Vjetrenjača iz Grotowica (prva polovica 19. stoljeća) ★Vjetrenjača iz Grotowica iz prve polovice 19. stoljeća vjetrenjača je na stup, odnosno vjetrenjača koja se cijela okretala na postolju kako bi se krila postavila prema vjetru. Ima skeletne zidove obložene okomitim daskama i krov od šindre sa skošenim zabatom na strani krila. Do ulaza vode vanjske stube, a unutra su izvorni mlinski uređaji.
Vjetrenjača iz sela Dobrzeń Wielki (1734) ★Vjetrenjača iz sela Dobrzeń Wielki vjetrenjača je na stup sagrađena 1734. godine u mjestu Pokój, premještena 1885. godine u Dobrzeń Wielki i pregrađena krajem 19. stoljeća. U muzeju stoji na umjetnom brežuljku nasutom tijekom izgradnje muzeja na otvorenom. Unutra su se gotovo u cijelosti sačuvali stari mlinski uređaji, a do vrata vode vanjske drvene stube.
Žitnica iz Domaszowica (1754) ★Žitnica iz Domaszowica potječe iz 1754. godine. To je katnica s malom galerijom, građena od brvana na pravokutnom tlocrtu, s krovom od šindre čija je široka streha izvučena nad galeriju. Zabat je obložen dijagonalno postavljenim daskama u uzorku riblje kosti.
Kuća iz sela Kup: krojačka radionica (1844) ★Kuća iz sela Kup sagrađena je 1844. godine. To je kuća široka pročelja pokrivena šindrom, sa zabatima obloženima dijagonalno postavljenim daskama u uzorku riblje kosti. U predvorju, kuhinji, sobi i dvije komore uređen je stan iz međuratnog razdoblja te radionica seoskog krojača, člana ceha.
Kuća iz Antoniówa, mlinarova kuća (18./19. stoljeće) ★Kuća iz Antoniówa postojala je već 1840. godine, kada je djelomično izgorjela, na što podsjeća natpis „gebrand 1840” na gredi. Prije Drugog svjetskog rata, pri izgradnji jezera Turawskie, cijela je pomaknuta za 50 metara kako je ne bi poplavila voda. To je jedina kuća u muzeju s verandom iznad ulaza, takozvanom laubom. Unutra su crna soba, uređena na seoski način, i bijela soba prema gradskoj modi.
Vodenica iz sela Siołkowice Stare (1832) ★Mlin u selu Siołkowice Stare spominje se već 1566. godine, a 1832. godine premješten je 250 metara niz rijeku kako bi se bolje iskoristio pad vode. Najviše upada u oči drveno kolo promjera 4,7 metara, koje je pokretalo cijeli mehanizam. Unutra su izvorni uređaji, nadopunjeni dijelovima iz napuštenog mlina u Bierkowicama. Mlin stoji uz kanal iskopan u muzeju na otvorenom.
Kuća iz Budkowica (1812) ★Kuća iz Budkowica sagrađena je 1812. godine od brvana i pokrivena slamom. Prolazno predvorje dijeli je na dva dijela. Desno je nekadašnji gospodarski dio s mjestom za konja i malom stajom, gdje su danas prikazani sitni obrti kojima su se bavili domaćini. Lijevo je soba s neobičnom krušnom peći, čije je ložište u dimnjaku u predvorju.
Štagalj iz Podlesia: izložba „Riječ imaju ribe” (sredina 19. stoljeća) ★Štagalj iz Podlesia iz sredine 19. stoljeća izvana izgleda kao nekad: skeletna konstrukcija i dvostrešni krov pokriven crijepom. Unutra su primijenjena suvremena rješenja jer zgrada služi za izložbe i edukativne radionice. Ovdje je stalni postav „Riječ imaju ribe”, povezan s ribarskim gospodarstvom. Izložba proizvodi zvukove koji mogu smetati osobama osjetljivima na podražaje.
Kuća iz Turza (1814) ★Kuća iz Turza sagrađena je 1814. godine od brvana, s elementima konstrukcije od stupova s umetnutim gredama, i pokrivena trskom. To je kuća ribarskog gospodarstva iz kraja oko Koźla i Racibórza. Unutrašnjost je uređena onako kako je u međuratnom razdoblju živjela obitelj riječnog ribara iz okolice Kędzierzyna-Koźla i Racibórza: s namještajem, opremom i mnogo sitnica iz tog vremena.
Žitnica iz Głogówka: izložba pisanica (početak 19. stoljeća) ★Žitnica iz Głogówka s početka 19. stoljeća pripada kupolastom tipu, građena je od brvana i od stupova s umetnutim gredama, a izvana je oblijepljena glinom, pa je zato bijela. Krov od šindre sa skošenim zabatom nije povezan s tijelom zgrade. Unutra je stalna izložba „Krhka umjetnost, ili od kokošjeg jajeta do opolske pisanice” o tradiciji ukrašavanja uskrsnih jaja.
Ulazna kapija iz sela Brzezinki (1753-1754, kopija) ★Kapija iz sela Brzezinki kopija je dijela kapije iz 1753. i 1754. godine. Nastala je 1971. godine kako bi u sezoni služila turistima. Stoji u skupini žitnica uz ulicu Wrocławska, a njezina dva strma zabata pokrivena šindrom i drveni lukovi vide se već izdaleka.
Majurska žitnica iz Sławięcica (18./19. stoljeće) ★Majurska žitnica iz Sławięcica najveća je zgrada u zbirci muzeja. Zidovi su podignuti u mješovitoj konstrukciji, od brvana i od stupova s umetnutim gredama, a cijelu zgradu pokriva lomljeni mansardni krov od šindre. Unutra su dvije etaže i dva iskoristiva potkrovlja, a danas i stalna izložba o poljoprivredi na šleskom selu od 1850. do 1945. godine.
Kuća iz sela Dąbrówka Dolna (1827) ★Kuća je sagrađena 1827. godine, što potvrđuje dugi natpis na stropnoj gredi s imenom naručitelja i tesara. U sredini široke kuće stoji dimnjak koji je služio i kao pušnica. U crnoj sobi najviše mjesta zauzima kuhinjska i krušna peć, a u svečanoj bijeloj sobi stoji tkalački stan za tkanje lanenog platna. Djeca će uočiti psića za izuvanje čizama i staklenu muholovku.
Kuća iz Kamieńca (1745, pregrađena 1797) ★Kuća iz Kamieńca nastala je 1745. godine, a pregrađena je 1797. godine. Ova kuća široka pročelja ima predvorje, sobu i komoru te visok krov glatko pokriven slamom, sa zabatima obloženima okomitim daskama. Oprema odgovara srednje imućnom gospodarstvu iz sredine 19. stoljeća. U muzeju je postavljena još prije njegova otvaranja 1970. godine.
Kuća iz sela Karmonki Nowe: trgovina i krčma (početak 19. stoljeća) ★U ovoj kući iz sela Karmonki Nowe s početka 19. stoljeća uređena su dva postava iz međuratnog razdoblja: seoska trgovina i krčma. Ovdje su izvorni namještaj, reklame proizvoda, šank i stol za igru s takozvanom „gljivicom”. Iznad ulaza visi natpis trgovine, a ispred kuće stoji golubinjak.
Kuća iz Sternalica: seoska škola (1859) ★Na gredi ove kuće tijekom rastavljanja otkriven je natpis „Fundator Strzelczok 1859”. Danas je u njoj uređena stara seoska škola: u učionici stoje stare klupe i katedra, a na zidovima vise karte i ploče. U drugom dijelu je učiteljev stan sa sobom i malom kuhinjom. U predvorju se sačuvao lučni dimnjak s ložištem i pušnicom, a ispred kuće cvatu vrtići.
Kovačnica iz Ziemiełowica (1726) ★Kovačnica iz Ziemiełowica sagrađena je 1726. godine, o čemu govori natpis na nadvratniku. Ima zidove od brvana i krov od šindre izvučen prema naprijed na tri stupa, koji tvori prostrani trijem. Unutra su ognjište od opeke, mijeh, nakovnji, visoki kovački rog te čekići i kliješta s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Ponekad se ovdje čuje kovanje metala.
Kuća iz Radłówa, takozvana bolnica (1823) ★Kuća iz Radłówa, zvana bolnica, sagrađena je 1823. godine od smrekovih i jelovih balvana i pokrivena slamom. Unutrašnjost prikazuje seosku kuću iz 20-ih godina 20. stoljeća, kada je modernizacija sela mijenjala raspored i opremu stanova, osobito nakon 1924. godine. Kuća je postavljena u muzeju još prije njegova otvaranja 1970. godine.
Crkva iz Gręboszówa (1613) ★Drvenu crkvu prenesenu iz Gręboszówa dao je sagraditi 1613. godine vlasnik sela. Sagrađena je od arišovih brvana, a toranj s konstrukcijom od stupova i greda dograđen je kasnije sa zapadne strane. To je jednobrodna crkva bez odvojenog svetišta, tipična za protestantske crkve. U muzej je stigla u dijelovima 1973. godine, a unutra vrijedi vidjeti oltar svete Katarine Aleksandrijske i propovjedaonicu s početka 17. stoljeća.
Vrtna sjenica iz Sławięcica (oko 1800)Sjenica iz Sławięcica nastala je oko 1800. godine i primjer je stare male vrtne arhitekture. Ima dvije etaže građene od brvana i četverostrešni krov. U zgradu vode dva ulaza: donji i gornji, na galeriju, na koju se penje drvenim stubama. Stoji uz stazu nedaleko od ulazne zgrade.
Štagalj iz sela Dąbrówka Dolna u mlinarovu gospodarstvu (sredina 19. stoljeća)To je jedini štagalj u muzeju s krovom pokrivenim šindrom. Sagrađen je od brvana sredinom 19. stoljeća, a ima dva spremišta i jedno gumno. U spremištima su prikazani uređaji stare uljare, a na gumnu stoji kočija za dva konja. Pripada mlinarovu gospodarstvu.
Žitnica iz sela Ligota Górna (18./19. stoljeće)Žitnica iz sela Ligota Górna ima malu galeriju, tipičnu za sjeverni dio Opolske Šleske. Dvije etaže pokriva slamnati krov, a na kat vodi trijem uz bočni zid. Unutra je izložba predmeta i alata koji su se koristili na seoskom gospodarstvu.
Kuća iz sela Kozuby (1850)Kuća iz sela Kozuby sagrađena je 1850. godine od brvana i pokrivena slamom. Unutrašnjost se dijeli na predvorje, dvije sobe i tri komore, uređene kao seoska kuća iz 50-ih godina 20. stoljeća, pa je ovdje lako usporediti kako su živjeli djedovi i bake sa starijim kućama. U muzeju je postavljena 1971. godine.
Šupa iz sela Bogacica Nowa (sredina 19. stoljeća)Šupa iz sela Bogacica Nowa ima konstrukciju od stupova s umetnutim gredama i dvostrešni krov od slame. Unutra su prikazani ručni žrvnjevi iz 19. stoljeća, stupe i ručne preše za cijeđenje ulja iz biljaka. Ispred ulaza leže stari mlinski kamenovi.
Štagalj iz sela Dąbrówka Dolna u okućnici malog posjednika (sredina 19. stoljeća)Štagalj iz sela Dąbrówka Dolna iz sredine 19. stoljeća sagrađen je od brvana i pokriven slamom. Ima jedno spremište i gumno, a kolima se u njega može ući samo s dvorišne strane, kroz dvokrilna vrata. Unutra su prikazani alati i strojevi s malog gospodarstva, među ostalim vršalica na konjski pogon.
Gospodarska zgrada za stoku iz Turza (1910, rekonstrukcija)Gospodarska zgrada iz Turza rekonstrukcija je objekta iz 1910. godine, a stoji na ribarskom gospodarstvu. Pod dvostrešnim krovom od trske, sa sljemenom na dvije razine, nalaze se tri dijela: staja za krave spojena s konjušnicom, mali svinjac i prolazna kolnica. Zidovi spajaju konstrukciju od brvana s konstrukcijom od stupova s umetnutim gredama.
Žitnica iz Przewóza (sredina 19. stoljeća)Mala žitnica iz Przewóza ima obujam od samo 66 kubičnih metara. To je dvoetažna žitnica kupolastog, odnosno bačvastog tipa, građena od brvana i postavljena na kamenje podmetnuto pod uglove i zabatne zidove. Krov nije povezan sa zgradom, nego se oslanja na istaknute grede zidova. Pripada ribarskom gospodarstvu.
Majurska žitnica iz sela Grudynia Mała (1773)Majurska žitnica iz sela Grudynia Mała sagrađena je 1773. godine u mješovitoj konstrukciji, od brvana i od stupova s umetnutim gredama. Ima dvije etaže, iskoristivo potkrovlje i četverostrešni krov pokriven šindrom. Vrijedi pogledati polukružna dvostruka vrata sa sačuvanim kovanim okovima. Danas se u njoj održavaju povremene izložbe.
Žitnica iz Sternalica (1809)To je jedina žitnica u muzeju s trijemom koji tvori izvučeni krov. Sagrađena je 1809. godine od borovih brvana i pokrivena slamnatim dvostrešnim krovom. Unutra je jedna prostorija. Vrijedi pogledati polukružna vrata, ukrašena daskama postavljenima u uzorku riblje kosti.
Žitnica iz sela Ligota Książęca (početak 19. stoljeća)Žitnica iz sela Ligota Książęca s početka 19. stoljeća pripada kupolastom tipu, a građena je od brvana na pravokutnom tlocrtu. Gornji dijelovi zidova tvore svod na kojem leži zaseban dvostrešni krović od šindre. Zidovi su prekriveni glinenom žbukom, koja je zajedno s krovićem štitila od požara. Žitnica je postavljena u muzeju još prije otvaranja 1970. godine.
Štagalj iz sela Dąbrówka Dolna u gospodarstvu bogatog seljaka (sredina 19. stoljeća)Veliki štagalj gospodarstva bogatog seljaka ima dva spremišta i glineno gumno, a sprijeda dva prigradna dijela, šupe građene od brvana. Cijelu zgradu pokriva dvostrešni krov od slame, a unutra se ulazi kroz vrata na stožerima. Unutra stoje strojevi s velikog gospodarstva s kraja 19. stoljeća: vršalica na konjski pogon iz Otmuchówa, vijačica iz mjesta Lewin Brzeski i konjska kosilica.
Žitnica iz Murówa (sredina 19. stoljeća)Žitnica iz Murówa iz sredine 19. stoljeća stoji nasuprot kući iz sela Dąbrówka Dolna. Ima dvije etaže, iskoristivo potkrovlje i dvostrešni krov od šindre. U prizemlju je uređena stara seljačka žitnica s opremom gospodarstva iz 19. stoljeća, među ostalim s velikom bućkalicom od dužica i stalkom za kolače kołacz.
Kuća iz sela Karmonki Nowe (1876)Kuća iz sela Karmonki Nowe iz 1876. godine stambeno-gospodarska je zgrada građena od brvana. Pod jednim krovom su predvorje, soba, komora i staja s posebnim ulazom, a u odvojenoj prostoriji obrtnička radionica. Unutrašnjost prikazuje malo seosko gospodarstvo s kraja 19. stoljeća.
Štagalj iz sela Dąbrówka Łubniańska (sredina 19. stoljeća)Štagalj iz sela Dąbrówka Łubniańska iz sredine 19. stoljeća ima zidove od brvana i dvostrešni krov glatko pokriven slamom, sa zabatima obloženima okomitim daskama. Unutra je jedno spremište i glineno gumno, a kolima se ulazi kroz dvokrilna vrata na stožerima. Unutrašnjost je ispunjena starim gospodarskim i poljoprivrednim alatima.
Kuća seoskog čuvara iz Wichrówa (oko 1830)Ova skromna kuća iz Wichrówa, nastala oko 1830. godine, pripadala je siromašnom nadničaru koji je noću čuvao selo, takozvanom wachtyrzu. Ima predvorje, jednu sobu i komoru, a krov je glatko pokriven slamom. Unutrašnjost prikazuje opremu s kraja 19. stoljeća.
Svinjac sa stajom iz Wichrówa (18./19. stoljeće)Svinjac sa stajom iz Wichrówa, s prijelaza 18. u 19. stoljeće, sastoji se od tri odvojena dijela, povezana zajedničkim četverostrešnim krovom od slame. Stoji na gospodarstvu bogatog seljaka iz kraja oko Olesna, zajedno s kućom u kojoj su trgovina i krčma, žitnicom i štagljem iz Sternalica.
Mali svinjac iz Wichrówa (početak 19. stoljeća)Mali svinjac iz Wichrówa s početka 19. stoljeća ima četverostrešni krov pokriven slamom. Unutra su dvije male prostorije za svinje s malim iskoristivim tavanom, a ispred ulaza je trijem. Pripada gospodarstvu bogatog seljaka iz kraja oko Olesna, uređenom kao 30-ih godina 20. stoljeća.
Štagalj iz Sternalica (prva polovica 19. stoljeća)Štagalj iz Sternalica iz prve polovice 19. stoljeća ima iznimno niske zidove od brvana i visok četverostrešni krov od slame. Dvokrilna vrata viša su od zidova, pa je streha iznad ulaza jasno podignuta. Unutra su dva spremišta i glineno gumno. Ispred štaglja stoji golubinjak na visokom stupu.
Kuća iz sela Stary Las broj 65 (kraj 18. stoljeća)Kuća iz sela Stary Las broj 65 s kraja 18. stoljeća spaja stambeni dio od brvana, sa zidom s potpornim stupovima u zabatu, i gospodarski dio u konstrukciji od stupova i greda. Ima prolazno predvorje i slamnati krov. Unutra je stalna izložba „Ljudi s Kresa u Opolskoj Šleskoj” o obiteljima koje su poslije rata ovamo došle s nekadašnjih istočnih pograničnih krajeva (Kresy Wschodnie).
Ulazna kapija s konjušnicom iz sela Stary Las (druga polovica 19. stoljeća)Kapija iz sela Stary Las iz druge polovice 19. stoljeća spaja pod zajedničkim slamnatim krovom dva različita dijela. Drvena kapija u konstrukciji od stupova i greda ima vrata za kola i zaseban prolaz za pješake, polukružno zaključen. Drugi dio je nekadašnja konjušnica, zidana od kamena i opeke.
Stambeno-gospodarska zgrada iz sela Stary Las broj 61 (1798)Ova duga zgrada iz sela Stary Las iz 1798. godine pod jednim krovom ima kuću i gospodarstvo. Uz zabat ima konstrukciju s potpornim stupovima, koja prenosi težinu krova iznad stambenog dijela, a dalje zidove od stupova i greda ispunjene glinom. Ovdje su soba, prolazno predvorje, komora i gospodarske prostorije, a u drugom dijelu predvorje, soba i štagalj spojen sa zgradom.
Krušna peć iz Rudziczke (1840)Krušna peć iz Rudziczke sagrađena je 1840. godine u konstrukciji od stupova i greda, na kamenom podzidu. Krov takvih peći obično se pokrivao negorivim materijalom, crijepom ili škriljevcem. U zgradu je ugrađena peć, a u drugom dijelu je prostorija zvana predpeć. Iznad peći je mali tavan s ulazom u zabatu. U muzej je stigla 1989. godine.
Štagalj iz Rudziczke (1830)To je najveći štagalj u muzeju, sagrađen 1830. godine u Rudziczki kraj Prudnika. Ima konstrukciju od stupova i greda: drveni kostur ispunjen glinom i obijeljen vapnom, a gore dvostrešni krov od slame. Unutra su tri spremišta i dva gumna, ali unutrašnjost služi kao skladište i nije otvorena za posjetitelje.