Vjetrenjača iz Zygmuntówa (1918) ★Drvenu vjetrenjaču nizozemskog tipa sagradio je 1918. godine majstor Ludwik Pastuszak za seljaka iz Zygmuntówa. Bila je prvi spomenik preseljen u muzej (1976) i prvi otvoren za posjetitelje (1979). U njoj se okreće samo kapa s krilima, koja se postavlja prema vjetru. Ovdje se mljelo brašno, a od 1939. godine i krupica. Ispred vjetrenjače stoji njezin brončani model, a unutra minijatura mehanizma koju možeš upoznati dodirom.
Imanje iz Urzędówa (1784) ★Kuća iz 1784. godine, s datumom urezanim u glavnu stropnu gredu, pripadala je imućnoj obitelji Gozdalski, koja se osim obrađivanjem zemlje bavila i lončarstvom. Unutrašnjost prikazuje početak 20. stoljeća: u velikoj sobi je pod i štednjak s kolutovima na ploči, a u maloj sobici nabijeni zemljani pod i otvoreno ognjište. Uz kuću je malo zatvoreno dvorište s kokošinjcem i svinjcima, a na drugom kraju imanja veliko zatvoreno dvorište sa staglom i štalom.
Uljara iz Bogucina ★Ovdje se tiještilo ulje iz sjemenki, uglavnom u adventu i korizmi, jer je vlasnicima to bio dodatni posao uz gospodarstvo. Zrno se mljelo u mlinčiću, pržilo u limenom kotliću nad ognjištem i tiještilo u preši od dvaju trupaca dugih oko 6 metara. Zgrada je kopija iz 1977. godine, ali oprema potječe iz prave uljare. Pokraj preše stoji njezin model u mjerilu 1:5, koji možeš upoznati dodirom.
Vatrogasni dom iz Wilkówa (oko 1915.) ★Zidani dom Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Wilkówa, s dvjema velikim vratima za kola i valovitim zabatima. Tamošnje vatrogasno društvo osnovano je 1888. godine, a dom je izgrađen oko 1915. godine; bilo je to jedno od najstarijih vatrogasnih društava u kotaru Puławy. Izložba je otvorena 2022. godine: unutra stoji stara vatrogasna oprema koja će se svidjeti malim ljubiteljima vatrogasaca.
Restoran iz Zemborzyca ★Kopija kuće iz Zemborzyca izgrađene 1933. godine, s verandom pod tri krovića i ukrasnom ogradom u stilu ljetnikovaca iz Nałęczówa. U dvije prednje dvorane rekonstruiran je restoran koji su 1937. godine vodili Władysława Walczyńska i Antoni Wójcik, gdje se ljeti blagdanima prodavao domaći sladoled. U ostalim sobama su trgovina kolonijalnom i galanterijskom robom te stomatološka ordinacija.
Kuće obitelji Jaworski i Libhaber iz Siedliszcza ★Rekonstruirane zidane kuće dviju susjednih obitelji iz Siedliszcza: katoličke obitelji Jaworski i židovske obitelji Libhaber. Stoje na uglu popločenih uličica, a jedna od njih ima mansardni krov. Unutra te čekaju pošta, frizerski salon, željezarija, trafika s duhanskim proizvodima, židovska kuhinja te pivnica i mesnica obitelji Jaworski s kraja 30-ih godina 20. stoljeća.
Gradska vijećnica iz Głuska ★Bijela vijećnica s valovitim zabatima, crvenim crijepom i drvenim balkonima rekonstrukcija je barokne vijećnice iz Głuska, danas četvrti Lublina; u razdoblju 1870-1954 Głusk je bio sjedište općine Zemborzyce. Muzej ju je izgradio u razdoblju 2010-2013, u prvoj fazi izgradnje gradića. U njezinoj dvorani održavaju se susreti i koncerti, a na razini -1 nalazi se zahod prilagođen osobama sa smanjenom pokretljivošću, s dizalom uz stube.
Kuća iz Wąwolnice ★Drvena kuća rekonstruirana prema zgradi iz Wąwolnice, podignutoj vjerojatno sredinom 19. stoljeća; 30-ih godina 20. stoljeća stolar Michał Żydek u njoj je imao i radionicu. Muzej je ovdje uredio imućan stan gradonačelnika malog gradića iz 1939. godine: kuhinju, blagovaonicu, salon i spavaću sobu u prizemlju, a u potkrovlju dječju sobu i sobu za goste. Nadahnuće je bila sudbina Jana Minora, gradonačelnika grada Tomaszów Lubelski.
Crkva iz Matczyna (oko 1686.) ★Crkva od arišovine pokrivena šindrom, koju je oko 1686. godine dao podići Karol Tarło, najstariji je objekt muzeja i najstarija sačuvana drvena župna crkva u Lublinskoj regiji. Stoji na uglu trga muzejskog gradića, iznad doline Czechówke. Godine 2002. posvećena je i u posebnim se prigodama u njoj služe mise. Unutrašnjost ima baroknu opremu i ložu pokrovitelja iznad sakristije, a u pozadini se čuje glazba malih orgulja pozitiva.
Grkokatolička crkva iz Tarnoszyna (1759) ★Drvena grkokatolička crkva s trima kupolama, sagrađena 1759. godine u Uhrynówu, početkom 20. stoljeća preseljena u Tarnoszyn, a 1997. godine u muzej. Od svih crkava istočnog obreda preseljenih u poljske etnografske muzeje na otvorenom samo je ovoj vraćena funkcija hrama: služi grkokatoličkoj župi u Lublinu. Unutra ćeš vidjeti ikonostas, odnosno zid s ikonama koji odvaja oltar, a reproducirane snimke zborskog pjevanja stvaraju ugođaj.
Kuća za četiri obitelji iz sela Brus Stary (druga polovica 19. stoljeća) ★Drvena kuća za četiri obitelji, pokrivena šindrom, izgrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća za najamne radnike na imanju. U njoj su živjele četiri obitelji: svaka je imala sobu i spremište, a dvije su obitelji dijelile zajedničko predsoblje. Kad je 1980. godine stigla u muzej, bila je jedna od posljednjih drvenih kuća te vrste u Lublinskoj regiji. Nakon obnove služi za susrete i prijeme, a ne za stalni obilazak.
Kurija iz Żyrzyna (sredina 18. stoljeća) ★Središnja zgrada sektora kurije: drvena, ožbukana kurija iz sredine 18. stoljeća s visokim lomljenim krovom pokrivenim šindrom, okruglim prozorčićima na krovu i trijemovima sa stupićima s triju strana. U dvanaest soba uređen je dom srednje imućne plemićke obitelji iz kolovoza 1939. godine, s lovačkim trofejima na zidovima. Ispred kurije je ukrasni vrt, a iza nje park iznad doline Czechówke.
Kurija iz sela Huta Dzierążyńska (druga polovica 19. stoljeća) ★Drvena, ožbukana kurija s trijemom na stupovima i krovom pokrivenim šindrom. Sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća na imanju Huta Dzierążyńska kao sjedište upravitelja posjeda Dzierążnia, takozvana upraviteljeva kuća. Simetričan raspored osam prostorija tipičan je za sjedišta srednje imućnog plemstva. Zajedno sa žitnicama i kućom za četiri obitelji čini kompleks gospodarskog imanja, a danas je u njoj muzejski Odjel za edukaciju i promociju.
Imanje iz sela Niemce (1890)Drvena kuća iz 1890. godine sa slamnatim krovom, ispod čijeg je produžetka sa strane dvorišta skriven podrum od bijelog kamena. Krušna peć stoji u spremištu s ulazom iz predsoblja, drukčije nego u ostalim kućama muzeja. Štala, konjušnica, žitnica i staglo tvore slovo L pod zajedničkim slamnatim krovom. U ovoj kući muzej održava satove o igračkama nekadašnje seoske djece.
Imanje iz ŻukówaImanje iz okolice Krzczonówa, tipično za Lublinsku visoravan od druge polovice 19. stoljeća. Kuća, izgrađena vjerojatno krajem 18. stoljeća, u sobi ima svečane ukrase od slame i krep-papira te glazbala: harmoniku, violinu i bubanj. Pokraj nje stoje staglo, žitnica na kamenom podrumu, štala od vapnenca, kokošinjac i pseća kućica.
Zvonik iz MotyczaVisok drveni zvonik obložen daskama, s lučnim otvorima u gornjem dijelu i limenim krovom. Stoji uz crkvu iz Matczyna i pripada sakralnom kompleksu gradića zajedno sa župnim dvorom iz Żeszczynke, žitnicom iz Wrzelowca i grobljanskim lapidarijem. Dobro se vidi s trga muzejskog gradića, odmah iza bunara.
Žitnica iz WrzelowcaDrvena žitnica iz Wrzelowca, zvana župna, pripada sakralnom kompleksu gradića zajedno s crkvom iz Matczyna, zvonikom iz Motycza, župnim dvorom iz Żeszczynke i grobljanskim lapidarijem. Ima slamnati krov i trijem poduprt rezbarenim stupovima, ispod kojeg se dobro vide zidovi od debelih, tamnih greda. Stoji odmah pokraj župnog dvora.
Zvonik iz sela Lubycza-Kniazie (druga polovica 18. stoljeća)Drveni zvonik iz druge polovice 18. stoljeća stajao je u selu Kniazie uz grkokatoličku crkvu svete Paraskeve. Ima dva kata, kameno podnožje, male arkade na katu i osmerostrešni krov. Zajedno s crkvom iz Tarnoszyna, crkvenim grobljem i kapelicom iz Słobode čini grkokatolički kompleks. U njemu vise tri zvona izlivena u novije vrijeme u ljevaonici obitelji Felczyński u Przemyślu.
Kuća iz sela Gozd Lipiński (druga polovica 19. stoljeća)Mala kuća iz druge polovice 19. stoljeća, koju je sagradila siromašna ukrajinska obitelj Łaszczyha; od 1925. godine do kupnje od strane muzeja 1980. godine pripadala je obitelji Konieczny. Simetrična je: u sredini je predsoblje, sa strana soba i spremište. Zidovi od borovih greda spojeni su na lastin rep, a krov pokriva glatka slamnata krovina sa stepenastim uglovima.
Žitnica s imanja Turka (druga polovica 19. stoljeća)Drvena žitnica na kat iz druge polovice 19. stoljeća, pokrivena šindrom, stajala je na posjedu Turka. Ima dvije prostorije i jednostavne zidove bez trijema. U prizemlju su bili pretinci za žito, razdvojeni središnjim hodnikom. Već krajem 70-ih godina 20. stoljeća bila je jedinstven primjerak u Lublinskoj regiji. Stoji pokraj kuće za četiri obitelji iz sela Brus Stary u muzejskom kompleksu imanja.