Mrežasta žirafa ★Mrežaste žirafe žive na savani nasuprot Afrykariuma, zajedno s Chapmanovim zebrama i nojevima. Potječu iz istočne Afrike: iz sjeverne Kenije, južne Etiopije i Somalije, a prepoznaju se po jasnom uzorku velikih smeđih mrlja odvojenih svijetlim linijama poput mreže. Žirafa može trčati brzinom od 32 do 60 km/h.
Snježni leopard ★Snježni leopard, odnosno irbis, živi u visokim planinama srednje Azije. Ima gusto, svijetlosivo krzno s tamnim rozetama koje ga skrivaju među stijenama i snijegom. Za razliku od drugih velikih mačaka, koje imaju žute ili narančaste oči, irbisi imaju plave, zelene ili sive oči.
Obični tuljan ★Obični tuljani plivaju u bazenu za tuljane. Obični tuljan ima kratku, „mačju” njušku i velike oči, a od tri vrste tuljana koje žive u Baltiku upravo njega možeš vidjeti u vroclavskom zoološkom vrtu. Za razliku od morskih medvjeda nema ušne školjke, a na kopnu se kreće puzeći na trbuhu.
Indijski nosorog ★Indijski nosorozi žive u paviljonu Terai, otvorenom 2012., i u zajedničkoj nastambi za više vrsta koju dijele s muntjacima i kapastim gibonima. Imaju jedan rog dug oko 25 cm i kožu u debelim naborima, a mužjak teži više od 2 tone. Godine 2021. ovdje se rodila ženka, što je bio važan događaj za uzgoj ove vrste.
Crveni klokan ★Crveni klokan najveći je živući tobolčar. Potječe iz suhih ravnica Australije i kreće se dugim skokovima na snažnim stražnjim nogama, oslanjajući se na rep. Crveni su uglavnom mužjaci, a ženke često imaju sivoplavo krzno. Klokani žive u nastambi u starom dijelu zoološkog vrta, nedaleko od Bennettovih valabija.
Obična čimpanza ★Obitelj čimpanzi živi u Paviljonu čovjekolikih majmuna, s unutarnjom i vanjskom nastambom. Čimpanze su nam srodne 98,4 posto. U nastambi stoji umjetni termitnjak u koji čuvari skrivaju poslastice, a „igračke” koje se mijenjaju ne daju im da se dosađuju. Zoološki vrt savjetuje da im posvetiš pola sata: tada se vidi koliko njihovih ponašanja nalikuje našima.
Dvoprsti ljenjivac ★Dvoprsti ljenjivac iz kišnih šuma Južne Amerike većinu života provodi viseći glavom prema dolje među granama i kreće se vrlo sporo, štedeći energiju. Prije posljednjeg ledenog doba živjele su stotine vrsta ljenjivaca, a danas ih je ostalo samo šest. Vroclavski ljenjivci ambasadori su svoje vrste na edukativnim radionicama.
Masajski pavijan ★Masajski pavijani imaju stjenovitu nastambu izgrađenu 1939. od blokova granita iz Strzegoma, koja od početka služi pavijanima. Čopor je brojan, pa je lako promatrati svakodnevni život majmuna: trijebljenje, igre mladunaca i sporove oko položaja. Latinski naziv cynocephalus na grčkom znači „pseća glava”, po obliku njuške.
Indijski slon ★U Kući slonova žive dvije indijske slonice, Birma i Toto, rođene 1960. na Tajlandu. Birma je u Vroclav stigla 1981. iz cirkuske baze u Julineku, a Toto 2007.; zoološki vrt im je dom nakon teškog života u cirkusima. Surla slona ima oko 40 000 mišića, a u rasporedu oglednih hranjenja nalazi se i susret s čuvarima slonova.
Sumatranski tigar ★Sumatranski tigar najmanja je živuća podvrsta tigra i jedina koja je preživjela na otocima Sundskog otočja. Ima guste, uske pruge i izražene zaliske. Rođenje i odgoj četvorki bio je svjetski uspjeh vroclavskog zoološkog vrta, jer je tako brojno leglo prava rijetkost, a Zaklada DODO podupire zaštitu ovih tigrova na Sumatri.
Patuljasti vodenkonj ★Patuljasti vodenkonj živi u Kući slonova. Ovaj rođak nilskog konja nekoliko je puta manji i živi skriveno u šumama i močvarama zapadne Afrike, uglavnom u Liberiji. Aktivan je noću, a dan provodi skriven u gustišu ili u vodi.
Ružičasti plamenac (flamingo) ★Ružičasti plamenci, najveći flamingi na svijetu, od 23. svibnja 2024. imaju novi cjelogodišnji paviljon s bazenom u kojem se voda može zasoliti te voljeru s jezercem, potočićem i malom fontanom. Jezerce dijele s Baerovim patkama i bjelokrilim patkama. Ružičastu boju perja duguju pigmentima iz hrane koju procjeđuju kljunom kao sitom.
Manul ★Manul je divlja mačka sa stepa i kamenitih planina srednje Azije, veličine velike domaće mačke, s vrlo gustim krznom i nisko postavljenim ušima. Za razliku od drugih malih mačaka ima okrugle zjenice, pa slovi za mačku s najizražajnijom mimikom. Podnosi mraz čak do minus 50 stupnjeva, a zoološki vrt i Zaklada DODO podupiru zaštitu manula u prirodi.
Zmajevi Indonezije (komodski varani) ★Dio Terarija s nastambama za komodske varane, najveće živuće guštere, koje zovu i komodski zmajevi. U prirodi žive na nekoliko indonezijskih otoka, za koje je 1980. osnovan Nacionalni park Komodo, i prijeti im izumiranje. Tijekom obnove Terarija samo je ovaj dio dostupan osobama u invalidskim kolicima.
Prstenastorepi lemur ★Prstenastorepi lemuri žive na otocima lemura i u Paviljonu Madagaskara. Ove životinje s Madagaskara imaju dugi rep s crno-bijelim prstenovima i za razliku od većine lemura aktivne su danju. Dok se griju na suncu, sjede raširenih šapa, okrenute trbuhom prema suncu.
Mala panda ★Mala panda, zvana i crvena panda, potječe iz planinskih šuma Himalaja i južne Kine. Ima riđe krzno, svijetlu masku na njušci i dugi, prugasti rep. Unatoč imenu i sličnoj građi lubanje i zuba nije bliska srodnica velike pande, nego pripada vlastitoj porodici. U Vroclavu se male pande uzgajaju od 2011.
Nilski konj ★Nilski konji žive u Afrykariumu, u dijelu posvećenom istočnoj Africi, gdje ih vidiš i iznad vode i kroz stakla pod vodom. Nosnice nilskog konja zatvaraju se kad zaroni, a pod vodom izdrži više od 10 minuta. Do 1945. u vroclavskom zoološkom vrtu živjelo je i razmnožavalo se više od deset nilskih konja.
Afrički pingvin ★Afrički pingvin, zvan i pingvin magarac, jedini je pingvin koji živi u Africi: nastanjuje obale i otoke na jugu kontinenta i kritično je ugrožen. U Vroclavu živi na Obali kostura u Afrykariumu, kamo je u jesen 2014. stiglo 55 pingvina. Zoološki vrt podupire organizaciju SANCCOB, koja liječi divlje pingvine i vraća ih u more.
Okapi ★Okapi je plašljivi stanovnik šuma Ituri u Demokratskoj Republici Kongo, koji su znanstvenici opisali tek 1901. Pruge na nogama podsjećaju na zebru, ali najbliži srodnik okapija je žirafa. Od kraja 2013. okapiji žive u Vroclavu u sklopu europskog programa uzgoja, a zoološki vrt skuplja stare mobitele u akciji „Oddaj telefon, ocal okapi!” („Predaj mobitel, spasi okapija!”).
Vučje utočište (Wilcza Ostoja, vukovi) ★Nastamba europskih vukova nastala je u sklopu edukativnog projekta „Wilk szary w zoo Wrocław” („Sivi vuk u zoološkom vrtu Vroclav”) i podsjeća na komad šume. Treba pokazati koliko je važna zaštita vuka, koji je u Poljskoj strogo zaštićen od 1998. Prste vuka spaja mala opna, zahvaljujući kojoj mu šape ne propadaju u snijeg.
Smeđi medvjed ★Smeđi medvjedi žive u europskom dijelu zoološkog vrta, uz nastambe risova, divljih mačaka i magota. Jedna od stanovnica je Przemisia: medvjedica uhvaćena u okolici Przemyśla, koja je početkom 2010. stigla u Vroclav na dvije godine, ali se pokazalo da boluje od epilepsije i da neće podnijeti još jedno putovanje, pa je ovdje dobila vlastitu nastambu. Unatoč imenu, krzno smeđeg medvjeda može biti i svijetlo ili gotovo crno.
Ris ★Risovi žive u nastambi u europskom dijelu zoološkog vrta, otvorenoj u travnju 2012. zajedno s nastambom divljih mačaka. Ris je najveća divlja mačka Poljske, s kistovima na ušima i kratkim repom. U Poljskoj žive dvije populacije: nizinska, više žućkastosmeđa, i karpatska, izraženije pjegava.
Europski bizon ★Europski bizon najveći je kopneni sisavac Europe, različit od američkog bizona. Vroclavski zoološki vrt ima dugu povijest uzgoja europskih bizona, a životinje vroclavskog podrijetla od početka su sudjelovale u obnovi vrste koja je u prirodi potpuno izumrla. Zoološki vrt podupire i Stowarzyszenie Miłośników Żubrów (Udrugu ljubitelja europskog bizona) i projekte povratka bizona u prirodu.
Karipski lamantin ★Lamantini žive u Afrykariumu, u dijelu s džunglom uz rijeku Kongo. To su sisavci koji cijeli život provode u vodi i ne mogu izaći na kopno. Vroclavsko krdo danas čine braća blizanci Armstrong i Gumle iz zoološkog vrta u Odenseu te ženka Abel, koja je stigla iz Singapura 2017.; otkako je krdo nastalo, ovdje se rodilo pet mladunaca.
Chapmanova zebra ★Krdo Chapmanovih zebri živi u prostranoj nastambi nasuprot Afrykariuma, zajedno s mrežastim žirafama i nojevima. To je podvrsta stepske zebre s juga Afrike, bliska srodnica istrijebljene kvage, a između crnih pruga ima slabije, smećkaste „pruge sjene”. Mlade zebre ovdje se rađaju gotovo svake godine.
Merkat ★Merkati žive uz Kuću lavova. Ujutro, nakon izlaska iz jazbine, stanu jedan uz drugoga na stražnje noge, oslonjeni na rep, i griju se na suncu. To su grabežljivi sisavci iz porodice mungosa, koji u Africi žive u skupinama i zajedno kopaju jazbine.
Južni lav ★Južnoafrički lavovi žive u Kući lavova otvorenoj 9. kolovoza 2024.: mužjak je stigao iz Danske, a dvije ženke iz Francuske. Lavovi su jedine mačke koje žive u čoporima, a ženke ostaju u svom čoporu cijeli život. Pokraj Kuće lavova žive merkati, pa vrijedi u jednoj šetnji obići obje nastambe.
NojNojevi dijele nastambu savane sa žirafama i zebrama, nasuprot Afrykariuma. Noj je najveća živuća ptica: ne leti, ali brzo trči na dugim nogama s dva prsta. Mužjaci imaju crno-bijelo perje, a ženke sivosmeđe.
Hartmannova zebraHartmannova zebra podvrsta je planinske zebre iz zapadne Namibije i jugozapadne Angole, koja se izvrsno snalazi na stjenovitim padinama. Od stepske zebre razlikuje se bijelim trbuhom bez pruga i kožnim naborom na grlu. Kad joj pogledaš trbuh, lako je povjerovati da je zebra bijela s crnim prugama.
Himalajski medvjedHimalajski medvjed ne živi samo na Himalaji, nego u mnogim planinskim šumama Azije, od Irana do Japana. Zbog svijetle mrlje u obliku polumjeseca na prsima zovu ga i mjesečevim medvjedom. Blizak je srodnik američkog baribala.
Oblačasti leopardOblačasti leopard živi u šumama jugoistočne Azije. Ima sivobež krzno s velikim tamnim mrljama nalik oblacima, otuda i ime. Može otvoriti čeljusti šire od bilo koje druge mačke, a njegovi dugi očnjaci podsjećaju na očnjake izumrlog sabljozubog tigra.
Hrđastopjegava mačkaHrđastopjegava mačka najmanja je divlja mačka na svijetu, upola manja od domaće mačke. U Vroclavu živi podvrsta sa Šri Lanke. Hrđastopjegave mačke najnoviji su stanovnici paviljona Terai: možeš ih vidjeti u vanjskoj voljeri ili u unutarnjoj nastambi.
Magarac iz PoitouaMagarac iz Poitoua stara je pasmina iz francuske pokrajine Poitou, jedna od najvećih pasmina magaraca, obrasla dugom, zamršenom dlakom. Nekada se koristio za uzgoj mazgi, a u 20. stoljeću pasmina je bila blizu nestanka. Živi na Ranču. Na Ranču se dobro vidi koliko se razlikuje od običnog domaćeg magarca iz zone Sahare.
Bennettov valabi (crvenovrati valabi)Bennettov valabi, odnosno crvenovrati valabi, maleni je klokan iz jugoistočne Australije i Tasmanije, s riđim zatiljkom i ramenima. Kao svi klokani, mladunče nosi u torbi. Živi u nastambi klokana, pokraj crvenih klokana.
GavkaGavka je velika morska patka sa sjevernih obala Europe, Azije i Amerike. Ženka oblaže gnijezdo iznimno toplim paperjem, od kojeg se odavno izrađuju pokrivači. Mužjak je crno-bijeli sa zelenkastim zatiljkom, a ženka smeđa, s tamnim prugama.
Crvenotrbušna piranaCrvenotrbušne pirane žive u Akvariju. Potječu iz rijeka Južne Amerike i imaju oštre, trokutaste zube. Njuh im je vrlo dobro razvijen, a uz to osjećaju vibracije u vodi, što im pomaže da brzo pronađu plijen.
NutrijaNutrija je veliki glodavac iz Južne Amerike, izvrstan plivač s narančastim sjekutićima, koji živi uz rijeke i jezera. U zoološkom vrtu stoji Kućica nutrija, drvena zgrada nastala najkasnije 1890., koja od početka služi nutrijama.
Crni čupavi makakiCrni čupavi makaki, stanovnik Kuće majmuna, u prirodi živi samo na indonezijskom otoku Sulawesi (Celebes) i kritično je ugrožen. Lako ga je prepoznati po crnom krznu i stršećoj ćubi na glavi. Jedan makaki ove vrste, Naruto, proslavio se selfijem snimljenim fotoaparatom jednog putnika.
Žutoprsi kapucinŽutoprsi kapucin iz šuma istočnog Brazila kritično je ugrožen, a vroclavski zoološki vrt ga uzgaja. Ima zlatna prsa i trbuh, tamna leđa i hvatajući rep, kakvim se mogu pohvaliti samo neki majmuni Novog svijeta. Kapucini su vrlo domišljati i spretno se služe predmetima.
L'Hoestov majmunL'Hoestov majmun potječe iz planinskih šuma srednje Afrike, ima tamno krzno, riđa leđa i bijelu bradu. U Vroclavu ovi majmuni žive od 70-ih godina, a 2010. ovamo je stigla nova skupina iz Pariza. Zoološki vrt ih uzgaja u Europskom programu uzgoja ugroženih vrsta.
Čakoanski pekariČakoanski pekari živi u suhim, trnovitim šikarama Gran Chaca u Paragvaju, Boliviji i Argentini. Znanstvenici su ga najprije opisali prema fosilima i smatrali ga izumrlim, sve dok 70-ih godina 20. stoljeća nisu pronađene žive životinje. Prijeti mu izumiranje.
Crvenokapi mangabejCrvenokapi mangabej potječe iz šuma zapadne Afrike i ima riđu kapicu na glavi te bijeli ovratnik na vratu. Živi u skupinama i mnogo vremena provodi na tlu, tražeći plodove i sjemenke. Prijeti mu izumiranje, a vroclavski zoološki vrt sudjeluje u europskom programu njegova uzgoja.
Kapasti gibonKapasti giboni žive u paviljonu Terai i u zajedničkoj nastambi s nosorozima i muntjacima. Potječu iz šuma Tajlanda i Kambodže. Mužjaci su crni, a ženke svijetle s tamnom „kapom” na glavi. U 50 godina njihova se brojnost u prirodi smanjila za više od polovice zbog gubitka šuma i lova.
Gabonski talapoinTalapoin je jedan od najmanjih majmuna Afrike, težak nešto više od kilograma. Živi u skupinama u šumama uz rijeke Kameruna, Gabona i Konga, dobro pliva, a u opasnosti skače u vodu. Ima maslinastozelenkasto krzno i svjetliji trbuh.
Bjelolični sakiKod bjeloličnog sakija spolove je lako razlikovati: mužjak je crn sa svijetlim, gotovo bijelim licem, a ženka sivosmeđa. Ovaj majmun živi u krošnjama šuma Gvajanske visoravni na sjeveru Južne Amerike, a njegovo lice bilo je uzor za tradicionalne narodne maske.
Bjeloušasti marmozetMarmozet je sićušni majmunčić iz sjeveroistočnog Brazila, s bijelim kistovima na ušima. Zubima dubi koru drveća kako bi potekla smola kojom se hrani. Vroclavski zoološki vrt vodi očuvalački uzgoj ove vrste. Živi u Kući majmuna, pokraj drugih malih majmuna iz Južne Amerike.
Zlatoglavi lavlji tamarinZlatoglavi lavlji tamarin malen je crni majmunčić sa zlatnom grivom oko glave, koji živi samo u nizinskim šumama savezne države Bahia u Brazilu. Lavlji tamarini su „građani Brazila”, koji tako štiti svoju prirodnu baštinu. Žive u Kući majmuna, a zoološki vrt vodi njihov očuvalački uzgoj.
Dijanin majmunDijanin majmun iz šuma zapadne Afrike ime duguje bijeloj pruzi na čelu, koja podsjeća na luk božice Dijane. Ima i bijelu bradu i riđa leđa. Kao jedač plodova pomaže širiti sjemenke, a u Vroclavu ga možeš vidjeti u Kući majmuna.
Angolski gverezaGvereza je crno-bijeli majmun iz šuma Afrike, s dugom bijelom dlakom na ramenima i bijelim vrhom repa. Ima višekomorni želudac s bakterijama koje probavljaju celulozu, pa se može hraniti lišćem. Već nekoliko godina gvereze se uspješno uzgajaju u Vroclavu.
KapibaraKapibare, najveći glodavci na svijetu, žive uz Kuću slonova, u susjedstvu slonica i patuljastih vodenkonja. Potječu iz Južne Amerike, žive u skupinama uz vodu i izvrsno plivaju. Njihovo ime na jeziku Indijanaca Tupi znači „jedač trave”.
Kineski muntjakMuntjak je mali jelen iz Kine i Tajvana, koji živi u nastambi Terai za više vrsta zajedno s nosorozima i gibonima. Mužjaci imaju kratke rogove i očnjake koji strše iz usta, a uznemireni muntjak oglašava se glasom sličnim lavežu.
Mandžurski ždralMandžurski ždral jedan je od najvećih ždralova na svijetu: bijel, s crnim vratom i crvenom mrljom gole kože na tjemenu. U istočnoj Aziji simbol je sreće, vjernosti i dugog života, a parovi su poznati po svadbenim plesovima.
Stellerov štekavacStellerov štekavac, zvan i Stellerov morski orao, jedan je od najtežih orlova na svijetu, s golemim žutim kljunom i bijelim ramenima. Živi na obalama sjeveroistočne Azije, gdje lovi uglavnom ribe, i ranjiva je vrsta. Vroclavski zoološki vrt sudjeluje u programu uzgoja ove vrste.
Crnovrati labudCrnovrati labud potječe s juga Južne Amerike i s Falklandskih otoka. Ima bijelo tijelo, crni vrat i glavu te crvenu izraslinu na korijenu kljuna. Roditelji često nose ptiće na leđima. U Vroclavu pliva na jezercima u sjevernom dijelu zoološkog vrta.
Bankivska kokošBankivska kokoš divlja je kokoš iz šuma južne i jugoistočne Azije, predak domaće kokoši, pripitomljena prije otprilike 8000 godina. Pijetao ima crvenu krestu i sjajno, zlatnoriđe perje sa zelenkastim repom, a kokoš je skromno obojena.
Indijski paunIndijski paun nacionalna je ptica Indije. Mužjak se udvara ženkama šireći golemi ukrasni rep s preljevnim „okima”, a njegov glasni krik čuje se izdaleka. Ženke su smeđe i nemaju ukrasni rep. Pauni žive u Ptičjem kutku (Ptasi Zakątek) s drugim pticama koka, u sjevernom dijelu zoološkog vrta.
Zeleni paunZeleni paun, zvan i javanski ili zlatni, ima preljevno zelenozlatno perje i visoku, usku krestu na glavi. Živi u šumama jugoistočne Azije i ugrožen je izumiranjem. Blizak je srodnik indijskog pauna, ali ima vitkiju građu i zeleni vrat.
Južni zemni kljunorožacJužni zemni kljunorožac živi odmah pokraj paviljona kljunorožaca. To je jedna od dviju vrsta kljunorožaca koje veći dio dana provode na tlu, a odmaraju se i spavaju na drveću. Živi u središnjoj i južnoj Africi, ima crno perje i crvenu, golu podvoljku.
Kacigasti kazuarKazuar je velika ptica neletačica iz šuma Nove Gvineje i sjeveroistočne Australije, s koštanom kacigom na glavi i plavim vratom s crvenim kožnim resama. Kazuari su, kao i sve ptice, potomci dinosaura koji su preživjeli izumiranje prije 66 milijuna godina. Zoološki vrt sudjeluje u programu uzgoja ove vrste.
Snježna sovaSnježna sova, zvana i snježna ušara, živi u arktičkoj tundri Euroazije i Sjeverne Amerike i lovi i danju, jer ljeti na dalekom sjeveru gotovo nema noći. Mužjaci su gotovo potpuno bijeli, a ženke imaju tamne pjege. Vrsta je osjetljiva na izumiranje.
Smeđa šumska sovaSmeđa šumska sova velika je sova iz šuma južne i jugoistočne Azije, čokoladnosmeđeg perja i svijetlog lica s tamnim obrubima oko očiju. Lovi noću, a dan prespava u gustim krošnjama drveća. U Vroclavu živi u volijerama ptica u sjevernom dijelu zoološkog vrta, kod mosta Zwierzyniecki.
Ćelavi ibisĆelavi ibis ima golu, crvenu glavu, dugi zakrivljeni kljun i perjanicu straga. Još se u 17. stoljeću gnijezdio u Europi, među ostalim u Austriji i Švicarskoj, a danas u divljini živi uglavnom u Maroku i ugrožen je izumiranjem. U Vroclavu živi u volijerama ptica u sjevernom dijelu zoološkog vrta, kod mosta Zwierzyniecki.
Orinočka guskaOrinočka guska je guska iz Južne Amerike koja živi uz rijeke među šumama i savanama, među ostalim u porječju Orinoka i Amazone. Ima svijetlu glavu i vrat, hrđast trbuh i tamna krila. Za razliku od većine gusaka rado sjeda na grane drveća.
Debelokljuni gavranDebelokljuni gavran živi u istočnoj i južnoj Africi, rado u planinama. Ima snažan, visok kljun s bijelim vrhom i bijelu mrlju na zatiljku, a kao i ostale vranovke vrlo je inteligentan i znatiželjan. U Vroclavu živi u volijerama ptica u sjevernom dijelu zoološkog vrta, kod mosta Zwierzyniecki.
Bjelogrli kljunorožacBjelogrli kljunorošci, na engleskom „naborani”, prema naboranoj crvenoj kacigi na kljunu mužjaka, žive u šumama Malajskog poluotoka, Sumatre i Bornea. U srpnju 2026. godine ženka Kora zazidala se u duplji u paviljonu kljunorožaca, a mužjak ju je hranio kroz pukotinu. U kolovozu se izleglo mladunče: prvo uspješno gniježđenje ove vrste u poljskim zoološkim vrtovima.
Filipinska patkaFilipinska patka jedina je patka koja živi isključivo na Filipinima; na tagaloškom se zove „šumska patka”. Ima hrđastu glavu s tamnom prugom preko oka i kapicom te sivo tijelo, a zbog lova i nestajanja močvara njezina se brojnost jako smanjila.
Baerova patkaBaerova patka gnijezdi se u Rusiji i sjeveroistočnoj Kini, a zimuje u jugoistočnoj Aziji. Kritično je ugrožena. Mužjaci imaju tamnu glavu sa zelenim sjajem i bijele oči, a u Vroclavu plivaju u bazenu zajedno s flamingima.
Indijski dikobrazIndijski dikobraz velik je glodavac iz Azije, prekriven s nekoliko slojeva bodlji: ispod dugih i tankih skrivaju se kraće i deblje. Kad mu prijeti opasnost, nakostriješi ih i zvecka njima, upozoravajući napadača. U vroclavskom zoološkom vrtu već su se rađali mladi dikobrazi.
BarasingaBarasinga je jelen s vlažnih livada Indije i Nepala. Njegovo ime na hindskom znači „dvanaest parožaka”, jer toliko ih može imati rogovlje mužjaka. Hrani se travom i vodenim biljem, a u prirodi mu je ostalo još samo malo područje. U Vroclavu živi u zapadnom dijelu zoološkog vrta, u blizini Velikog ribnjaka.
Indijska guskaIndijska guska, zvana i tibetanska, ima dvije crne pruge na stražnjem dijelu bijele glave. Gnijezdi se uz jezera središnje Azije, a zimi leti preko Himalaje u Indiju, uzdižući se na goleme visine gdje je zrak vrlo rijedak.
Zlatni takinZlatni takin masivan je papkar iz kineskih planina, s gustim, zlatnim krznom, izgledom sličan mošusnom govedu, iako je bliži srodnik ovcama. Najaktivniji je navečer i noću. Vroclavsko stado osnovano je 2017. godine, a rođenje mladih ovdje zoološki vrt smatra velikim uzgojnim uspjehom.
Bjelolika guskaBjelolika guska mala je guska s bijelim licem, crnim vratom i srebrnastosivim leđima. Gnijezdi se na arktičkim obalama Grenlanda, Svalbarda i Rusije, a zimuje uz Sjeverno more. U Poljskoj se katkad viđa tijekom selidbe.
Sibirski kozorogSibirski kozorog živi visoko u planinama sjeverne i središnje Azije i spretno skače po stijenama. Mužjaci imaju bradu i goleme, lučno zakrivljene rogove s poprečnim kvrgama, duge čak i više od metra. Živi u zoni planinskih papkara u zapadnom dijelu zoološkog vrta.
Milu (Davidov jelen)Milu je kineski jelen koji je izumro u prirodi, a preživio je samo zahvaljujući krdu koje je u engleskoj opatiji Woburn okupio vojvoda od Bedforda. Vroclav je jedan od otprilike 60 zooloških vrtova na svijetu koji ga uzgajaju, a ovdašnje je krdo dalo gotovo 40 mladih. Mužjaci imaju neobično rogovlje čiji su parošci okrenuti unatrag.
Bezoarska kozaBezoarska koza divlji je predak domaće koze, a živi u suhim planinama jugozapadne Azije, od Turske do Pakistana. Mužjaci imaju bradu i duge, sabljasto unatrag zakrivljene rogove s izraženim kvrgama. Izvrsno se penje po strmim stijenama.
Plava svrakaPlava svraka srodnica je naše svrake iz istočne Azije: Kine, Koreje, Japana i Mongolije. Ima crnu kapicu, bijelo grlo, smećkastosiva leđa te plava krila i dugi plavi rep.
Crveni tragopanCrveni tragopan je fazan iz planinskih šuma Himalaje. Mužjak ima grimizno perje s bijelim točkicama, a tijekom svadbenog udvaranja na prsima širi jarki, plavo-crveni kožni nabor i podiže plave rožiće na glavi. Ženka je smeđa i dobro skrivena među lišćem.
Šumska sovaŠumska sova najbrojnija je i najčešće viđena sova u Europi, prisutna i u gradskim parkovima. Ima tamne oči i okruglu glavu bez čuperaka perja, a njezino noćno hukanje tipičan je glas šume. Živi u zoni sova kod Medvjeđe kule.
Sivi ćukSivi ćuk mala je sova žutih očiju i strogog izraza lica. Nekoć se njegov glas, koji zvuči kao „pójdź, pójdź”, smatrao lošim znakom. U Poljskoj je rijedak i zaštićen.
UšaraUšara je najveća sova u Europi, narančastih očiju i s čupercima perja na glavi koji podsjećaju na uši. Poljsko ime puchacz potječe od njezina dubokog, dvosložnog glasa „pu-hu”. Živi u zoni sova kod povijesne Medvjeđe kule.
JastrebačaJastrebača je velika, svijetlosiva sova iz tajge sjeverne i istočne Europe te Azije. U Poljskoj živi uglavnom u Karpatima. Ima okruglu glavu bez čuperaka perja i tamne oči, a braneći gnijezdo može napasti čak i čovjeka. Živi u zoni sova kod Medvjeđe kule.
Kineska prugasta vjevericaKineska prugasta vjeverica mala je vjeverica, duga oko 10 centimetara, iz šuma Kine, Burme i Vijetnama. Duž leđa ima tamne i cimetastožute pruge, a na ušima bijele čuperke dlake. Živi u krošnjama drveća, skuplja zalihe sjemenki i mlade rađa obično svakih pola godine, po 3 do 6 u leglu.
Dybowskijev sika jelenDybowskijev sika jelen je jelen s Dalekog istoka, iz okolice Mandžurije i Primorskog kraja. Ljeti ima riđu dlaku s bijelim pjegama, a zimi potamni. Ime mu čuva uspomenu na poljskog prirodoslovca Benedykta Dybowskog, koji je istraživao prirodu Sibira.
Tundrski sobSobovi žive u arktičkoj tundri i šumotundri Europe, Azije i Sjeverne Amerike, gdje se divlji sobovi zovu karibu. To su jedini jeleni kod kojih rogovlje imaju i mužjaci i ženke. Široka kopita pomažu im hodati po snijegu i iskapati ispod njega lišajeve.
Žutogrla kunaŽutogrla kuna najveća je kuna Staroga svijeta, s jarkožutim grlom i repom duljim od pola tijela. Živi u šumama istočne i južne Azije, od Himalaje do Dalekog istoka, i često lovi u parovima ili malim skupinama.
Obični saimiriSaimiriji u Vroclavu žive od 2011. godine. Zimi ih gledaš kroz staklo u njihovoj kućici, a početkom proljeća izlaze na svoj otok. Poljski pučki naziv „mrtvačka glavica” potječe od crteža na njušci koji podsjeća na lubanju, a vrsta je uključena u europski program uzgoja.
Alfredov jelenAlfredov jelen, zvan i točkasti sambar, jedna je od triju vrsta jelena koje žive samo na Filipinima. Ima tamnosmeđu dlaku sa svijetlim pjegicama i ugrožen je izumiranjem, jer je većina njegovih šuma posječena. Živi u zoni jelena u zapadnom dijelu zoološkog vrta, nedaleko od Medvjeđe kule.
Ružičasti pelikanRužičasti pelikan živi u jugoistočnoj Europi, Aziji i Africi. Pelikani love ribu zajedno, tjerajući jata u plićak, a vreća ispod kljuna služi im kao mreža. Odrasle ptice obično su nijeme, a u doba gniježđenja njihovo bijelo perje poprima ružičastu nijansu.
Indijski pelikanIndijski pelikan, zvan i sivi, živi u južnoj i jugoistočnoj Aziji. Sivobijel je, s ružičastim kljunom i pjegavom grlenom vrećom, a raspon krila premašuje mu 2 metra. Živi zajedno s ružičastim pelikanima.
Bjeloobrazi gibonBjeloobrazi giboni potječu iz šuma jugoistočne Azije i kritično su ugroženi. Mužjaci su crni s bijelim obrazima, a ženke svijetle, žućkastosmeđe. Pjev vroclavskih gibona čuje se čak 3 km od zoološkog vrta, a vrt provodi zaštitni uzgoj ove vrste.
Mezopotamski jelen lopatarMezopotamski jelen lopatar rijedak je srodnik našeg jelena lopatara, nekoć smatran njegovom podvrstom. Nekad je živio u Maloj Aziji i na Bliskom istoku, u 20. stoljeću smatran je izumrlim, a danas se zahvaljujući uzgoju u zoološkim vrtovima vraća u prirodu. Mužjaci imaju lopatasto rogovlje, a dlaka je riđasta sa svijetlim pjegama.
Ogrličasti vriskavacVriskavac je velika ptica iz močvara središnje i istočne Južne Amerike, siva, s crnom ogrlicom na vratu i crvenim nogama. Na pregibu svakog krila ima oštre ostruge kojima se brani od napadača. U Vroclavu živi u zoni životinja Južne Amerike.
AlpakaAlpaka je pripitomljeni srodnik vikunje, stoljećima uzgajan u visokim Andama Perua, Bolivije i Čilea zbog meke vune. Njezina dlaka nije prekrivena lanolinom, pa vuna alpaka ima hipoalergena svojstva. Živi u zoni životinja Južne Amerike, pokraj gvanaka.
Patagonijska maraMara izgleda kao križanac zeca i male srne, a zapravo je glodavac iz porodice kavija, srodnik zamorca. Živi u stepama južnog dijela Južne Amerike i može težiti do 11 kg. Zna hodati, skakati kao kunić, galopirati i odskakivati na sve četiri noge odjednom.
Zlatni agutiAguti je glodavac iz gustih, vlažnih šuma sjevernog dijela Južne Amerike, velik kao veliki kunić, na dugim, vitkim nogama. Ima zlatnoriđe krzno i zakapa sjemenke kao zalihu, a iz onih koje ne pronađe izrastaju nova stabla. Živi u zoni životinja Južne Amerike.
Šetlandski poniŠetlandski poniji potječu sa Šetlandskih otoka sjeverno od Škotske i pripadaju najmanjim pasminama ponija: njihov nizak rast posljedica je prirodnog smanjivanja rasta u surovoj klimi otoka. Snažni su i izdržljivi, imaju gustu dlaku i dugu grivu. Žive na Ranču.
Europska vidraVidre žive kod Odrariuma, u nastambi dograđenoj 2019. godine. Europska vidra grabežljivac je iz porodice kuna, savršeno prilagođen životu na kopnu i u vodi. Dnevno mora pojesti oko 1 kg ribe, što je oko 12% njezine tjelesne mase, a vroclavski zoološki vrt sudjeluje u programu uzgoja ove vrste.
GvanakoGvanako je divlji srodnik lame iz porodice deva, a živi u malim krdima u Andama i Patagoniji. Ima žućkastosmeđu dlaku sa svjetlijim trbuhom i dug vrat. U Vroclavu živi u zoni životinja Južne Amerike, pokraj alpaka, mara i agutija.
Domaći kunićKunići žive u Seoskom dvorištu, gdje ih možeš razgledati izbliza. Domaći kunić potječe od divljeg europskog kunića, koji je izvorno živio na Pirenejskom poluotoku. Oči sa strane glave daju mu gotovo potpun pogled uokolo, što mu pomaže uočiti grabežljivca.
Morski pas sivonjaMorski psi sivonje plivaju u bazenu Mozambičkog kanala u Afrykariumu, i iznad podvodnog tunela. Ovaj morski pas živi u toplim vodama svih oceana i ima visoku leđnu peraju. Živorodan je: mladi se razvijaju u tijelu majke, povezani s njom posteljicom.
Pustinjska kornjačaPustinjska kornjača najveća je kopnena kornjača Afrike i treća po veličini na svijetu. U Afrykariumu je možeš vidjeti na početku rute, kod Crvenog mora, a u toplim mjesecima i u vanjskoj nastambi. Vroclavski zoološki vrt predvodnik je u uzgoju ove vrste, a ovdje izlegle kornjače odlaze u druge zoološke vrtove.
Prerijski pasPrerijski psi su glodavci s prerija Sjeverne Amerike, srodnici vjeverica. Žive u velikim kolonijama u prostranim sustavima podzemnih jazbina i upozoravaju jedni druge na opasnost glasovima nalik lavežu, po kojima su dobili svoje uobičajeno ime.
Trobojna vjevericaTrobojna vjeverica, koja se danas na poljskom zove drugim imenom, živi u šumama jugoistočne Azije, od Malajskog poluotoka do Sumatre i Bornea. Lako ju je prepoznati po trima bojama: crnim leđima i repu, bijeloj pruzi na bokovima i hrđastom trbuhu.
Madagaskarska patka (Mellerova patka)Madagaskarska patka, zvana i Mellerova patka, živi samo na istoku Madagaskara. To je velika, smeđa patka prugastog perja koja se drži potoka i jezera u šumama. Ugrožena je izumiranjem zbog gubitka močvara i lova.
Riječna svinjaRiječna svinja, zvana i crvena riječna svinja, najmanja je i jedna od najšarenijih svinja Afrike, s riđom dlakom i bijelim kićankama na ušima. Prasići u opasnosti znaju glumiti mrtve. U Poljskoj se može vidjeti samo u nekoliko zooloških vrtova, među ostalim u Vroclavu.
Afrički medvjedasti tuljanAfrički medvjedasti tuljani žive na Obali kostura u Afrykariumu, u bazenu koji se vidi i izvan paviljona. Mogu zaroniti dublje od 200 metara i zadržati dah čak 7,5 minuta. Za razliku od pravih tuljana imaju male ušne školjke i oslanjaju se na prednje peraje.
Jastrebasta sovaJastrebasta sova živi u tajgi Euroazije i Sjeverne Amerike. Za razliku od većine sova lovi i danju, vrebajući glodavce s vrhova drveća. Ima dug rep poput jastreba, a svijetla donja strana tijela gusto je poprečno prugasta.
Divlja mačkaDivlja mačka izgleda kao velika, prugasta mačka s debelim repom s crnim prstenovima, a živi u europskom dijelu zoološkog vrta, pokraj risova. Kad joj prijeti opasnost, najprije zuri u napadača, savija leđa i sikće, a napada tek u krajnjoj nuždi. Divlje mačke iz vroclavskog zoološkog vrta ambasadori su svoje vrste na edukativnim radionicama.
MuflonMuflon je divlja ovca koja u Europi divlje živi na Korzici i Sardiniji, a u mnoge je zemlje, i u Poljsku, unesen. Mužjaci imaju masivne, puževo uvijene rogove, a ženke su manje i obično bez rogova. Mufloni žive u europskom dijelu zoološkog vrta.
MagotMagot je jedini majmun koji divlje živi u Europi: mala skupina živi na Gibraltaru, a ostali u planinama Maroka i Alžira. Vroclavski zoološki vrt brine se o magotima „s prošlošću”, koji su stradali zbog ljudskog djelovanja i ne bi se snašli u prirodi. Odrasli majmuni došli su ovamo iz utočišta za životinje u Nizozemskoj.
Labud trubačLabud trubač potječe iz Sjeverne Amerike i najveća je autohtona ptica tog kontinenta po masi i duljini tijela. Potpuno je bijel, s crnim kljunom, a ime duguje glasnom glasu koji podsjeća na zvuk trube. U Vroclavu pliva na ribnjaku u starom dijelu zoološkog vrta.
Afrički marabuMarabu je velika afrička roda s golom glavom i ružičastom kožnom vrećom koja visi s vrata. Živi u Africi južno od Sahare, često u blizini ljudi, i kod odlagališta otpada. Ponekad ga zovu pticom grobarom, jer mu krila i leđa podsjećaju na tamni plašt.
WatusiWatusi je pasmina domaćeg goveda iz istočne Afrike, uglavnom iz Ugande i Ruande, poznata po golemim, raširenim rogovima dugima do 1,6 m. Krave imaju crvenkastu dlaku, katkad s bijelim mrljama. Za mnoga tamošnja plemena broj takvih goveda bio je mjera bogatstva, a uzgajaju se uglavnom zbog mlijeka.
Crveni variCrveni vari jedni su od najvećih lemura, s riđim krznom, crnom njuškom i dugim crnim repom. U prirodi žive samo na poluotoku Masoala na sjeveroistoku Madagaskara, hrane se uglavnom voćem i kritično su ugroženi. U Vroclavu žive u Paviljonu Madagaskara, gdje iznad glava vise plodojedni šišmiši, leteći psi.
Nilski krokodilNilski krokodili žive u Afrykariumu, u dijelu s džunglom uz rijeku Kongo. To je drugi po veličini živući gmaz na svijetu, nakon morskog krokodila. Termovizijska kamera pokazala je da izbočine na leđima krokodila svijetle jače od ostatka tijela, jer zadržavaju toplinu.
Hijenski pasHijenski psi, zvani i afrički divlji psi, imaju pjegavo krzno čiji je uzorak kod svake životinje drukčiji. Žive u složnim čoporima i pokazuju društveno ponašanje jedinstveno u životinjskom svijetu: dijele plijen i brinu se o slabijim članovima skupine. U vroclavskom zoološkom vrtu već su se rađali mladi hijenski psi.
Vodena antilopa (singsing)Vodena antilopa defasa, zvana i singsing, velika je antilopa iz Afrike koja se drži blizu vode i u opasnosti se rado u njoj skriva. Ima smeđu, čupavu dlaku, a mužjaci nose duge, prstenasto narebrene rogove lučno savijene prema naprijed. Krdo živi u travnatoj nastambi antilopa.
SitatungaSitatunga je antilopa iz močvara, kaljuža i vlažnih šuma uz jezera i rijeke središnje i zapadne Afrike. Ima vrlo duga, raširena kopita, zahvaljujući kojima ne propada u mekano tlo. Mužjaci nose spiralno uvijene rogove, a ženke su manje, riđaste, sa svijetlim prugama.
Indijska antilopa (garna)Garna, odnosno indijska antilopa, živi na otvorenim ravnicama Indije i Nepala i jedini je predstavnik svojeg roda. Odrasli mužjaci su tamni, gotovo crni, s bijelim trbuhom, bijelim obrubima oko očiju i dugim, spiralno uvijenim rogovima, a ženke su svijetlosmeđe i obično bez rogova.
Bjelobradi gnuBjelobradi gnu je antilopa sa savana istočne Afrike, s dugom bijelom bradom ispod vrata i rogovima zakrivljenima kao u bivola. U prirodi živi u velikim krdima koja putuju za kišom i svježom travom. U vroclavskom zoološkom vrtu gnuovi žive u nastambi antilopa u istočnom dijelu vrta.
Grivasta ovca (arui)Arui potječe iz teško dostupnih, stjenovitih planina sjeverne Afrike, među ostalim iz Atlasa i saharskih planina. Ima obilježja i koze i ovce: mužjaci nose dugu grivu na vratu i prsima te masivne, lučno zakrivljene rogove. Nekoć je bio široko rasprostranjen u pustinjama i polupustinjama od Maroka do Egipta, a danas se spretno penje uglavnom po stjenovitim planinskim padinama.
Sabljorogi oriksSabljorogi oriks je saharska antilopa s dugim, lučno zakrivljenim rogovima, koja je 2000. godine proglašena izumrlom u divljini zbog lova. U prirodu se vraća zahvaljujući životinjama iz zooloških vrtova. Vroclav uzgaja orikse od 1984. godine i ovdje se rodilo više od 80 mladih, a bez vode ova antilopa izdrži dulje od deve.
FenekFenek, odnosno pustinjska lisica, najmanji je predstavnik porodice pasa: teži nešto manje od 2 kg. Ima goleme uši, najveće u odnosu na tijelo među svim psima, koje mu pomažu čuti plijen i odavati toplinu. Vroclavski zoološki vrt uzgaja feneke, a nekad je vodio europsku rodovnu knjigu ove vrste.
Domaći magaracDomaći magarci žive u zoni Sahare, zajedno s devama, oriksima i fenekima. Magarac potječe od divljeg afričkog magarca i već tisućama godina radi za ljude kao tovarna životinja. Ima veliku glavu, duge uši i tanak rep s čupercem, zadovoljava se skromnom hranom i dobro podnosi nedostatak vode.
Jednogrba deva (dromedar)Jednogrbe deve žive u zoni Sahare, pokraj feneka, oriksa i magaraca. To je pripitomljena vrsta iz porodice deva, stoljećima korištena za jahanje i nošenje tereta, a i kao izvor mlijeka i vune. Od dvogrbe baktrijske deve razlikuje se jednom grbom, a u grbi skuplja mast, a ne vodu.