Visoka vrata ★Ovuda se stoljećima ulazilo u Gdanjsk. Vrata je 1588. godine dovršio Willem van den Blocke i obložio ih tesanim kamenim blokovima. Ovdje je počinjao Kraljevski put: poljski kraljevi na ovom su mjestu dobivali ključeve grada i nastavljali dalje ulicom Długa. Iznad prolaza vidjet ćeš tri grba: poljski u sredini, a grbove Gdanjska i Kraljevske Pruske sa strana. Potraži orla i dva križa pod krunom.
Zlatna vrata ★Vrata iz 1612. godine izgledaju kao slavoluk i nikada nisu služila za obranu, nego samo za ukras. Projektirao ih je Abraham van den Blocke. Na vrhu stoji osam kamenih likova: sa strane Mučionice Mir, Sloboda, Bogatstvo i Slava, a sa strane ulice Długa Sloga, Pravednost, Pobožnost i Razboritost. Latinski natpis kaže da slogom male države rastu, a neslogom velike propadaju. Zgrada s tornjićem prislonjena uz vrata je Dvor bratovštine svetog Jurja, a na njezinu krovu svetac se bori sa zmajem.
Vijećnica Główne Miasto ★Odavde se stoljećima upravljalo najbogatijim gradom Poljsko-Litavske Unije. Vijećnica i crkva Svete Marije dvije su najviše građevine četvrti Główne Miasto, a toranj vijećnice visok je više od 80 metara. Na samom vrhu stoji pozlaćeni lik kralja Sigismunda Augusta. S tornja svira carillon, odnosno glazbalo od 37 zvona, a ljeti se možeš popeti na vidikovačku terasu. Unutra je Muzej Gdanjska s Crvenom dvoranom, jednom od najljepših vijećničkih dvorana u Europi. Podigni glavu i potraži zlatnog kralja.
Artusov dvor ★U ovoj su se zgradi sastajali najbogatiji gdanjski trgovci i gosti iz cijele Europe. Ime potječe od legendarnog kralja Artura i njegovih vitezova Okruglog stola, za kojim su svi bili jednaki. Obrtnici i sitni trgovci ipak nisu smjeli ući. Prvi dvor podignut je ovdje sredinom 14. stoljeća, a današnje pročelje dao mu je 1617. godine Abraham van den Blocke. U velikoj dvorani stoji kaljeva peć visoka gotovo 11 metara, složena od više od 500 pločica. Na pročelju potraži četiri kipa antičkih junaka.
Zelena vrata ★Vrata koja izgledaju kao palača, jer su trebala biti gdanjski dom poljskih kraljeva. Sagrađena su od 1564. do 1568. godine od sitne opeke dovezene brodovima iz Nizozemske. Kraljevi su ipak radije stanovali u kućama na Dugom trgu i nijedan se ovdje nije dulje zadržao. Vrata zatvaraju Kraljevski put: kroz njihova četiri prolaza izlazi se ravno na most i na Motławu. Iznad prolaza potraži grbove Poljske, Gdanjska i Kraljevske Pruske.
Bazilika Svete Marije ★Jedna od najvećih crkava od opeke na svijetu. Gradila se više od 150 godina, od 1343. do 1502. godine, a unutra stane 25 tisuća ljudi. Unutrašnjost je svijetla i bijela jer visoki prozori propuštaju mnoštvo svjetla. Ovdje stoji astronomski sat iz 15. stoljeća koji pokazuje sate, dane, mjesečeve mijene i znakove zodijaka. Na toranj vodi više od 400 stuba, a s vrha se vidi cijeli grad i luka. Potraži u crkvi sat i pronađi na njemu svoj znak zodijaka.
Lučka dizalica Żuraw ★Najveća i najstarija sačuvana lučka dizalica srednjovjekovne Europe, a ujedno i gradska vrata. Sagrađena je od 1442. do 1444. godine. Unutra se okreću dva para drvenih kotača promjera oko šest metara, a pokretali su ih ljudi koji su u njima hodali kao hrčci u kotaču. Dizalica je podizala dvije tone na visinu od 27 metara, utovarivala robu na brodove i postavljala jarbole. Izgorjela je 1945. godine i obnovljena je, a danas je dio Narodnog pomorskog muzeja. S druge strane rijeke usidren je Sołdek, prvi brod sagrađen u Poljskoj nakon rata. Potraži ispod krova uže i kuku.
Tržnica ★Zgrada od opeke s tornjićima izgleda kao dvorac, a sagrađena je jednostavno za tržnicu. Otvorena je 1896. godine kako bi se trgovina s ulica i trgova preselila pod krov. Prije je ovdje stajao dominikanski samostan, uništen 1813. godine. Tijekom obnove tržnice arheolozi su ispod poda otkopali temelje najstarije crkve svetog Nikole, stare više od 800 godina, i mogu se razgledati u podzemlju. Danas se dolje kupuju sirevi, riba i kruh, a gore čeka hrana iz cijelog svijeta. Uđi unutra i provjeri kako miriše.
Velika oružarnica ★Najljepše skladište u gradu. Početkom 17. stoljeća Gdanjsk se bojao rata sa Švedskom i trebao je mjesto za topove, topovske kugle i oklope. Građani ipak nisu htjeli običnu šupu, pa su od Anthonisa van Obbergena naručili zgradu po uzoru na mesnu tržnicu u nizozemskom Haarlemu, od crvene opeke i svijetlog kamena. U prizemlju su stajali topovi, a iznad je ležalo lakše oružje. Danas ovdje uče studenti Akademije likovnih umjetnosti. Ovdje završava šetnja: do Visokih vrata imaš odavde nekoliko minuta. Na pročelju potraži Minervu, božicu s kacigom.
Mučionica i Zatvorska kulaDvije građevine od opeke spojene zidom u srednjem su vijeku čuvale ulaz u ulicu Długa. Kada se grad okružio novim bedemima, više nisu bile potrebne za obranu, pa su u njima uređeni sud, zatvor i soba za mučenje. Odatle imena: Mučionica i Zatvorska kula. Pokraj kule stajao je stup srama, kod kojeg su se kazne izvršavale pred očima cijelog grada. Na zidu Mučionice potraži kameni lik bez glave.
Uphagenova kućaKuća u ulici Długa broj 12 pokazuje kako je u 18. stoljeću živio bogati gdanjski trgovac. Godine 1775. kupio ju je Johann Uphagen, ljubitelj knjiga i povijesti, i uredio je po svom ukusu. Odredio je da nakon njegove smrti unutrašnjost ostane nepromijenjena, pa je ovdje već prije više od sto godina otvoren muzej. Unutra su salon, blagovaonica i kuhinja, a zidove soba krase oslikani kukci, ptice i cvijeće. Prebroji koliko prozora ima usko pročelje.
Zlatna kućaNajraskošnija kuća na Dugom trgu. Sagrađena je od 1609. do 1618. godine za gradonačelnika Johanna Speymanna prema projektu Abrahama van den Blockea. Cijelo pročelje prekrivaju pozlaćeni reljefi: prizori bitaka i likovi vladara, među njima poljskih kraljeva Vladislava Jagelovića i Sigismunda III. Vase. Na samom vrhu stoje četiri kipa, a iznad njih Fortuna, božica sreće. Prebroji koliko katova ima zlatno pročelje.
Vrata ChlebnickaNajstarija gotička vodena vrata na Motławi, iz 15. stoljeća. Takva su vrata zatvarala svaku ulicu koja je izlazila na obalu: danju su kroz njih prolazili nosači s robom, a noću su se zaključavala. Iznad prolaza sa strane rijeke vidi se grb Gdanjska još bez krune, koju je grad dobio od kralja Kazimira Jagelovića 1457. godine. Sa strane ulice isklesan je ljiljan, stari znak pomeranskih knezova. Usporedi ovaj grb s grbovima na drugim vratima.
Vrata Svete MarijeVrata s kraja 15. stoljeća vode s obale u najljepšu uličicu Gdanjska. Sa strane rijeke vidjet ćeš tri grba: u sredini poljski, a sa strana grbove Gdanjska i Kraljevske Pruske, nagnute kao da mu se klanjaju. Sa strane ulice gradski grb drže dva lava. Visoka kuća s tornjićem odmah pokraj je Kuća prirodoslovaca, u kojoj je danas Arheološki muzej, a s tornja se pruža pogled na Motławu. Prođi ispod vrata i potraži lavove.
Kraljevska kapelaJedina barokna crkva u četvrti Główne Miasto. Nastala je od 1678. do 1681. godine, kada je crkva Svete Marije pripadala protestantima, a katolici iz te župe imali su samo privremenu kapelu u župnom dvoru. Gradnju je podržao kralj Ivan III. Sobieski, otuda ime i kraljev grb na pročelju. Sama kapela nalazi se na katu, ispod kupole, a vrata u prizemlju vode u dvorište župnog dvora. Potraži na pročelju kraljevsku krunu.
Crkva svetog IvanaGotička crkva koja se prvi put spominje 1358. godine. Stoji na močvarnom tlu i stoljećima se sliježe: istočni zid nagnuo se gotovo za metar i 1679. godine morao je biti poduprt golemim potpornjima. Godine 1945. crkva je izgorjela i desetljećima je stajala prazna. Danas u njoj djeluje Centar svetog Ivana, u kojem se održavaju koncerti i izložbe. Unutra je preživio veliki kameni oltar star četiristo godina. Obiđi crkvu i potraži nakrivljeni zid.
Bazilika svetog NikoleJedina crkva u središtu Gdanjska koja je preživjela rat bez razaranja. Zato ćeš unutra vidjeti ono čega nema nigdje drugdje u gradu: stare oltare, propovjedaonicu, orgulje i slike stare nekoliko stotina godina. Crkvu svetog Nikole knez Świętopełk darovao je 1227. godine dominikancima. Upravo su oni 1260. godine od pape dobili povlasticu kojom je započeo Sajam svetog Dominika, do danas najveća trgovačka svečanost u Gdanjsku. Uđi tiho i potraži pozlaćene oltare.
Kula JacekNajviša od srednjovjekovnih gdanjskih kula: zajedno s vjetrokazom visoka je 36 metara. Sagrađena je oko 1400. godine na uglu gradskih zidina, kako bi stražari odozgo vidjeli što se događa ispred zidina. Zidovi pri tlu debeli su dva i pol metra. Gdanjšćani su je u šali zvali „Pogledaj u kuhinju”, jer se s vrha moglo zaviriti u lonce u samostanskoj kuhinji dominikanaca. Prebroji stranice kule. Trebalo bi ih biti osam.