Foto Pierre-Selim Huard, CC BY 4.0, Wikimedia Commons
Stari gradBerlin, Njemačka
Berlin: Brandenburška vrata, Unter den Linden i Muzejski otok: što vidjeti, karta i ruta obilaska
Berlin: Brandenburška vrata, Unter den Linden i Muzejski otok. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.
slobodan ulazmuzeji i tornjevi imaju zasebne ulaznice
Šetnja počinje na trgu Platz der Republik ispred Reichstaga. Najbliža je stanica gradske željeznice S-Bahn i podzemne željeznice Brandenburger Tor (linije S1, S2, S25, S26 i U5), odakle ćeš stići za nekoliko minuta, a do okolice Brandenburških vrata vozi i autobus 100. Preporučena ruta završava na Alexanderplatzu, gdje možeš sjesti na S-Bahn, podzemnu željeznicu U2, U5 i U8 ili regionalni vlak. Ako si već u središtu, Turi će te voditi od najbliže točke. Šetnja gradom i polje stela spomenika su besplatni, a u kupolu Reichstaga ući ćeš besplatno uz prethodnu prijavu i osobnu ispravu, svaki dan od 8 do 24 sata. Plaćaju se katedrala, Televizijski toranj (svaki dan od 10 do 23 sata), terasa na krovu Humboldt Foruma i muzeji, a Pergamonski muzej trebao bi ponovno biti otvoren tek 4. lipnja 2027. godine. Do galerije na kupoli katedrale vodi 270 stuba, inače ruta ide ravno, ulicama i trgovima. Zahode ćeš naći u muzejima i kafićima uz rutu. Zimi su sve točke rute dostupne, samo se ranije smrači. Ruta je duga oko 5 kilometara, planiraj oko četiri sata, bez razgledavanja muzeja.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
Berlin: Mitte u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Mitte je povijesno središte Berlina, u kojem se na nekoliko kilometara susreću kraljevska Pruska, carstvo, Drugi svjetski rat i podjela grada zidom. Šetnja vodi od Reichstaga i Brandenburških vrata, pokraj spomenika žrtvama holokausta i trga Gendarmenmarkt, avenijom Unter den Linden do Muzejskog otoka, upisanog na popis UNESCO-a. Zatim preko rijeke Spree stiže do četvrti Nikolaiviertel, osnovane oko 1200. godine, i završava podno Televizijskog tornja na Alexanderplatzu.
Foto Anil Öztas, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Zgrada / spomenik
Reichstag i staklena kupola
Zgrada Reichstaga sagrađena je od 1884. do 1894. prema projektu Paula Wallota, a natpis „Dem deutschen Volke”, odnosno „Njemačkom narodu”, postavljen je iznad ulaza 1916. godine. Godine 1933. zgrada je izgorjela, a 1945., nakon borbi za Berlin, bila je ruševina. Od 1995. do 1999. preuredio ju je Norman Foster i od 1999. ovdje ponovno zasjeda Bundestag, njemački parlament. Staklena kupola ima promjer od 40 metara, a do vidikovca u njoj vode dvije spiralne rampe, svaka duga oko 230 metara. Ulaz je besplatan, ali se treba unaprijed prijaviti i imati osobnu ispravu.
Foto Pierre-Selim Huard, CC BY 4.0, Wikimedia Commons2
Atrakcija
Brandenburška vrata i Pariser Platz
Brandenburška vrata jedina su sačuvana gradska vrata Berlina. Projektirao ih je Carl Gotthard Langhans, a sagrađena su od 1788. do 1791. po uzoru na Propileje, ulaz na atensku Akropolu: 12 stupova tvori 5 prolaza. Na vrhu stoji kvadriga Johanna Gottfrieda Schadowa, koju je Napoleon 1806. godine odvezao u Pariz, a 1814. vratila se u Berlin. U vrijeme Berlinskog zida vrata su bila zatvorena, a ponovno su otvorena 22. prosinca 1989. godine. S istočne strane nalazi se Pariser Platz s hotelom Adlon, a u južnom krilu vrata je turistički informativni centar.
Foto Photograph by Mike Peel ( www.mikepeel.net )., CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons3
Atrakcija
Spomenik ubijenim Židovima Europe
Spomenik je projektirao Peter Eisenman, a otvoren je 10. svibnja 2005. godine. Na površini od 1,9 hektara stoji 2711 betonskih stela, visokih od 20 centimetara do 4,7 metara, a između njih možeš proći uskim stazama. Polje stela otvoreno je danju i noću i besplatno je. Ispod njegova istočnog dijela nalazi se podzemno Informacijsko mjesto s imenima oko 3 milijuna židovskih žrtava holokausta, otvoreno od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati, također besplatno.
Foto Ansgar Koreng, CC BY 3.0 de, Wikimedia Commons4
Atrakcija
Gendarmenmarkt
Trg je krajem 17. stoljeća trasirao Johann Arnold Nering, a ime mu je dala pruska kirasirska pukovnija Gendarmen, čije su konjušnice ovdje stajale do 1773. godine. Sa strana stoje dvije crkve koje se nazivaju katedralama: na sjeveru Francuska, koju su hugenoti sagradili od 1701. do 1705., a na jugu Njemačka iz 1708. godine. Njihove tornjeve s kupolama dogradio je 1785. Carl von Gontard. U sredini stoji Konzerthaus, koji je Karl Friedrich Schinkel sagradio 1821. kao kazalište, a ispred njega spomenik pjesniku Friedrichu Schilleru. Nakon otprilike 2 godine obnove trg je ponovno otvoren u ožujku 2025. godine.
Foto Bärwinkel,Klaus, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Atrakcija
Unter den Linden i spomenik Fridriku Velikom
Unter den Linden, odnosno „Pod lipama”, najpoznatija je avenija Berlina, duga gotovo 1,5 kilometara i široka 60 metara. U 16. stoljeću izborni knez Johann Georg trasirao je ovdje put za jahanje od dvorca do lovišta u Tiergartenu, a 1647. godine uz njega su posađene lipe. Na srednjem pojasu stoji konjanički spomenik kralju Fridriku Velikom, djelo Christiana Daniela Raucha iz 1851. godine. Na sjevernoj strani avenije vidiš glavnu zgradu Sveučilišta Humboldt, nekadašnju palaču princa Henrika.
Foto Ansgar Koreng, CC BY 3.0 de, Wikimedia Commons6
Atrakcija
Bebelplatz i spomenik spaljivanju knjiga
Trg je nastao od 1741. do 1743. za vrijeme kralja Fridrika II. kao Trg opere, a ime Bebelplatz nosi od 1947. godine. Navečer 10. svibnja 1933. nacistički studenti ovdje su spalili oko 20 000 knjiga, nakon govora ministra propagande Josepha Goebbelsa. U sredini trga pogledaj dolje: kroz staklenu ploču u pločniku vide se prazne police na koje bi stalo svih 20 000 spaljenih knjiga. To je spomenik Prazna knjižnica, djelo Miche Ullmana. Pokraj njega uklesane su riječi Heinricha Heinea iz 1821. godine: „To je bio samo uvod, ondje gdje se spaljuju knjige, na kraju se spaljuju i ljudi.”
Foto Ansgar Koreng, CC BY 3.0 de, Wikimedia Commons7
Zgrada / spomenik
Neue Wache
Neue Wache, odnosno Nova straža, prva je velika građevina Karla Friedricha Schinkela u Berlinu, podignuta od 1816. do 1818. kao stražarnica kraljevske palače. Od 1993. godine Središnje je spomen-mjesto Savezne Republike Njemačke žrtvama rata i tiranije. U praznoj dvorani stoji uvećana skulptura Käthe Kollwitz „Majka s mrtvim sinom”. Iznad nje u krovu je okrugli otvor kroz koji padaju kiša i snijeg, što treba podsjećati na patnje civila u oba svjetska rata.
Foto Ray Swi-hymn from Sijhih-Taipei, Taiwan, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons8
Atrakcija
Muzejski otok i Dvorište s kolonadama
Muzejski otok od 1999. godine nalazi se na popisu UNESCO-a. Čini ga 5 muzeja: Stari muzej iz 1830., Novi muzej iz 1859., Stara nacionalna galerija iz 1876., Bodeov muzej iz 1904. i Pergamonski muzej, građen od 1910. do 1930. godine. Stojiš u Dvorištu s kolonadama između Novog muzeja, u kojem je Nefertitino poprsje, i Stare nacionalne galerije. Novi muzej, razoren u ratu, obnovio je David Chipperfield i ponovno je otvoren 2009., a od 2019. ulaz na otok je Galerija James Simon. Pergamonski muzej zatvoren je od listopada 2023., a njegov dio s Pergamonskim oltarom trebao bi biti otvoren 4. lipnja 2027. godine.
Foto Photograph by Mike Peel ( www.mikepeel.net )., CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons9
Atrakcija
Lustgarten i Stari muzej
Lustgarten, odnosno Vrt užitaka, bio je u 16. stoljeću povrtnjak uz dvorac izbornih knezova. Godine 1646. Luiza Henrietta iz kuće Nassau pretvorila ga je u vrt s fontanama, a 1713. kralj Fridrik Vilim I. napravio je od njega vojno vježbalište. Sa sjevera ga zatvara Stari muzej Karla Friedricha Schinkela s 18 jonskih stupova, otvoren 1830. godine. Ispred muzeja stoji granitna zdjela koju je Christian Gottlieb Cantian isklesao iz velikog eratičkog bloka: ima promjer od 6,91 metar, teži oko 75 tona i trebala je stajati u rotondi muzeja, ali se pokazala prevelikom. Berlinčani je zovu „zdjela za juhu”.
Foto Chainwit., CC BY 4.0, Wikimedia Commons10
Zgrada / spomenik
Berlinska katedrala
Katedrala je sagrađena od 1894. do 1905. po nalogu cara Vilima II. prema projektu Juliusa Raschdorffa. U podzemlju je kripta Hohenzollerna s oko 90 lijesova članova dinastije koja je vladala Brandenburgom i Pruskom. Orgulje Wilhelma Sauera iz 1905. imaju 7269 cijevi. Godine 1944. zapaljiva bomba pogodila je kupolu, a lađa je ponovno otvorena tek 1993. godine. Uz 270 stuba popet ćeš se na galeriju oko kupole s pogledom na središte; ulaz se plaća, a osobe mlađe od 18 godina ulaze besplatno.
Foto Frank Schulenburg, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik
Humboldt Forum u obnovljenoj palači
Od 1443. godine ovdje je stajao dvorac Hohenzollerna, sve do 1918. sjedište brandenburških izbornih knezova, pruskih kraljeva i njemačkih careva. Barokni oblik počeo mu je davati 1698. Andreas Schlüter, a pregradnja je dovršena 1713. godine. Godine 1950. vlasti Istočne Njemačke srušile su palaču, a od 1973. do 1976. na njezinu su mjestu sagradile Palaču Republike, srušenu od 2006. do 2008. Od 2013. palača je obnovljena prema projektu Franca Stelle: 3 pročelja rekonstruirana su u baroknom stilu, a istočno, prema rijeci Spree, moderno je. Danas ovdje djeluje Humboldt Forum s Etnološkim muzejem i Muzejem azijske umjetnosti, a na terasu na krovu, na visini od 30 metara, popet ćeš se dizalom uz ulaznicu.
Foto Dguendel, CC BY 3.0, Wikimedia Commons12
Atrakcija
Nikolaiviertel i crkva Svetog Nikole
Četvrt Nikolaiviertel nastala je oko 1200. godine i pripada najstarijem dijelu grada, Starom Berlinu. Njezino je srce crkva Svetog Nikole, najstarija crkva u Berlinu, započeta oko 1230. godine. Nakon ratnih razaranja crkva je obnovljena od 1980. do 1983. prema starim nacrtima, a danas je u njoj muzej. Cijela četvrt obnovljena je za 750. obljetnicu Berlina 1987. godine, spajanjem rekonstruiranih kuća sa zgradama od montažnih betonskih ploča. Svrati i u Ephraimovu palaču iz 1766. i u kuću obitelji Knoblauch iz 1760. godine, u kojoj je muzej građanskog interijera.
Foto Diego Delso, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Zgrada / spomenik
Crvena gradska vijećnica
Crvena gradska vijećnica, sjedište gradonačelnika Berlina i senata, počela se graditi 1861. prema projektu Hermanna Friedricha Waesemanna. Ime duguje pročelju od crvene opeke, a njezin je toranj visok 94 metra. U visini prvog kata proteže se Kamena kronika: 36 reljefa od terakote pripovijeda povijest Berlina i Brandenburga od 12. stoljeća do nastanka Njemačkog Carstva 1871. godine. Zanimljivost za Poljake: jedan od uzora za pročelje i toranj mogla je biti srednjovjekovna gradska vijećnica u Toruńu.
Foto Diego Delso, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Zgrada / spomenik
Televizijski toranj
Televizijski toranj visok je 368 metara i najviša je građevina u Njemačkoj. Istočna Njemačka gradila ga je od 1965. do 1969., a otvoren je 3. listopada 1969. godine. Dizalo se za oko 40 sekundi penje do vidikovca na visini od oko 203 metra, odakle se po lijepom vremenu vidi 42 kilometra daleko, a na 207 metara okreće se restoran. Kad sunce obasja kuglu, na njoj se često pojavi svijetli križ; Berlinčani su to nazvali „papinom osvetom”, jer su vlasti Istočne Njemačke uklanjale križeve s crkava.
Foto MaryG90, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons15
Atrakcija
Alexanderplatz i Svjetski sat
Alexanderplatz je dobio ime u čast cara Aleksandra I., koji je posjetio Berlin 1805. godine. Na trgu stoji Svjetski sat iz 1969., koji je projektirao Erich John: ima 24 strane, po jednu za svaku vremensku zonu, a na vrhu pojednostavljeni model Sunčeva sustava. To je omiljeno mjesto susreta Berlinčana i turista. Dana 4. studenoga 1989. ovdje je održana najveća demonstracija neovisna o vlastima u povijesti Istočne Njemačke. Ovdje završava šetnja: sa stanice Alexanderplatz polaze S-Bahn, podzemna željeznica U2, U5 i U8 te regionalni vlakovi.
Sve točke (28)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Zgrada / spomenik 8
Reichstag i staklena kupola ★Zgrada Reichstaga sagrađena je od 1884. do 1894. prema projektu Paula Wallota, a natpis „Dem deutschen Volke”, odnosno „Njemačkom narodu”, postavljen je iznad ulaza 1916. godine. Godine 1933. zgrada je izgorjela, a 1945., nakon borbi za Berlin, bila je ruševina. Od 1995. do 1999. preuredio ju je Norman Foster i od 1999. ovdje ponovno zasjeda Bundestag, njemački parlament. Staklena kupola ima promjer od 40 metara, a do vidikovca u njoj vode dvije spiralne rampe, svaka duga oko 230 metara. Ulaz je besplatan, ali se treba unaprijed prijaviti i imati osobnu ispravu.
Neue Wache ★Neue Wache, odnosno Nova straža, prva je velika građevina Karla Friedricha Schinkela u Berlinu, podignuta od 1816. do 1818. kao stražarnica kraljevske palače. Od 1993. godine Središnje je spomen-mjesto Savezne Republike Njemačke žrtvama rata i tiranije. U praznoj dvorani stoji uvećana skulptura Käthe Kollwitz „Majka s mrtvim sinom”. Iznad nje u krovu je okrugli otvor kroz koji padaju kiša i snijeg, što treba podsjećati na patnje civila u oba svjetska rata.
Berlinska katedrala ★Katedrala je sagrađena od 1894. do 1905. po nalogu cara Vilima II. prema projektu Juliusa Raschdorffa. U podzemlju je kripta Hohenzollerna s oko 90 lijesova članova dinastije koja je vladala Brandenburgom i Pruskom. Orgulje Wilhelma Sauera iz 1905. imaju 7269 cijevi. Godine 1944. zapaljiva bomba pogodila je kupolu, a lađa je ponovno otvorena tek 1993. godine. Uz 270 stuba popet ćeš se na galeriju oko kupole s pogledom na središte; ulaz se plaća, a osobe mlađe od 18 godina ulaze besplatno.
Humboldt Forum u obnovljenoj palači ★Od 1443. godine ovdje je stajao dvorac Hohenzollerna, sve do 1918. sjedište brandenburških izbornih knezova, pruskih kraljeva i njemačkih careva. Barokni oblik počeo mu je davati 1698. Andreas Schlüter, a pregradnja je dovršena 1713. godine. Godine 1950. vlasti Istočne Njemačke srušile su palaču, a od 1973. do 1976. na njezinu su mjestu sagradile Palaču Republike, srušenu od 2006. do 2008. Od 2013. palača je obnovljena prema projektu Franca Stelle: 3 pročelja rekonstruirana su u baroknom stilu, a istočno, prema rijeci Spree, moderno je. Danas ovdje djeluje Humboldt Forum s Etnološkim muzejem i Muzejem azijske umjetnosti, a na terasu na krovu, na visini od 30 metara, popet ćeš se dizalom uz ulaznicu.
Crvena gradska vijećnica ★Crvena gradska vijećnica, sjedište gradonačelnika Berlina i senata, počela se graditi 1861. prema projektu Hermanna Friedricha Waesemanna. Ime duguje pročelju od crvene opeke, a njezin je toranj visok 94 metra. U visini prvog kata proteže se Kamena kronika: 36 reljefa od terakote pripovijeda povijest Berlina i Brandenburga od 12. stoljeća do nastanka Njemačkog Carstva 1871. godine. Zanimljivost za Poljake: jedan od uzora za pročelje i toranj mogla je biti srednjovjekovna gradska vijećnica u Toruńu.
Televizijski toranj ★Televizijski toranj visok je 368 metara i najviša je građevina u Njemačkoj. Istočna Njemačka gradila ga je od 1965. do 1969., a otvoren je 3. listopada 1969. godine. Dizalo se za oko 40 sekundi penje do vidikovca na visini od oko 203 metra, odakle se po lijepom vremenu vidi 42 kilometra daleko, a na 207 metara okreće se restoran. Kad sunce obasja kuglu, na njoj se često pojavi svijetli križ; Berlinčani su to nazvali „papinom osvetom”, jer su vlasti Istočne Njemačke uklanjale križeve s crkava.
Državna operaOpera je sagrađena za Fridrika Velikog prema projektu Georga Wenzeslausa von Knobelsdorffa i otvorena je 7. prosinca 1742. godine. Berlinčani je zovu Lindenoper, odnosno Opera pod lipama. Zgrada je izgorjela 1843., a u Drugom svjetskom ratu bila je razarana 1941. i 1945. godine; obnovljena je od 1951. do 1955. Nakon oko 7 godina obnove opera je ponovno otvorena 3. listopada 2017. godine, a njezino gledalište ima 1350 mjesta.
ZeughausZeughaus, nekadašnji arsenal, najstarija je zgrada u aveniji Unter den Linden. Gradnja je započela 1695. godine, a na njoj su redom radili Johann Arnold Nering, Martin Grünberg, Andreas Schlüter i Jean de Bodt. U 18. stoljeću bio je to najveće skladište oružja u Pruskoj. U dvorištu je Schlüter iznad prozora postavio 22 glave umirućih ratnika. Danas zgrada pripada Njemačkom povijesnom muzeju i od 2021. zatvorena je zbog obnove, a privremene izložbe prikazuje moderna zgrada iza nje, koju je projektirao Ieoh Ming Pei.
Atrakcija 10
Brandenburška vrata i Pariser Platz ★Brandenburška vrata jedina su sačuvana gradska vrata Berlina. Projektirao ih je Carl Gotthard Langhans, a sagrađena su od 1788. do 1791. po uzoru na Propileje, ulaz na atensku Akropolu: 12 stupova tvori 5 prolaza. Na vrhu stoji kvadriga Johanna Gottfrieda Schadowa, koju je Napoleon 1806. godine odvezao u Pariz, a 1814. vratila se u Berlin. U vrijeme Berlinskog zida vrata su bila zatvorena, a ponovno su otvorena 22. prosinca 1989. godine. S istočne strane nalazi se Pariser Platz s hotelom Adlon, a u južnom krilu vrata je turistički informativni centar.
Spomenik ubijenim Židovima Europe ★Spomenik je projektirao Peter Eisenman, a otvoren je 10. svibnja 2005. godine. Na površini od 1,9 hektara stoji 2711 betonskih stela, visokih od 20 centimetara do 4,7 metara, a između njih možeš proći uskim stazama. Polje stela otvoreno je danju i noću i besplatno je. Ispod njegova istočnog dijela nalazi se podzemno Informacijsko mjesto s imenima oko 3 milijuna židovskih žrtava holokausta, otvoreno od utorka do nedjelje od 10 do 18 sati, također besplatno.
Gendarmenmarkt ★Trg je krajem 17. stoljeća trasirao Johann Arnold Nering, a ime mu je dala pruska kirasirska pukovnija Gendarmen, čije su konjušnice ovdje stajale do 1773. godine. Sa strana stoje dvije crkve koje se nazivaju katedralama: na sjeveru Francuska, koju su hugenoti sagradili od 1701. do 1705., a na jugu Njemačka iz 1708. godine. Njihove tornjeve s kupolama dogradio je 1785. Carl von Gontard. U sredini stoji Konzerthaus, koji je Karl Friedrich Schinkel sagradio 1821. kao kazalište, a ispred njega spomenik pjesniku Friedrichu Schilleru. Nakon otprilike 2 godine obnove trg je ponovno otvoren u ožujku 2025. godine.
Unter den Linden i spomenik Fridriku Velikom ★Unter den Linden, odnosno „Pod lipama”, najpoznatija je avenija Berlina, duga gotovo 1,5 kilometara i široka 60 metara. U 16. stoljeću izborni knez Johann Georg trasirao je ovdje put za jahanje od dvorca do lovišta u Tiergartenu, a 1647. godine uz njega su posađene lipe. Na srednjem pojasu stoji konjanički spomenik kralju Fridriku Velikom, djelo Christiana Daniela Raucha iz 1851. godine. Na sjevernoj strani avenije vidiš glavnu zgradu Sveučilišta Humboldt, nekadašnju palaču princa Henrika.
Bebelplatz i spomenik spaljivanju knjiga ★Trg je nastao od 1741. do 1743. za vrijeme kralja Fridrika II. kao Trg opere, a ime Bebelplatz nosi od 1947. godine. Navečer 10. svibnja 1933. nacistički studenti ovdje su spalili oko 20 000 knjiga, nakon govora ministra propagande Josepha Goebbelsa. U sredini trga pogledaj dolje: kroz staklenu ploču u pločniku vide se prazne police na koje bi stalo svih 20 000 spaljenih knjiga. To je spomenik Prazna knjižnica, djelo Miche Ullmana. Pokraj njega uklesane su riječi Heinricha Heinea iz 1821. godine: „To je bio samo uvod, ondje gdje se spaljuju knjige, na kraju se spaljuju i ljudi.”
Muzejski otok i Dvorište s kolonadama ★Muzejski otok od 1999. godine nalazi se na popisu UNESCO-a. Čini ga 5 muzeja: Stari muzej iz 1830., Novi muzej iz 1859., Stara nacionalna galerija iz 1876., Bodeov muzej iz 1904. i Pergamonski muzej, građen od 1910. do 1930. godine. Stojiš u Dvorištu s kolonadama između Novog muzeja, u kojem je Nefertitino poprsje, i Stare nacionalne galerije. Novi muzej, razoren u ratu, obnovio je David Chipperfield i ponovno je otvoren 2009., a od 2019. ulaz na otok je Galerija James Simon. Pergamonski muzej zatvoren je od listopada 2023., a njegov dio s Pergamonskim oltarom trebao bi biti otvoren 4. lipnja 2027. godine.
Lustgarten i Stari muzej ★Lustgarten, odnosno Vrt užitaka, bio je u 16. stoljeću povrtnjak uz dvorac izbornih knezova. Godine 1646. Luiza Henrietta iz kuće Nassau pretvorila ga je u vrt s fontanama, a 1713. kralj Fridrik Vilim I. napravio je od njega vojno vježbalište. Sa sjevera ga zatvara Stari muzej Karla Friedricha Schinkela s 18 jonskih stupova, otvoren 1830. godine. Ispred muzeja stoji granitna zdjela koju je Christian Gottlieb Cantian isklesao iz velikog eratičkog bloka: ima promjer od 6,91 metar, teži oko 75 tona i trebala je stajati u rotondi muzeja, ali se pokazala prevelikom. Berlinčani je zovu „zdjela za juhu”.
Nikolaiviertel i crkva Svetog Nikole ★Četvrt Nikolaiviertel nastala je oko 1200. godine i pripada najstarijem dijelu grada, Starom Berlinu. Njezino je srce crkva Svetog Nikole, najstarija crkva u Berlinu, započeta oko 1230. godine. Nakon ratnih razaranja crkva je obnovljena od 1980. do 1983. prema starim nacrtima, a danas je u njoj muzej. Cijela četvrt obnovljena je za 750. obljetnicu Berlina 1987. godine, spajanjem rekonstruiranih kuća sa zgradama od montažnih betonskih ploča. Svrati i u Ephraimovu palaču iz 1766. i u kuću obitelji Knoblauch iz 1760. godine, u kojoj je muzej građanskog interijera.
Alexanderplatz i Svjetski sat ★Alexanderplatz je dobio ime u čast cara Aleksandra I., koji je posjetio Berlin 1805. godine. Na trgu stoji Svjetski sat iz 1969., koji je projektirao Erich John: ima 24 strane, po jednu za svaku vremensku zonu, a na vrhu pojednostavljeni model Sunčeva sustava. To je omiljeno mjesto susreta Berlinčana i turista. Dana 4. studenoga 1989. ovdje je održana najveća demonstracija neovisna o vlastima u povijesti Istočne Njemačke. Ovdje završava šetnja: sa stanice Alexanderplatz polaze S-Bahn, podzemna željeznica U2, U5 i U8 te regionalni vlakovi.
Neptunova fontanaNeptunovu fontanu projektirao je Reinhold Begas, a otkrivena je 1. studenoga 1891. godine. Izvorno je stajala ispred Berlinske palače, a 1969., nakon rušenja palače, premještena je ovamo, između crkve Svete Marije i Crvene gradske vijećnice. Oko boga mora sjede 4 žene koje predstavljaju velike rijeke Pruske: Rajnu, Labu, Odru i Vislu. Vislu ćeš prepoznati po kladama drva, Odru po kozi i krznu, Rajnu po ribarskoj mreži i grožđu, a Labu po klasju i voću.
Toaleti / blagajne / parkiralište 10
Početak šetnje na trgu Platz der RepublikŠetnja počinje na trgu Platz der Republik, velikom travnjaku ispred zapadnog pročelja Reichstaga. Ruta vodi kroz Brandenburška vrata i avenijom Unter den Linden do Muzejskog otoka, a zatim preko rijeke Spree do četvrti Nikolaiviertel i na Alexanderplatz. Usput ćeš vidjeti mjesta povezana s pruskim kraljevima, s Drugim svjetskim ratom i s podjelom Berlina.