Park Sanssouci: što vidjeti, karta i ruta obilaska
Park i dvorac Sanssouci u Potsdamu. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.
Šetnja počinje kod Obeliska na istočnom rubu parka, u ulici Schopenhauerstraße, a završava kod Nove palače na zapadu, odakle ćeš prema jugu doći do željezničke postaje Potsdam Park Sanssouci. Autobus 695 vozi do samog dvorca Sanssouci, na stanicu Schloss Sanssouci, pa možeš početi i od sredine rute. Ako si već u parku, Turi će te voditi od najbliže točke. Ulaz u park je besplatan, park je otvoren svaki dan od 8:00 do sumraka, a ulaznice su potrebne za dvorce; u dvorac Sanssouci ulazi se u određeno vrijeme, pa je ulaznicu najbolje kupiti ranije putem interneta. Od studenoga do ožujka zatvoreni su Galerija slika, Nove odaje, Kineska kuća i dvorac Charlottenhof, koji su u sezoni otvoreni od srijede do nedjelje. Mlin je zimi otvoren samo vikendom, a u prosincu uopće ne radi, dok dvorac Sanssouci i Nova palača rade i zimi, kraće, do 16:30. Dvorac Oranžerija i Rimske terme zatvoreni su zbog obnove, pa ih razgledavaš samo izvana. Do dvorca Sanssouci vode 132 stube preko terasa ili blaže rampe sa strane, a do Mlina i Oranžerije treba se popeti uzbrdo. Zahodi se nalaze u centru za posjetitelje kod Povijesnog mlina, u centru za posjetitelje kod Nove palače te uz put Ökonomieweg južno od Velike fontane. Planiraj oko tri i pol sata, bez razgledavanja unutrašnjosti.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
Park Sanssouci u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Park Sanssouci ljetna je rezidencija Fridrika Velikog, pruskog kralja, koji je 1744. godine dao golo brdo pretvoriti u vinograd, a na njegovu vrhu podići dvorac „bez briga“. Park ima gotovo 300 hektara i više od 1000 skulptura, a njegovom sredinom proteže se više od 2 kilometra duga Glavna aleja, od Obeliska sve do Nove palače. Fridrik Veliki ovdje je sagradio rokoko dvorce i paviljone, a u 19. stoljeću Fridrik Vilim IV. dodao je klasicističke vile, Oranžeriju i pejzažne vrtove Petera Josepha Lennéa. Od 1990. godine park je dio UNESCO-ove svjetske baštine.
Foto Rainer Halama, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Atrakcija
Neptunova špilja
Neptunovu špilju projektirao je Knobelsdorff, a sagrađena je od 1751. do 1757. godine od bijelog i ružičastog mramora iz Šleske. Na vrhu stoluje Neptun, rimski bog mora, s dvjema najadama. Niz školjke sa strane trebala je teći voda, ali za Fridrika Velikog to nije uspjelo; fontane su proradile tek sto godina kasnije, zahvaljujući parnom stroju. Unutra se ne ulazi, ali kroz rešetku ćeš vidjeti špilju ukrašenu školjkama i kristalima.
Foto Raimond Spekking, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons2
Zgrada / spomenik
Galerija slika
Galeriju slika sagradio je za Fridrika Velikog Johann Gottfried Büring od 1755. do 1764. godine. To je najstarija sačuvana muzejska zgrada u Njemačkoj koju je podigao neki vladar. Skulpture uz prozore s vrtne strane govore o umjetnostima i znanostima, a 20 glava iznad prozora portreti su slikara. Unutra visi više od 140 slika, među njima „Nevjerni Toma“ Caravaggia te djela Rubensa i van Dycka.
Foto Dennis G. Jarvis, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons3
Atrakcija
Velika fontana
Bazen Velike fontane sagrađen je 1748. godine, ali za Fridrika Velikog voda nije htjela šikljati, jer su drvene cijevi koje su dovodile vodu stalno pucale. Uspjelo je tek u listopadu 1842. godine: parni stroj Augusta Borsiga izbacio je mlaz 38 metara uvis. Oko bazena stoji 12 mramornih skulptura bogova i 4 elementa, a dio originala kralj je 1750. godine dobio na dar od francuskog kralja Luja XV. Od 2000. do 2010. godine sve su zamijenjene vjernim kopijama od karrarskog mramora.
Foto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons4
Atrakcija
Vinogradske terase
Dana 10. kolovoza 1744. godine Fridrik Veliki dao je ovo golo brdo pretvoriti u vinograd. Padina je podijeljena na 6 terasa, a njihovi su zidovi lučno svinuti prema unutra kako bi hvatali što više sunca. U zidovima je 168 ostakljenih niša u kojima su rasle strane sorte, a po zidovima između njih penjale su se vinove loze i voćke. Sredinom vode gore 132 stube, a sa strane se protežu blaže rampe.
Foto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons5
Zgrada / spomenik
Nove odaje
Nove odaje nastale su 1747. godine kao oranžerija u kojoj su zimovala stabalca u posudama s terasa. Od 1771. do 1775. godine Georg Christian Unger pregradio ih je u dvorac za goste, s 4 dvorane i sobama za goste. Tada su dobile kupolu, kako bi se slagale s Galerijom slika s druge strane dvorca. Pogledaj rampe uz zgradu: po njima su se nekoć gore kotrljale teške posude sa stabalcima. Unutra je najljepša Ovidijeva galerija s pozlaćenim reljefima.
Foto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik
Dvorac Sanssouci
Dvorac je sagrađen od 1745. do 1747. godine prema projektu Knobelsdorffa i skicama samoga kralja. Ime na francuskom znači „bez briga“. Fridrik Veliki nije želio raskošnu rezidenciju, nego ugodan prizemni dvorac iz kojeg se izlazi ravno na terasu i u vrt. Ovdje je živio ljeti, osim u vrijeme ratova, od kraja travnja do početka listopada, i ovdje je umro 17. kolovoza 1786. godine, u naslonjaču u svojoj radnoj sobi. Godine 2018. posjetilo ga je oko 330 000 ljudi, više nego bilo koju drugu znamenitost Potsdama.
Foto Palickap, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons7
Atrakcija
Grob Fridrika Velikog
Kripta na rubu najviše terase nastala je već 1744. godine, prije nego što se počeo graditi dvorac. Kralj je želio počivati ovdje, pokraj svojih voljenih pasa, ali ga je nasljednik pokopao u garnizonskoj crkvi. Fridrik Veliki ovdje je položen na počinak tek 17. kolovoza 1991. godine, na 205. godišnjicu smrti, u ponoć, jer je u oporuci tražio pogreb bez raskoši i noću. Na ploču s natpisom „Friedrich der Große“ ljudi stavljaju cvijeće i krumpire, jer je upravo on poticao Pruse na uzgoj krumpira.
Foto Bärwinkel,Klaus, CC BY 3.0, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik
Povijesni mlin
Prvi mlin ovdje je od 1737. do 1739. godine podigao mlinar Grävenitz. Prema legendi, kralj ga je htio srušiti jer mu je smetao klepet krila, ali mlinar je zaprijetio sudom u Berlinu i kralj je popustio. Današnja nizozemska vjetrenjača sagrađena je od 1787. do 1791. godine, 1945. godine izgorjela je, a od 1993. godine njezina se krila ponovno okreću. Unutra je izložba o mljevenju žita, a u maloj trgovini možeš kupiti kruh od brašna iz Sanssoucija.
Foto Flocci Nivis, CC BY 4.0, Wikimedia Commons9
Zgrada / spomenik
Dvorac Oranžerija
Dvorac Oranžeriju dao je sagraditi kralj Fridrik Vilim IV. od 1851. do 1864. godine, po uzoru na talijanske renesansne vile. Dug je više od 300 metara i najveći je dvorac u parku. U središnjem dijelu nalazi se Rafaelova dvorana s više od 50 kopija njegovih slika, a u bočnim halama zimuju biljke u posudama iz cijelog parka. Ispred dvorca stoji spomenik Fridriku Vilimu IV., koji je Oranžeriju nazivao svojim omiljenim djelom. Dvorac je sada zatvoren zbog obnove.
Foto Marek Śliwecki, CC BY 4.0, Wikimedia Commons10
Zgrada / spomenik
Kineska kuća
Kinesku kuću sagradio je Johann Gottfried Büring od 1755. do 1764. godine prema skicama Fridrika Velikog, a gradnju je produljio Sedmogodišnji rat. Okolo stoje pozlaćeni likovi Kineza koji jedu, piju čaj i sviraju instrumente. Kiparima su pozirali ljudi iz okolice, pa likovi imaju europska lica. Krov podupiru zlatni stupovi u obliku palmi, a na samom vrhu sjedi zlatni mandarin sa suncobranom.
Foto Jakub Hałun, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik
Rimske terme
Rimske terme sagradili su Karl Friedrich Schinkel i Ludwig Persius od 1829. do 1840. godine za prijestolonasljednika, kasnijeg kralja Fridrika Vilima IV., koji je volio Italiju. To je skup kuća kao iz talijanskog sela: vrtlarova kuća, čajana u obliku hrama i kupalište, povezani pergolama i malim vrtovima. U tom se kupalištu nikada nitko nije kupao. Zgrade stoje uz umjetno jezero, a sada su zatvorene zbog obnove.
Foto Marek Mróz, CC BY 4.0, Wikimedia Commons12
Zgrada / spomenik
Dvorac Charlottenhof
Za Božić 1825. godine kralj Fridrik Vilim III. darovao je ovo zemljište sinu, prijestolonasljedniku, i njegovoj supruzi Elizabeti. Karl Friedrich Schinkel pregradio je staru kuću od 1826. do 1829. godine u klasicističku vilu po uzoru na rimske. Najzanimljivija je Šatorska soba s bijelim i plavim prugama, u kojoj je ljeti od 1835. do 1840. godine boravio putnik Alexander von Humboldt. Bijelo-plavi su i prozorski kapci, u spomen na bavarsko podrijetlo Elizabete, supruge prijestolonasljednika.
Foto Florian Geyer, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Atrakcija
Hram prijateljstva
Fridrik Veliki sagradio je ovaj hram u spomen na voljenu sestru Wilhelminu, markgrofovicu od Bayreutha, koja je umrla 1758. godine. Okrugli paviljon podigao je Carl von Gontard od 1768. do 1770. godine, a krov podupire 8 korintskih stupova postavljenih u parovima. Unutra sjedi mramorna Wilhelmina s knjigom u krilu. Medaljoni na stupovima prikazuju slavne parove prijatelja iz antičkih vremena.
Foto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons14
Zgrada / spomenik
Antički hram
Antički hram stoji nasuprot Hramu prijateljstva, s druge strane Glavne aleje, kao njegov par. Sagradio ga je Carl von Gontard od 1768. do 1769. godine, a Fridrik Veliki u njemu je čuvao zbirke antičkih skulptura, kovanica i gema. Od 1921. godine to je mauzolej dinastije Hohenzollern, a ovdje je pokopana, među ostalima, carica Augusta Viktorija. Zato je hram zatvoren za posjetitelje.
Foto H. Zell, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons15
Zgrada / spomenik
Nova palača
Novu palaču Fridrik Veliki sagradio je od 1763. do 1769. godine, nakon Sedmogodišnjeg rata, kako bi Europi pokazao moć Pruske. Sam ju je nazivao „fanfaronadom“, to jest hvalisanjem. Pročelje je dugo 220 metara, a iznad sredine uzdiže se 55 metara visoka kupola na kojoj 3 Gracije nose kraljevsku krunu. Kupola je samo ukras, ispod nje nema nikakve dvorane. Unutra su Dvorana špilja, Mramorna dvorana i kazalište, a u palači je rado boravio posljednji njemački car, Vilim II.
Foto Allie_Caulfield, CC BY 2.0, Wikimedia Commons16
Zgrada / spomenik
Communs i Trijumfalna vrata
Nasuprot Novoj palači stoje Communs, dvije raskošne gospodarske zgrade iz razdoblja od 1766. do 1769. godine, rađene po uzoru na Versailles. U njima su bile kuhinje palače i stanovi za goste, službenike i poslugu, ali izvana izgledaju kao dvorci, s dvostrukim stubištima, stupovima i kupolama. Povezuje ih polukružna kolonada sa 158 stupova i 24 metra visoka Trijumfalna vrata. Danas je ovdje Sveučilište u Potsdamu, a s ovog mjesta doći ćeš prema jugu do postaje Potsdam Park Sanssouci.
Sve točke (23)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Atrakcija 5
Neptunova špilja ★Neptunovu špilju projektirao je Knobelsdorff, a sagrađena je od 1751. do 1757. godine od bijelog i ružičastog mramora iz Šleske. Na vrhu stoluje Neptun, rimski bog mora, s dvjema najadama. Niz školjke sa strane trebala je teći voda, ali za Fridrika Velikog to nije uspjelo; fontane su proradile tek sto godina kasnije, zahvaljujući parnom stroju. Unutra se ne ulazi, ali kroz rešetku ćeš vidjeti špilju ukrašenu školjkama i kristalima.
Velika fontana ★Bazen Velike fontane sagrađen je 1748. godine, ali za Fridrika Velikog voda nije htjela šikljati, jer su drvene cijevi koje su dovodile vodu stalno pucale. Uspjelo je tek u listopadu 1842. godine: parni stroj Augusta Borsiga izbacio je mlaz 38 metara uvis. Oko bazena stoji 12 mramornih skulptura bogova i 4 elementa, a dio originala kralj je 1750. godine dobio na dar od francuskog kralja Luja XV. Od 2000. do 2010. godine sve su zamijenjene vjernim kopijama od karrarskog mramora.
Vinogradske terase ★Dana 10. kolovoza 1744. godine Fridrik Veliki dao je ovo golo brdo pretvoriti u vinograd. Padina je podijeljena na 6 terasa, a njihovi su zidovi lučno svinuti prema unutra kako bi hvatali što više sunca. U zidovima je 168 ostakljenih niša u kojima su rasle strane sorte, a po zidovima između njih penjale su se vinove loze i voćke. Sredinom vode gore 132 stube, a sa strane se protežu blaže rampe.
Grob Fridrika Velikog ★Kripta na rubu najviše terase nastala je već 1744. godine, prije nego što se počeo graditi dvorac. Kralj je želio počivati ovdje, pokraj svojih voljenih pasa, ali ga je nasljednik pokopao u garnizonskoj crkvi. Fridrik Veliki ovdje je položen na počinak tek 17. kolovoza 1991. godine, na 205. godišnjicu smrti, u ponoć, jer je u oporuci tražio pogreb bez raskoši i noću. Na ploču s natpisom „Friedrich der Große“ ljudi stavljaju cvijeće i krumpire, jer je upravo on poticao Pruse na uzgoj krumpira.
Hram prijateljstva ★Fridrik Veliki sagradio je ovaj hram u spomen na voljenu sestru Wilhelminu, markgrofovicu od Bayreutha, koja je umrla 1758. godine. Okrugli paviljon podigao je Carl von Gontard od 1768. do 1770. godine, a krov podupire 8 korintskih stupova postavljenih u parovima. Unutra sjedi mramorna Wilhelmina s knjigom u krilu. Medaljoni na stupovima prikazuju slavne parove prijatelja iz antičkih vremena.
Zgrada / spomenik 11
Galerija slika ★Galeriju slika sagradio je za Fridrika Velikog Johann Gottfried Büring od 1755. do 1764. godine. To je najstarija sačuvana muzejska zgrada u Njemačkoj koju je podigao neki vladar. Skulpture uz prozore s vrtne strane govore o umjetnostima i znanostima, a 20 glava iznad prozora portreti su slikara. Unutra visi više od 140 slika, među njima „Nevjerni Toma“ Caravaggia te djela Rubensa i van Dycka.
Nove odaje ★Nove odaje nastale su 1747. godine kao oranžerija u kojoj su zimovala stabalca u posudama s terasa. Od 1771. do 1775. godine Georg Christian Unger pregradio ih je u dvorac za goste, s 4 dvorane i sobama za goste. Tada su dobile kupolu, kako bi se slagale s Galerijom slika s druge strane dvorca. Pogledaj rampe uz zgradu: po njima su se nekoć gore kotrljale teške posude sa stabalcima. Unutra je najljepša Ovidijeva galerija s pozlaćenim reljefima.
Dvorac Sanssouci ★Dvorac je sagrađen od 1745. do 1747. godine prema projektu Knobelsdorffa i skicama samoga kralja. Ime na francuskom znači „bez briga“. Fridrik Veliki nije želio raskošnu rezidenciju, nego ugodan prizemni dvorac iz kojeg se izlazi ravno na terasu i u vrt. Ovdje je živio ljeti, osim u vrijeme ratova, od kraja travnja do početka listopada, i ovdje je umro 17. kolovoza 1786. godine, u naslonjaču u svojoj radnoj sobi. Godine 2018. posjetilo ga je oko 330 000 ljudi, više nego bilo koju drugu znamenitost Potsdama.
Povijesni mlin ★Prvi mlin ovdje je od 1737. do 1739. godine podigao mlinar Grävenitz. Prema legendi, kralj ga je htio srušiti jer mu je smetao klepet krila, ali mlinar je zaprijetio sudom u Berlinu i kralj je popustio. Današnja nizozemska vjetrenjača sagrađena je od 1787. do 1791. godine, 1945. godine izgorjela je, a od 1993. godine njezina se krila ponovno okreću. Unutra je izložba o mljevenju žita, a u maloj trgovini možeš kupiti kruh od brašna iz Sanssoucija.
Dvorac Oranžerija ★Dvorac Oranžeriju dao je sagraditi kralj Fridrik Vilim IV. od 1851. do 1864. godine, po uzoru na talijanske renesansne vile. Dug je više od 300 metara i najveći je dvorac u parku. U središnjem dijelu nalazi se Rafaelova dvorana s više od 50 kopija njegovih slika, a u bočnim halama zimuju biljke u posudama iz cijelog parka. Ispred dvorca stoji spomenik Fridriku Vilimu IV., koji je Oranžeriju nazivao svojim omiljenim djelom. Dvorac je sada zatvoren zbog obnove.
Kineska kuća ★Kinesku kuću sagradio je Johann Gottfried Büring od 1755. do 1764. godine prema skicama Fridrika Velikog, a gradnju je produljio Sedmogodišnji rat. Okolo stoje pozlaćeni likovi Kineza koji jedu, piju čaj i sviraju instrumente. Kiparima su pozirali ljudi iz okolice, pa likovi imaju europska lica. Krov podupiru zlatni stupovi u obliku palmi, a na samom vrhu sjedi zlatni mandarin sa suncobranom.
Rimske terme ★Rimske terme sagradili su Karl Friedrich Schinkel i Ludwig Persius od 1829. do 1840. godine za prijestolonasljednika, kasnijeg kralja Fridrika Vilima IV., koji je volio Italiju. To je skup kuća kao iz talijanskog sela: vrtlarova kuća, čajana u obliku hrama i kupalište, povezani pergolama i malim vrtovima. U tom se kupalištu nikada nitko nije kupao. Zgrade stoje uz umjetno jezero, a sada su zatvorene zbog obnove.
Dvorac Charlottenhof ★Za Božić 1825. godine kralj Fridrik Vilim III. darovao je ovo zemljište sinu, prijestolonasljedniku, i njegovoj supruzi Elizabeti. Karl Friedrich Schinkel pregradio je staru kuću od 1826. do 1829. godine u klasicističku vilu po uzoru na rimske. Najzanimljivija je Šatorska soba s bijelim i plavim prugama, u kojoj je ljeti od 1835. do 1840. godine boravio putnik Alexander von Humboldt. Bijelo-plavi su i prozorski kapci, u spomen na bavarsko podrijetlo Elizabete, supruge prijestolonasljednika.
Antički hram ★Antički hram stoji nasuprot Hramu prijateljstva, s druge strane Glavne aleje, kao njegov par. Sagradio ga je Carl von Gontard od 1768. do 1769. godine, a Fridrik Veliki u njemu je čuvao zbirke antičkih skulptura, kovanica i gema. Od 1921. godine to je mauzolej dinastije Hohenzollern, a ovdje je pokopana, među ostalima, carica Augusta Viktorija. Zato je hram zatvoren za posjetitelje.
Nova palača ★Novu palaču Fridrik Veliki sagradio je od 1763. do 1769. godine, nakon Sedmogodišnjeg rata, kako bi Europi pokazao moć Pruske. Sam ju je nazivao „fanfaronadom“, to jest hvalisanjem. Pročelje je dugo 220 metara, a iznad sredine uzdiže se 55 metara visoka kupola na kojoj 3 Gracije nose kraljevsku krunu. Kupola je samo ukras, ispod nje nema nikakve dvorane. Unutra su Dvorana špilja, Mramorna dvorana i kazalište, a u palači je rado boravio posljednji njemački car, Vilim II.
Communs i Trijumfalna vrata ★Nasuprot Novoj palači stoje Communs, dvije raskošne gospodarske zgrade iz razdoblja od 1766. do 1769. godine, rađene po uzoru na Versailles. U njima su bile kuhinje palače i stanovi za goste, službenike i poslugu, ali izvana izgledaju kao dvorci, s dvostrukim stubištima, stupovima i kupolama. Povezuje ih polukružna kolonada sa 158 stupova i 24 metra visoka Trijumfalna vrata. Danas je ovdje Sveučilište u Potsdamu, a s ovog mjesta doći ćeš prema jugu do postaje Potsdam Park Sanssouci.
Toaleti / blagajne / parkiralište 7
Obelisk i vrata parkaŠetnja počinje na istočnom rubu parka, kod obeliska koji od vremena Fridrika Velikog označava granicu parka. Obelisk iz 1748. godine projektirao je Georg Wenzeslaus von Knobelsdorff, a hijeroglifi na njemu su izmišljeni, jer ih u 18. stoljeću još nitko nije znao čitati. Odmah iza njega stoje Vrata s obeliskom iz 1747. godine: dvije skupine od po 4 stupa, a na zidovima božice Flora i Pomona, koje dočekuju goste u parku. Odavde se ravno prema zapadu proteže više od 2 kilometra duga Glavna aleja, sve do Nove palače.