obožava kupanje u vodi i blatu, a kad nema izvora i slanih lizališta, pije morsku vodu kako bi nadoknadio minerale. Mladunci se rađaju prekriveni gustim, vunastim, žutosmeđim krznom. U prirodi je ostalo manje od 2500 odraslih anoa jer se njihove šume sijeku.
Filipinski pjegavi jelen (Alfredov jelen)Jedan od najrjeđih sisavaca na svijetu, koji u divljini živi još samo u šumama otoka Panay i Negros na Filipinima, a ugrožavaju ga lov i sječa šuma. Visok je 75 do 80 centimetara u grebenu i živi u malim skupinama od 3 do 5 životinja, koje su najaktivnije u sumrak i noću. U zoološkom vrtu u Gdanjsku Alfredovi jeleni žive od 2013. godine.
Jelen lopatarJelen lopatar je jelen iz šuma, šikara i livada Europe. Mužjaci, odnosno bikovi, imaju široko rogovlje koje odbacuju i koje svake godine iznova naraste. Lopatari žive u krdima, ženke s mladuncima odvojeno od mužjaka, a hrane se uglavnom u zoru i u sumrak: travom, žirom, biljem i izdancima. U zoološkom vrtu dožive oko 15 godina, a u prirodi obično 8 do 9.
Ovratničasti pekariAmerički srodnik svinja, koji živi od juga Sjedinjenih Američkih Država do sjeverne Argentine u krdima od 5 do 15 životinja. To je najmanja od triju vrsta pekarija. Voli kupanje u blatu i pijesku, a spava u jazbinama i pod korijenjem drveća. Mladunci imaju žutosmeđe krzno, posve drukčije od odraslih; godine 2026. pekariji su se rodili i u Gdanjsku.
Crvenonoga kariamaKariama je ptica s travnjaka Brazila, Urugvaja i sjeverne Argentine koja trči brže od 40 kilometara na sat, a u zrak se diže tek kad grabežljivac ne odustaje od potjere. Lovi kukce, guštere i zmije, a plijen ubija udarajući njime o tlo ili kamen. Gnijezdo od grančica, lišća i gline gradi na drvetu.
Cereopsis guskaCereopsis je guska s otoka i obala južne Australije koja nerado pliva. Može piti slanu vodu, pa živi čak i na otocima na moru. Braneći svoj teritorij, trči na uljeza raširenih krila i grokće kao prasić, ne bojeći se čak ni ljudi. Parovi ostaju zajedno cijeli život, a gnijezdo savijaju u visokoj travi s dobrim pogledom na okolicu.
Crvenoglavi lešinar (urubu)Urubu živi u obje Amerike, od Kanade do Ognjene zemlje, i hrani se uglavnom strvinom; ima slab kljun, pa radije bira mali plijen. Noći u skupinama od čak nekoliko stotina ptica. Kad mu nešto prijeti, povrati napola probavljeno meso, a njegov truli miris tjera većinu grabežljivaca. Godine 2013. urubui i kondori dobili su u zoološkom vrtu nove, veće volijere.
Barasinga (močvarni jelen)Jelen iz močvara i vlažnih livada sjeverne i središnje Indije te Nepala, koji živi u krdima od 10 do 20 životinja. Njegovo ime na hindskom znači dvanaest vrhova, po rogovlju koje obično ima 12 parožaka, a kod nekih mužjaka čak 20. Najaktivniji je ujutro i navečer, jede travu i vodeno bilje, a sezona parenja traje od listopada do veljače.
Veliki hokoHoko je velika ptica iz vlažnih šuma Meksika, Srednje Amerike i Kolumbije koja većinu vremena provodi na tlu, skupljajući otpale plodove i sjemenke. Kad se uplaši, radije pobjegne trčeći nego da odleti, a na noć skače na grane. Mužjaci i ženke izgledaju posve različito. Ptići se legu s razvijenim letnim perima, nakon nekoliko sati mogu napustiti gnijezdo i lete već u prvim danima života.
Stepski oraoStepski orao gnijezdi se u stepama i polupustinjama srednje Azije i istočne Europe, a zimuje u Africi i južnoj Aziji. Lovi uglavnom tekunice, ponekad strpljivo čekajući kraj ulaza u jazbinu. Gnijezdo od dugih štapova gradi na tlu, na mjestu s dobrim pogledom, a kad nema grana, koristi čak i životinjske kosti. Od 2015. godine stepski orlovi imaju u zoološkom vrtu veće volijere.
Kafrski kljunorožacVelika ptica sa savana i travnjaka Afrike koja umjesto da leti većinu vremena hoda po tlu i lovi kukce, vodozemce i male sisavce, a zalihe ponekad slaže u red u svojoj smočnici. Živi u obiteljskim skupinama do 11 ptica, u kojima mladunce ima samo dominantni par. Ispušta duboke, gromke zvukove napuhujući zračne vrećice. Godine 2017. ovdje je dobio novu nastambu sa zimskom kućicom.
Domaći bivol (indijski bivol)Domaći bivol potječe iz Azije i pripitomljen je prije više od 5000 godina; i danas vuče plugove na poplavljenim rižinim poljima u Kini i Vijetnamu. Divlji bivoli većinu dana provode uronjeni u blatnjavu vodu, koja ih hladi i štiti od kukaca. Njihov divlji srodnik, azijski arni, ugrožen je i živi još samo na malobrojnim zaštićenim područjima u Indiji, Nepalu, Butanu, Tajlandu i Kambodži.
Jednogrba devaDromedar potječe iz Afrike i s Arapskog poluotoka i već oko 6000 godina služi ljudima u vrućoj klimi. Jede slane biljke i trnovite grane, a kad je dehidriran, može odjednom popiti 150 litara vode. Godine 2025. ovdje su se rodila dva mladunca. U arhivima zoološkog vrta zapisano je da je deva Zosia, koja je stigla 1955. godine, voljela trešnje, crnu kavu i princes krafne te je čak išla u povorci na jazz festivalu u Sopotu.
LamaLama živi samo kao pripitomljena životinja, uglavnom u Andama Perua i Bolivije. Vrlo je društvena i živi u krdima, u kojima ponekad pljuje na druge lame da ih dovede u red, a mužjaci se bore za viši položaj. Unatoč svađama, lame se brinu jedna o drugoj kao obitelj. Mladunče se zove cria, što na španjolskom znači dijete; sisa majčino mlijeko do 5 mjeseci.
Trobojna vjevericaVjeverica iz šuma jugoistočne Azije: Malajskog poluotoka, Sumatre i Bornea. Najaktivnija je u zoru i u sumrak. Rep joj pomaže održati ravnotežu, pri skokovima služi kao kormilo, a uz to i kao zastava za davanje znakova drugima. Dok jede, čuči i drži hranu u prednjim šapicama, a trilovima i zviždanjem pokazuje uznemirenost. Živi u paviljonu zajedno s binturonzima.
Europska divlja mačkaDivlja mačka je divlja mačka europskih šuma; u Poljskoj živi samo u dijelu Potkarpatja i Malopoljske. Samotnjak je, lovi uglavnom kasno poslijepodne i u zoru glodavce, zečeve i ptice, a brlog uređuje u šupljim deblima i pod korijenjem. Grebući drveće, ne samo da oštri pandže nego i ostavlja miris iz žlijezda na šapama. Pokraj volijere divljih mačaka radi sezonski restoran Leśny Młyn.
BinturongBinturong živi u šumama Bornea, Sumatre, Jave te južne i jugoistočne Azije. Živi na drveću, ali je toliko težak da između stabala često prelazi po tlu. Jede uglavnom voće, a raznoseći sjemenke pomaže obnavljanju kišnih šuma. Godine 2025. binturonzi iz Gdanjska dobili su više prostora u paviljonu pokraj restorana La Mariposa.
Žutoobrazi gibonGibon iz šuma južnog Laosa, istočne Kambodže i Vijetnama, ugrožen izumiranjem. Živi u obiteljima koje čine mužjak, ženka i mladunci, a oni ostaju u skupini dok ne navrše 6 do 8 godina. Mladunci se rađaju svijetložuti i za nekoliko mjeseci pocrne, a ženke se tijekom sazrijevanja vraćaju žućkastom krznu. Giboni su poznati po glasnom pjevanju; u Gdanjsku žive na otoku na jezercu.
Kanadska guskaVelika guska iz Sjeverne Amerike koja se u Europi, Aziji i na Novom Zelandu udomaćila kao strana vrsta i potiskuje druge guske. Inteligentna je, ima izvrsno pamćenje i zna prepoznati ljude. Uz povoljan vjetar može za jedan dan preletjeti 2400 km, iako obično putuje sporije. Kanadske guske su brižni roditelji koji rijetko napuštaju gnijezdo.
Crvenovrata guskaMala, šarena guska iz tundre sjeverne Azije koja zimuje uz Crno more. Unatoč malenom rastu zna biti svadljiva i ima prodoran glas. Često se gnijezdi pokraj snježne sove ili sivog sokola, jer takvo susjedstvo štiti njezina jaja od drugih grabežljivaca. Jaja počinje ležati prije nego što se otope posljednji snjegovi Sibira, a ptići jedu svježu travu.
Čileanska zviždaraPatka s jezera, ribnjaka i močvara Argentine, Čilea, Urugvaja, Paragvaja i Brazila, koja se hrani i na livadama. Među zviždarama ističe se time što par ostaje zajedno dulje od jedne sezone gniježđenja. Ženka leži do 9 jaja, a mužjak brani teritorij i ptiće. Na svijetu žive samo tri vrste zviždara, a jedna od njih vrlo se malobrojno gnijezdi u Poljskoj.
Afrička žličarkaAfrička žličarka živi uz jezera, rijeke i močvare južno od Sahare te na Madagaskaru. Kljunom u obliku žlice procjeđuje mulj i hvata skliske ribe. Često gaca iza nilskog konja ili krokodila, koji joj iz mulja potjeraju plijen. Gnijezda gradi na niskom drveću iznad vode, a ljeti 2026. godine žličarke su ležale na jajima i u Gdanjsku.
ŽličarkaBijela žličarka s lopatastim kljunom živi u Europi, Aziji i Africi, u močvarama, poplavnim područjima i uz jezera. Najaktivnija je ujutro i navečer: gacajući, češlja kljunom plitku vodu i lovi kukce, rakove, punoglavce i male ribe. Gnijezdi se u gustim kolonijama u kojima se gnijezda gotovo dodiruju, a ugrožava je isušivanje močvara.
Crni labudCrni labud potječe iz Australije i Tasmanije, a kao unesena vrsta živi i, među ostalim, na Novom Zelandu i u Europi. Iako je crn, u letu se vide njegova bijela letna pera. Hrani se u sumrak, a putuje noću. To je najmanje teritorijalan od svih labudova: ponekad se nekoliko parova gnijezdi zajedno u koloniji. Parovi često ostaju zajedno cijeli život, a mužjak pomaže ležati na jajima.
Mandžurijski ždralVisok crno-bijeli ždral s crvenom mrljom na glavi, koji se gnijezdi uz Amur u istočnoj Rusiji i u Kini, a živi i u Japanu. Za razliku od drugih ždralova, bira močvare s dubokom vodom. Parovi su obično zajedno do kraja života; ženka snese 2 jaja, ali najčešće preživi samo jedan ptić. Industrijalizacija i poljoprivreda oduzimaju mu mjesta za život.
Havajska guska (nene)Nene je guska koja živi samo na Havajima, na livadama i padinama vulkana, i simbol je te savezne države. To je najrjeđa guska na svijetu: 1952. godine u divljini je ostalo samo 30 ptica. Ima dulje i jače noge te kraću plivaću kožicu među prstima od drugih gusaka, pa brzo hoda po vulkanskim stijenama. Hrani se isključivo na kopnu, a parovi ostaju zajedno cijeli život.
Riđa patka zviždarkaPatka s močvara, jezera i poplavnih područja Afrike, obiju Amerika i Azije, koja ispušta ugodne, zviždave zvukove. Ponaša se pomalo kao labudovi i guske: parovi su vjerni i zajedno se brinu o mladima, iako ponekad podmeću jaja drugim vodenim pticama. Godine 2026. u zoološkom vrtu u Gdanjsku izleglo se čak 10 ptića ovih patki, koji su brzo napustili gnijezdo.
Indijska guskaGuska s visokoplaninskih jezera, močvara i livada srednje i južne Azije, koja živi iznad 4000 m. Njezin organizam podnosi nizak tlak zraka i vrlo jak vjetar. Tijekom selidbe preleti Himalaju, prema nekim izvješćima čak na visini većoj od 8500 m, pa se smatra jednom od ptica koje lete najviše na Zemlji. Ženke zajedno brane gnijezda, a ponekad podmeću jaja u susjedna.
KoskorobaBijela ptica s plitkih jezera i močvara Južne Amerike, koju ponekad zovu labudom, iako nema tipičnu labuđu masku uz kljun i pripada zasebnom rodu. Živi u parovima koji svoj teritorij znaju braniti mnogo sezona. Ženka snese do 9 jaja i sama ih leži, a ptići odmah nakon izlijeganja idu za majkom i traže hranu na dnu.
Kanadski dikobrazKanadski dikobraz je glodavac koji živi na drveću, u šumama, tundri i na livadama Sjeverne Amerike, od Aljaske do sjevernog Meksika. Samotnjak je aktivan noću i ne pada u zimski san; zimi jede uglavnom koru. Brani se bodljama: na leđima ih ima oko 30.000, a svaku ispunjava spužvasta tvar, pa su lagane i vrlo krute.
JastrebačaVelika sova iz šuma Skandinavije, Sibira i Japana; u Poljskoj se gnijezdi vrlo rijetko, u planinama na jugoistoku zemlje, a njezina se brojnost procjenjuje na 1300 do 1800 parova. Zna biti aktivna i danju i nije plašljiva, ali ženka koja brani gnijezdo najprije škljocne kljunom, a zatim napada pandžama. Parovi se spajaju u jesen, obično za cijeli život.
Domaći magaracMagarci su pripitomljeni prije oko 6000 godina i do danas pomažu ljudima diljem svijeta. Društveni su i rado borave s drugim domaćim životinjama. Najaktivniji su ujutro i navečer, a u dobrim uvjetima žive čak 40 do 50 godina. Mladunče se rađa nakon 12 mjeseci bređosti, teži 8 do 13 kilograma i odmah je potpuno razvijeno.
Crvenovrati klokan (Bennettov valabi)Manji klokan iz eukaliptusovih šuma i šikara Australije i Tasmanije, najaktivniji u sumrak i noću. Danju se odmara u šikari, a radi hranjenja ponekad se okuplja u skupine čak do 30 životinja. Novorođeno mladunče teži samo 1 gram i samo se uspuže u majčinu torbu, a u prvih pola godine poveća svoju težinu dvije tisuće puta. Znanstveni naziv porodice klokana znači velika stopa.
Patuljasti mungosNajmanji afrički grabežljivac: odrasli patuljasti mungos dug je 20 do 30 centimetara bez repa i teži 200 do 300 grama. Živi na savanama u skupinama do 30 životinja i skriva se, među ostalim, u termitnjacima. Teritorij označava stojeći na prednjim šapama, zbog čega usput izgleda veći. U proljeće 2026. godine ovamo je iz jednog nizozemskog zoološkog vrta stigla momačka skupina, odnosno sami mužjaci.
Maslinasti agutiGlodavac s rubova šuma i savana Brazila, Argentine i Paragvaja. Zovu ga vrtlarom šume jer zakopava orahe i sjemenke, a zatim zaboravi gdje ih je sakrio, pa iz njegovih zaliha niču nove biljke. S drugim agutijima sporazumijeva se uglavnom mirisom. Mladunci se rađaju dlakavi, otvorenih očiju i trče već u prvim satima života.
KeaKea je papiga s planina Južnog otoka Novog Zelanda, koja se smatra jedinom papigom što živi u planinama, čak i na zasniježenim padinama. Vrlo je inteligentna i zna rješavati teške zadatke. Izvana ima maslinastozeleno perje, a u letu se vidi narančasta donja strana krila. Dvije kee stigle su u siječnju 2026. godine iz zoološkog vrta u Münsteru u preuređenu volijeru pokraj upravne zgrade.
Zgrada / spomenik 5
Paviljon ptica i gmazova ★Cjelogodišnji paviljon ptica i gmazova, otvoren u dva dijela 2001. i 2003., dobro je mjesto za hladan ili kišni dan. Prema planu zoološkog vrta ovdje među ostalim žive are, žutokukmasti kakadui, balijski čvorci, nikobarski golubovi, carski tamarini, burmanski piton, arizonska heloderma i kubanski krokodil. Godine 2026. u zoološkom vrtu izlegli su se kritično ugroženi balijski čvorci.
Paviljon lavovaPaviljon lavova, u koji su se u listopadu 2014. uselili angolski lavovi, s pratećim prostorijama i velikom nastambom. Godine 2015. u njemu su uređeni i postavi pustinjskih mačaka i golih krtičastih štakora, a prema planu zoološkog vrta ovdje živi i smeđi mišji lemur. Zid krasi stilizirani grb Gdanjska s lavovima, a uz paviljon se održavaju pokazna hranjenja lavova.
Paviljon žirafaCjelogodišnja zgrada ugandskih žirafa uz njihovu nastambu; projekt paviljona dovršen je 2005. Unutra je visoka dvorana s prostorom za žirafe, a u prosincu 2025. u ovdje pripremljenom rodilištu rodila se prva žirafa u povijesti zoološkog vrta u Gdanjsku. Od proljeća 2026. u paviljonu žirafa živi i nova skupina surikata.
VodenicaZgrada nekadašnje vodenice u Dolini šumskog mlina (Dolina Leśnego Młyna) uz šumski potok, gdje je 1954. godine otvoren zoološki vrt. Spomen je na mlin po kojem je dolina dobila ime, a danas jedna od najstarijih zgrada na području vrta. Pokraj mlina radi sezonski restoran Leśny Młyn, a nedaleko žive divlje mačke.
Upravna zgrada (nekadašnje lječilište Strauchmühle)Vila s tornjićem, građena u tehnici drvenog kostura, zgrada je predratnog lječilišta Strauchmühle u Dolini šumskog mlina (Dolina Leśnego Młyna), krajem 20. stoljeća rastavljena i iznova sagrađena od temelja; na razglednici iz 1911. godine opisana je kao Luftkurort, odnosno klimatsko lječilište. Kad je 1954. godine osnovan zoološki vrt, u zgradi su uređeni uredi vrta i tome služi do danas. Pokraj nje je volijera papiga kea, a na trgu uz zgradu održavaju se radionice i događanja za obitelji.
Atrakcija 4
Mali zoo (Małe Zoo) ★Ograđeni prostor u kojem djeca mogu pomaziti koze, zamorce, pa čak i alpaku te ih nahraniti posebnom hranom koju pripremaju čuvari. Sve životinje imaju imena: najprijaznije hodaju među posjetiteljima, a veće i teže čekaju poslastice u torovima. Mali zoo radi sezonski, od travnja do listopada, a ulaz za dijete dodatno se plaća, samo gotovinom.
Lav HewelionMali kipić lava sa staze Lava Heweliona (Szlak Lwa Heweliona): takvi kipići stoje na mnogim mjestima u Gdanjsku, a svaki se odnosi na mjesto na kojem stoji. Lav je životinja iz grba Gdanjska, a nekoliko stotina metara dalje žive pravi angolski lavovi. Traženje novih kipića Heweliona dobra je zabava za djecu tijekom šetnje gradom.
Skulptura „Polarni medvjedi”Bijela skulptura polarnih medvjeda uz stazu blizu nastambe pingvina i bazena tuljana. Podsjeća na vrijeme kada su sredinom 80-ih godina u zoološkom vrtu u Gdanjsku živjeli polarni i himalajski medvjedi, bijeli nosorog i prstenastorepi lemuri. Danas polarnih medvjeda više nema u zbirci zoološkog vrta.
Skulptura „Pingvin” (1974)Skulptura pingvina viša od dva metra, složena poput mozaika od komadića šarene keramike od oštećenog posuđa iz tvornice fajanse u Włocławeku. Nastala je 1974. na koloniji kipara animalista, svidjela se prvom ravnatelju zoološkog vrta i ostala u vrtu. Stoji uz bazen afričkih pingvina i jedan je od simbola zoološkog vrta.
Ostalo 1
Spomen-kamen Michała MassalskogSpomen-kamen s pločom uz stazu, posvećen Michału Massalskom, prvom ravnatelju zoološkog vrta, osnivaču i graditelju vrta te popularizatoru prirodoslovnog znanja. Tih se godina zoološki vrt velikim dijelom gradio dobrovoljnim radom: ceste, nastambe i bazen pingvina nastajali su uz pomoć učenika i radnih organizacija iz Trojgrada (Trójmiasto).
Hrana i piće 7
Cafe ZOOKafić otvoren cijele godine ispred nastambe žirafa, radi svaki dan. Ovdje možeš sjesti unutra i vani.
Cafe ZOO kod slapaSezonski punkt kafića Cafe ZOO kod slapa, otvoren od svibnja do kraja rujna (u svibnju i rujnu samo vikendom i blagdanom).
Cafe ZOO, sladoled za vanPunkt sa sladoledom za van tik uz kafić Cafe ZOO, ispred nastambe žirafa.
Lody EskimoLjetni punkt sa zanatskim sladoledom, otvoren od početka lipnja do kraja kolovoza.
Restoran La MariposaRestoran otvoren cijele godine iza zgrade zvijeri, radi svaki dan. Nasuprot njemu u sezoni radi druga trgovina suvenirima.
Restoran Leśny MłynSezonski restoran iza volijere divljih mačaka, otvoren od svibnja do kraja rujna.
Safari SmakówSezonski ugostiteljski punkt pokraj nastambe žirafa, otvoren od svibnja do kraja rujna, sa stolovima vani.
Toaleti / blagajne / parkiralište 8
Glavni ulazGlavna vrata zoološkog vrta s blagajnama i automatima za karte, otvorena cijele godine. Odmah pokraj, s lijeve strane, nalazi se stajalište električnih minibusa Turbo Ślimak, a 50 m dalje trgovina suvenirima i automat s planovima zoološkog vrta.
BlagajnaBlagajna kod glavnog ulaza u zoološki vrt. Kartu treba kupiti prije ulaska; dodatne atrakcije, poput Małe Zoo ili vožnji, plaćaju se zasebno na licu mjesta.
ToaletiBesplatni toaleti u paviljonu lavova, otvoreni od svibnja do rujna, prilagođeni osobama u invalidskim kolicima, sa stolom za previjanje beba.
ToaletiBesplatni toaleti na području zoološkog vrta.
ToaletiBesplatni toaleti na području zoološkog vrta.
ToaletiBesplatni toaleti na području zoološkog vrta.
Toaleti kod La MariposeToaleti u zgradi restorana La Mariposa, za goste restorana.
Najam kolicaSezonski najam kolica (od svibnja do kraja rujna) u kojima možeš voziti djecu do 7 godina ili prtljagu do 40 kilograma. To je velika olakšica jer šetnja zoološkim vrtom zna trajati nekoliko sati. Polog se plaća samo gotovinom.
Trgovina 2
Trgovina suvenirimaTrgovina suvenirima otvorena cijele godine, s lijeve strane, oko 50 m od glavnog ulaza.
Trgovina suvenirima kod La MariposeDodatna trgovina suvenirima nasuprot restoranu La Mariposa, otvorena od svibnja do rujna.
Zoo u GdanjskuPreuzmi Turi