Krakovska vrata ★Simbol Lublina i najpoznatiji ulaz u Stari grad. Vrata su izgrađena u 14. stoljeću zajedno s obrambenim zidinama, nakon što su grad napali Tatari. Ovuda se izlazilo prema Krakovu, tadašnjoj prijestolnici. Obrati pažnju na slojeve: dolje gotička opeka i kamen, iznad osmerokutni toranj, a na samom vrhu barokna kapa. Unutra djeluje Muzej povijesti grada Lublina, a s najvišeg kata vidi se Stari grad odozgo.
Trinitarski toranj ★Najviši spomenik Lublina. Toranj je istodobno zvonik i vrata kroz koja se ulazi na trg ispred katedrale. Na visini od 40 metara ima vidikovac s kojeg se vidi cijeli Stari grad i dvorac. Na vrhu sjedi limeni pijetlić. Legenda kaže da čuva grad i upozorava stanovnike na opasnost. U tornju se nalazi muzej crkvene umjetnosti.
Katedrala ★Jedna od prvih baroknih crkava u Poljskoj. Izgradili su je isusovci, a radovi su počeli 1586. godine. Unutra zidove i svodove prekrivaju slike koje oponašaju skulpture i stupove. Najveća zanimljivost čeka u akustičnoj sakristiji: ako jedna osoba stane u kut i šapne nešto zidu, druga će to jasno čuti u suprotnom kutu, iako oni koji stoje u sredini neće čuti ništa.
Dominikanska bazilika ★Crkvu je 1342. godine dao podići kralj Kazimir III. Veliki. Stoljećima su se ovdje čuvale relikvije Svetog Križa, kojima su dolazili hodočasnici iz cijele Poljsko-Litavske Unije. Vjerovalo se da su upravo one spasile grad od velikog požara. Oko glavne lađe bogate su obitelji dogradile kapele, svaku drukčiju. Iza samostana pruža se pogled na dolinu i novije četvrti Lublina.
Krunski sud i Podzemna ruta ★Usred trga stoji nekadašnja gradska vijećnica u kojoj je od 1578. godine djelovao Krunski sud, najviši sud za plemstvo. Legenda kaže da su se, kad su suci nanijeli nepravdu siromašnoj udovici, noću u dvorani pojavili vragovi i izrekli pravednu presudu, a jedan je od njih naslonio dlan na stol i u njemu izgorio trag. Stol s vražjom šapom može se vidjeti u muzeju u dvorcu. Iz podruma Krunskog suda počinje Lublinska podzemna ruta: oko 300 metara hodnika ispod građanskih kuća.
Vrata Grodzka ★Ova su vrata povezivala dva svijeta. S jedne strane ležao je kršćanski Stari grad, s druge velika židovska četvrt, pa su ih zvali i Židovska vrata. Prva vrata ovdje su izgrađena 1342. godine, a današnji im je oblik 1785. godine dao arhitekt kralja Stanislava Augusta. Četvrti iza vrata više nema, srušena je tijekom Drugog svjetskog rata. Njezinu povijest pripovijeda Kazalište NN (Teatr NN), koje djeluje u vratima.
Lublinski dvorac ★Bijeli dvorac s tornjićima izgleda kao iz bajke, ali njegova je povijest ozbiljna. Ovdje je stajao dvorac poljskih kraljeva, a 1569. godine u Lublinu je sklopljena unija s Litvom. Današnja zgrada izgrađena je u 19. stoljeću kao zatvor i tako je služila više od sto godina. Danas se u njoj nalazi Narodni muzej. Od starog dvorca sačuvala se okrugla kula iz 13. stoljeća, zvana donžon. Možeš se popeti na njezin vrh i vidjeti Stari grad kao na dlanu. U muzeju potraži stol s vražjom šapom.
Kapela Presvetog Trojstva ★Najveće blago Lublina skriveno je u dvorištu dvorca. Gotička kapela izvana izgleda skromno, ali unutra zidove i svod prekrivaju šarene slike. Naručio ih je kralj Vladislav II. Jagelo, a 1418. godine dovršili su ih slikari iz Rutenije pod vodstvom majstora Andrije. Tako je nastalo nešto vrlo rijetko: zapadna, gotička crkva ukrašena na istočni, bizantski način. Na jednoj od slika kleči sam kralj Jagelo.
Nova gradska vijećnicaSvijetla zgrada s tornjićem Nova je gradska vijećnica iz 1827. i 1828. godine. Stara vijećnica stoji na trgu Starog grada, ali kad se Lublin proširio, vlast se preselila ovamo. Svakog dana u podne trubač s balkona svira lublinski trubački signal. Isplati se isplanirati šetnju tako da ga čuješ. Trg ispred vijećnice nosi ime kralja Vladislava I. Lokietka, koji je 1317. godine Lublinu dodijelio gradska prava.
Staro kazališteNajstarije sačuvano kazalište u Poljskoj nakon onog u Krakovu. Otvoreno je 1822. godine. Ovdje su se izvodile drame i opere, u 20. stoljeću radilo je kino, a zatim je zgrada dugo godina stajala prazna i propadala. Nakon obnove u njoj se ponovno održavaju predstave, koncerti i susreti.
Riblja vrataMala vrata između građanskih kuća potječu iz 15. stoljeća. Vodila su na Riblji trg, na kojem je nekoć cvjetala trgovina. Nisu bila obrambena vrata, nego prolaz koji je pripadao vlasnicima susjednih kuća. Ova koja vidiš obnovljena su 1954. godine.