Velike mačke ★Velike mačke žive u dvama paviljonima s nastambama natkrivenima mrežom, izgrađenima 2007. i 2017. umjesto starih kaveza. Nasuprot drugom ulazu nalaze se nastambe snježnih leoparda i azijskih lavova, kojih u divljini živi nešto manje od 900. U zoološkom vrtu živi i par amurskih tigrova koji se radnim danima tijekom pokaznog hranjenja penju po meso na visoki stup.
Rothschildove žirafe ★Rothschildove žirafe potječu iz savana Kenije i Ugande, a mužjaci te podvrste najviši su od svih žirafa. Unatoč dugom vratu u njemu imaju samo 7 kralježaka, kao i većina sisavaca, a kreću se rahvanom. U krakovski zoološki vrt stigle su 2013.: imaju paviljon nazvan Żyrafiarnia (kuća žirafa) i travnatu nastambu. U Żyrafiarniji radi i VR kino s pomičnim sjedalima.
Kulani i dvogrbe deve ★Kulani su divlji azijski magarci sa stepa i polupustinja Kazahstana i Turkmenistana; prepoznat ćeš ih po smeđoj pruzi koja se proteže sredinom leđa sve do repa. Pokraj njih žive dvogrbe deve koje se kreću rahvanom, odnosno istodobno spuštaju obje noge s jedne strane tijela. Njihovoj divljoj populaciji prijeti izumiranje, a u krakovskom krdu mladi su se rodili 2022. i 2023.
Južnoamerički tapiri ★Južnoamerički tapiri potječu iz tropskih šuma i močvara Južne Amerike, od Venezuele i Kolumbije do Paragvaja i Argentine. Aktivni su uglavnom noću, izvrsno plivaju i rone, a glatka koža i klinasta glava pomažu im da se probijaju kroz gusto raslinje. Mladunci se rađaju sa smeđim krznom s bijelim prugama i mrljama, koje ih u šumi prikrivaju otprilike do devetog mjeseca života. U nastambi je bazen.
Chapmanove zebre ★Chapmanova zebra podvrsta je stepske zebre iz savana jugoistočne Afrike, nazvana u čast putnika Jamesa Chapmana. Živi u krdima koja čine pastuh, nekoliko kobila i ždrebad, a kad bježi od lava ili hijene, postiže brzinu do 65 kilometara na sat. Godine 2021. ovdje se rodila mlada zebra kojoj su posjetitelji birali ime.
Mačke ★U ovom dijelu zoološkog vrta žive manje divlje mačke. Oceloti iz šuma Srednje i Južne Amerike izvrsno se penju po drveću i plivaju, a servali iz afričke savane, koji žive u susjednoj nastambi, imaju tako dobar sluh da hvataju ptice u visokom skoku. Godine 2022. ovdje su se rodili mladunci obiju vrsta.
Humboldtovi pingvini ★Humboldtovi pingvini žive na stjenovitim obalama Perua i Čilea, koje oplakuje hladna Humboldtova struja, i hrane se uglavnom ribom. U prirodi ih je sve manje, pa je vrsta uključena u europski uzgojni program EEP. Izložba s bazenom i stijenama otvorena je u krakovskom zoološkom vrtu 2016. U sezoni se pingvini pokazno hrane dvaput dnevno.
Nandui i kapibare ★Kapibara iz Južne Amerike najveći je živući glodavac: teži i do 66 kilograma, izvrsno pliva i može ostati pod vodom do 5 minuta. U nastambi s bazenom živi zajedno sa sivim nanduima, velikim pticama neletačicama iz južnoameričke pampe. Kod nandua mužjak leži na jajima koja je nekoliko ženki snijelo u zajedničko gnijezdo i sam se brine o pilićima.
Elandi i afrički nojevi ★Eland je jedna od najvećih antilopa, a unatoč masivnoj građi izvrsno skače i iz mjesta preskače prepreke visoke 1,5 m. Potječe iz savana Afrike južno od Sahare i živi u krdima koja broje i nekoliko desetaka životinja. Nastambu dijeli s afričkim nojevima: to su najveće i najbrže ptice neletačice, koje na stopalu imaju samo dva prsta.
Orlovi, supovi i kondori ★U ovom dijelu zoološkog vrta, u visokim volijerama, žive velike ptice grabljivice. Na popisu životinja zoološkog vrta su, među ostalima, crni supovi, koji se hrane uglavnom strvinom i žive od Pirenejskog poluotoka i Balkana do Mongolije i Kine, te kraljevski orlovi sa stepa Europe i Azije, koji se pare za cijeli život. U Poljsku kraljevski orao zalijeće samo povremeno.
Crvenovrati klokani i emui ★Crvenovrati klokani, zvani i Bennettovi valabiji, potječu iz istočne Australije i Tasmanije, izvrsno skaču i znaju plivati. Nastambu dijele s emuima, nakon noja drugim najvećim pticama na svijetu. Kod emua jaja 56 dana grije mužjak i on se brine o pilićima. Godine 2023. ovdje su se rodili mladi valabiji i pilići emua.
Patuljasti vodenkonji ★Patuljasti vodenkonji potječu iz šuma i močvara zapadne Afrike, a u divljini ih živi manje od 3000. U ožujku 2023. za njih su otvoreni paviljon s unutarnjim bazenom i hodnikom za posjetitelje te nastamba s bazenom i vijugavim potokom. Aktivni su uglavnom noću, a danju rado odmaraju u vodi ili u zaklonu. Unatoč malenoj veličini imaju opasne očnjake.
Kuća majmuna ★Obnovljena kuća majmuna otvorena je 2005., a zahvaljujući unutarnjim izložbama majmune možeš gledati tijekom cijele godine. Ovdje žive, među ostalima, crni mangabeji, majmuni koji žive na drveću u šumama središnje Afrike i sporazumijevaju se izrazima lica; 2022. i 2023. ovdje su im se rodili mladunci. Čimpanze i japanski makaki dobivaju u zoološkom vrtu novi paviljon s nastambama i grijanim bazenom.
Egzotarium ★Egzotarium je otvoren 1971. kao paviljon s ribama, vodozemcima i gmazovima. Iza stakla terarija i akvarija vidjet ćeš, među ostalima, žutu anakondu, patuljastog kajmana, fidžijsku iguanu, meksičku helodermu i živopisne žabice otrovnice. S vremena na vrijeme ovdje se pojavljuju nove vrste, na primjer 2021. fidžijska iguana iz zoološkog vrta u Wuppertalu, a 2022. zelenkasti triton.
Indijski slonovi ★Indijski slonovi potječu iz šuma i travnatih ravnica južne i jugoistočne Azije. Žive u krdima koja predvodi iskusna ženka, a gravidnost im traje oko 21 mjesec. Nastamba slonova nalazi se odmah uz glavni ulaz i dobro se vidi s terase ugostiteljskog objekta otvorenog 2026. U sezoni, po lijepom vremenu, svakodnevno se održavaju pokazna hranjenja slonova.
Plamenci ★Ružičasti plamenci žive na plitkim jezerima i lagunama Afrike, južne Europe i Azije. Jedu s glavom okrenutom naopako: kljunom pumpaju vodu i na rožnatim pločicama iz nje procjeđuju sitne rakove i mekušce. Gnijezde se u golemim kolonijama, a jedino jaje polažu na humak od mulja. Njihova nastamba s plitkim bazenom nalazi se odmah iza glavnih vrata.
Surikati i žuti mungosi ★Surikati potječu iz suhih savana južne Afrike i žive u obiteljskim skupinama. Uvijek jedan od njih stoji na straži i upozorava ostale, a tada cijela kolonija nestaje u podzemnim hodnicima. Nastambu dijele s afričkim žutim mungosima, koji u prirodi ponekad dijele jazbine sa surikatima. To je jedna od prvih nastambi iza glavnog ulaza.
Male pande ★Male pande, zvane i crvene pande, potječu iz planinskih šuma od Nepala do Burme i zapadne Kine i jedu uglavnom lišće bambusa. Unatoč imenu nisu u srodstvu s velikom pandom. U lipnju 2022. ovdje se rodila prva mlada mala panda u povijesti krakovskog zoološkog vrta, ženka Bona. Svaki dan prije podneva održava se pokazno hranjenje malih panda.
Kineski muntjaciKineski muntjak potječe iz suptropskih područja Kine i s Tajvana. Riječ je o malom jelenu: odrasla životinja obično teži 12 do 15 kilograma, a u grebenu je visoka oko pola metra. Mužjaci imaju kratke, ravne rogove i snažno razvijene gornje očnjake duge do 6 centimetara. U vrijeme parenja ili u opasnosti muntjaci ispuštaju zvukove slične lavežu psa.
Jeleni miluMilu, odnosno Davidov jelen, potječe vjerojatno iz nizinskih, močvarnih područja Kine i smatra se izumrlim u divljini. U Kini ga je otkrio misionar Armand David, 1866. opisan je u Francuskoj kao nova vrsta, a zatim su ti jeleni dovezeni u Europu. Od 1985. milu ponovno žive u kineskim rezervatima. Prema kineskim opisima ima osobine jelena, krave i magarca.
SoboviSobovi žive u arktičkoj tundri Euroazije i Sjeverne Amerike i mogu prevaliti čak 2000 km. Rogove kod njih imaju i mužjaci i ženke, iako su kod ženki nešto manji. Jedu trave, lišajeve, mahovine, lišće i pupove. Ljudi odavno uzgajaju sobove zbog mlijeka i kože te ih koriste kao vučne i tovarne životinje.
BarasingeBarasinga je jelen iz močvara i travnatih poplavnih područja Indije i Nepala, aktivan ujutro i navečer. Živi u krdima do 20 životinja, a u vrijeme rike mužjak okuplja harem košuta i brani ga od suparnika. U prirodi ga lovi bengalski tigar. Vrsta je uključena u europski uzgojni program EEP, a 2023. krakovsko se krdo povećalo za mladunce.
Antilope nilgai i turkmenski markhoriNilgai je najveća azijska antilopa, iz šuma i travnatih ravnica Indijskog poluotoka; u Indiji je zaštićen kao rođak svetih krava. Pokraj njih žive markhori, planinske koze iz srednje i južne Azije, zvane i koze zavijenih rogova. Njihov prirodni neprijatelj je snježni leopard. Godine 2023. ovdje su se rodili mladi markhori.
Andski kondoriAndski kondori žive u Andama, a raspon njihovih krila može premašiti 3 metra. To su dugovječne ptice koje dožive i 70 godina; mužjaka ćeš prepoznati po mesnatoj kresti iznad kljuna. Krakovski zoološki vrt ima velike uspjehe u njihovu uzgoju: do 2024. ovdje je odgojeno 11 pilića, a vrt se uključio u program vraćanja kondora u divljinu u Andama.
ManuliManul je divlja mačka iz azijskih stepa i planina, od zapadnog Irana do Kine i Mongolije. Njegova boja pruža savršenu kamuflažu među stijenama, u čijim pukotinama odmara tijekom dana. Lovi u sumrak, noću i rano ujutro, uglavnom sitne glodavce. Engleski naziv, Pallas's cat, potječe od prirodoslovca Petera Pallasa, koji je prvi opisao ovu vrstu.
Europski jeleniObični jelen jedan je od najvećih predstavnika porodice jelena i živi u svim većim šumama Poljske. Mužjaci nose razgranate rogove koje odbacuju krajem veljače i početkom ožujka, a u rano proljeće rogovi počinju ponovno rasti; košute rogove nemaju. U vrijeme rike mužjaci 3 do 4 tjedna uopće ne jedu, nego samo piju vodu. Nastamba se nalazi u zapadnom, šumovitom dijelu zoološkog vrta.
Grivasti vukoviGrivasti vuk, zvan i pampaški vuk, živi na travnatim ravnicama Brazila, Paragvaja, Bolivije i Argentine. Indijanci ga zovu velikom lisicom, a grivu na zatiljku nakostriješi kad se uznemiri. Aktivan je navečer i noću, a osim malih životinja jede i voće. U krakovskom zoološkom vrtu već su se rađali mladunci ove vrste.
Dikobrazi i psiIndijski dikobrazi imaju na leđima i repu duge bodlje. Kad su ugroženi, nakostriješe ih, okrenu se napadaču leđima i brane se udarcima repa. Pokraj njih žive grabežljivci iz porodice pasa, među ostalima dugouhe lisice: afričke lisice velikih ušiju kojima čuju kukce pod zemljom. Dugouhe lisice imaju od 46 do 50 zuba, više od ostalih pasa, a 2023. ovdje su se rodili mladunci.
VidreEuropske vidre izvrsne su plivačice i hrane se uglavnom ribom. U prirodi žive uz rijeke, jezera i obale gotovo cijele Europe i velikog dijela Azije, a u jazbinu ulaze ispod površine vode. Samotnjaci su, aktivni uglavnom noću i u sumrak; zajedno se drže samo ženke s mladuncima. Vrsta je uključena u europski uzgojni program EEP.
Vodene ptice: mali ribnjakNakon temeljite obnove mali ribnjak ponovno je otvoren u rujnu 2026. Ptice ovdje imaju prostranu volijeru i unutarnju prostoriju, a posjetitelji platformu s koje ih vide izbliza i prozor u sklonište. Ovdje žive crvenovrate guske, patke njorke i utve te ptice močvarice: blistavi ibisi, žličarke i sabljarke, vrste koje se u Poljskoj rijetko viđaju.
SitatungeSitatunge su antilope iz močvara i vlažnih šuma središnje i zapadne Afrike, izvrsne plivačice. Mužjaci su veći od ženki, imaju tamnije krzno i samo oni nose rogove. Žive na stalnom području i aktivni su i danju i noću. Za vrstu se vodi europska rodovna knjiga ESB.
Pustinjski adaksAdaks je antilopa iz Sahare koja odlično podnosi nedostatak vode. U divljini je kritično ugrožen zbog nezakonitog lova radi mesa i kože, pa se u Tunisu, Maroku i Čadu provodi program njegova vraćanja u prirodu. Vrsta je uključena u europski uzgojni program EEP, a 2023. krakovsko se krdo adaksa povećalo za mladunce.
Vodena antilopa defassaVodena antilopa defassa velika je antilopa iz savana i močvarnih područja Afrike južno od Sahare. Ženke s mladuncima drže se u skupinama do oko 20 životinja, a mužjaci stvaraju momačke skupine ili žive sami. Mladunci se prvih tjedana skrivaju u travi. Godine 2023. krakovsko se krdo povećalo za mladunce.
VikunjeVikunja je najmanji predstavnik porodice deva i divlji predak alpake. Živi visoko u Andama, čak na 5700 metara nadmorske visine, i ima neobično veliko srce, otprilike za polovinu teže nego u drugih sisavaca te veličine. Vikunje žive u obiteljskim skupinama s jednim mužjakom, a nekoć su se masovno lovile zbog vune izvrsne kakvoće.
Konjske antilopeKonjska antilopa jedna je od najvećih antilopa, a stasom podsjeća na konja. Živi na afričkim savanama u krdima s jednim dominantnim mužjakom. U krakovskom zoološkom vrtu nalazi se od travnja 2022.: dvije ženke stigle su iz belgijskog Monde Sauvage, a mužjak iz češkog Dvůr Králové. Tada je to bila vrsta koje nije bilo u drugim poljskim zoološkim vrtovima.
Przewalskijevi konjiPrzewalskijev konj divlji je srodnik domaćeg konja sa stepa i polupustinja srednje Azije. Godine 1969. posljednji je put viđen u divljini, a od 1992. konji iz uzgoja vraćaju se u azijske stepe. Danas u divljini ponovno živi nekoliko stotina tih konja, najviše u Mongoliji. Vrsta je uključena u europski uzgojni program EEP.
Močvarni kobMočvarni kob, zvan i lečve, antilopa je s močvarnih područja uz rijeke i jezera južne Afrike. U opasnosti se sklanja u vodu. Živi u krdima koja u prirodi broje i tisuće životinja, a ženka hrani mladunče mlijekom do sedmog mjeseca života. Vrsta je uključena u europski uzgojni program EEP.
Volijere pticaU volijerama uz stazu iznad velikog ribnjaka žive ptice, a na planu zoološkog vrta označava ih Edwardsov fazan. Ovaj tamnoplavi fazan s crvenom kožom oko očiju potječe iz vlažnih nizinskih šuma središnjeg Vijetnama i kritično je ugrožen zbog sječe šuma. Uključen je u europski uzgojni program EEP, a ženka leži na jajima u gnijezdu na tlu.
Vodene ptice: veliki ribnjakNa velikom ribnjaku žive vodene ptice, a simbol ovog mjesta na planu zoološkog vrta je ružičasti pelikan. Ružičasti pelikani često love ribu zajedno: okruže jato i natjeraju ga u plićak, a koža ispod kljuna tada se rasteže kao veliki džep. U prirodi žive u deltama rijeka i na jezerima jugoistočne Europe, Azije i Afrike, a pilići ostaju u gnijezdu oko 3 mjeseca.
Noćni paviljonNoćni paviljon zgrada je za životinje aktivne noću, a na planu zoološkog vrta označava ga šišmiš. Krakovski zoološki vrt prikazuje egipatske voćne šišmiše, koji se hrane plodovima, a potječu iz Afrike i s Bliskog istoka. Žive u kolonijama koje ponekad broje tisuće životinja i kao jedni od rijetkih voćnih šišmiša snalaze se u mraku pomoću eholokacije.
Mandžurski ždraloviMandžurski ždral jedan je od najvećih ždralova na svijetu. Živi u močvarama, rižinim poljima i vlažnim livadama Kine, Mongolije, Japana i Koreje, a u Aziji se smatra simbolom sreće i vjernosti. Izložen je opasnosti od izumiranja, uglavnom zbog uništavanja njegovih staništa, i uključen je u europski uzgojni program EEP.