Foto RR KRK, CC BY 3.0, Wikimedia Commons
Etno-seloTokarnia, Svetokriško, Poljska

Etnografski muzej na otvorenom u Tokarniji s djecom: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Etnografski park u Tokarniji (Muzeum Wsi Kieleckiej). U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

48točaka za razgledavanje
22na preporučenoj ruti
oko 3 hobilaska s djecom

Prije polaska

oko 3 hlaganim tempom, s pauzama
2toaleti na karti
1mjesta s hranom
Šetnja po cijelom muzeju na otvorenom traje oko tri sata, a staze su makadamske ili travnate, pa će ti dobro doći udobne cipele i nešto za kišu. Kod ulaza postoje bočna vrata za dječja kolica, a u kući iz Nasiechowica u visoravanskom sektoru radi Senzorna soba, jedino mjesto gdje smiješ dodirivati izloške. Ponedjeljkom možeš šetati po terenu bez razgledavanja unutrašnjosti, a nedjeljom se često održavaju glasna događanja na otvorenom.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Etnografski muzej na otvorenom u Tokarniji u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android
9:41
Etnografski muzej na otvorenom u Tokarniji u aplikaciji Turi: plan s rutom obilaska
U aplikaciji

Ovako Etnografski muzej na otvorenom u Tokarniji izgleda u aplikaciji Turi

Isti plan, ali s tvojim položajem i rutom od točke do točke. Telefon ti kaže kamo ići, koliko je ostalo i gdje je najbliži toalet.

  • Preporučena ruta za početak ili vlastiti plan za vrijeme koje imaš
  • Opisi za čitanje i slušanje, i kao audiovodič kad stigneš do točke
  • Pečati u putovnicu istraživača za etape obilaska
Preuzmi Turi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Etnografski muzej na otvorenom u Tokarniji
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Plan: OpenStreetMap (ODbL) i BDOT10k GUGiK, provjeren na zračnim snimkama. Opisi i fotografije: Turi i Wikimedia Commons. Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Etnografski park u Tokarniji, podružnica Muzeja kielečkog sela (Muzeum Wsi Kieleckiej), jedan je od najvećih etnografskih muzeja na otvorenom u Poljskoj: na više od 65 hektara okupljeno je više od 80 povijesnih objekata iz regije Świętokrzyskie. Osnovan je 1976. godine prema zamisli etnografa profesora Romana Reinfussa, koji je želio ponovno stvoriti tipična sela iz različitih dijelova kielečkog kraja. Kuće, seoska gospodarstva, vjetrenjače, vodenice, dvorci i crkva stoje u šest sektora: malogradskom, visoravanskom, svetokriškom, lesnom, dvorsko-gospodarskom i sektoru uz Vislu. U mnogim kućama uređene su stare radionice, ljekarna, škola i dućančić, a na gospodarstvima žive životinje.

Zvonik iz Kazimierze Wielke (1848)Foto Zala, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Zgrada / spomenik

Zvonik iz Kazimierze Wielke (1848)

Dvokatni zvonik sagrađen je 1848. godine uz župu u Kazimierzi Wielkoj, a u muzeju na otvorenom stoji odmah pokraj crkve iz Rogówa. Zidovi su mu od okomitih dasaka, a krov je piramidalan i pokriven šindrom. Tri izvorna zvona nisu stigla u muzej, ali je 2008. godine ljevaonica zvona iz Taciszówa izlila kopiju najvrjednijeg od njih, iz 1776. godine.

Orguljaševa kuća iz Bielina (sredina 19. stoljeća)Foto Michał Derela, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons2
Zgrada / spomenik

Orguljaševa kuća iz Bielina (sredina 19. stoljeća)

Kuća orguljaša iz Bielina sagrađena je vjerojatno sredinom 19. stoljeća, a njezina dva trijema krase izrezbarene letvice i siluete ptica. Unutra je uređena malogradska ljekarna iz 19. stoljeća s namještajem iz Buska, bocama, mužarima i laboratorijem. Otrovi i opojna sredstva čuvali su se u posudama s malim crnim natpisima. Ispred ljekarne raste mali vrt ljekovitog bilja.

Barokna crkva iz Rogówa (1763)Foto Tomasz2706, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons3
Zgrada / spomenik

Barokna crkva iz Rogówa (1763)

Drvenu bolničku crkvu Gospe od Utjehe dao je 1763. godine u Rogówu sagraditi Michał Wodzicki, a u muzej na otvorenom prenesena je 1996. godine. Unutra su rokoko oltari, bogato ukrašena propovjedaonica i oslikana ispovjedaonica. Na stropu lađe arkanđeo Mihael bori se sa sotonom, a u svetištu je naslikana krunidba Bogorodice. Crkva je i dalje u funkciji i u njoj se služe mise.

Župni dvor iz Goźlica (1768)Foto Przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons4
Zgrada / spomenik

Župni dvor iz Goźlica (1768)

Župni dvor sagrađen je 1768. godine u Goźlicama u općini Klimontów o trošku mjesnog župnika Jerzyja Dobrzańskog. Pročelje krasi barokni ulazni portal zaštićen trijemom u obliku sjenice, a krov je dvostruko pokriven šindrom. To je jedini drveni župni dvor iz 18. stoljeća sačuvan u kielečkom kraju. Od 1957. do 1976. godine služio je najprije kao mjesto vjeronauka, a zatim kao spremište žita.

Gospodarstvo iz Bukowske Wole (1875)Foto Zala, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Zgrada / spomenik

Gospodarstvo iz Bukowske Wole (1875)

Gospodarstvo iz Bukowske Wole u općini Miechów sagradio je 1875. godine Jan Kołodziej. Čine ga kuća sa svinjcem pod zajedničkim krovom, šesterokutna štala za žito pokrivena slamom, šupa za kola i kamena konjušnica. Od 1991. godine u njemu je izložba od više od 600 skulptura Jana Bernasiewicza, narodnog umjetnika koji je 19 godina u svojem voćnjaku u Jaworzniji stvarao muzej skulptura pod vedrim nebom.

Kovačnica iz Radoske (oko 1900)Foto Przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik

Kovačnica iz Radoske (oko 1900)

Kovačnica iz Radoske u općini Radoszyce potječe iz 1900. godine i takozvana je dimna kovačnica, to jest njezino ognjište nema dimnjak. Kovač je ovdje potkivao konje, popravljao kola i okivao drvene kotače. Unutra stoje kameno ognjište s kožnim mijehom, nakovanj, škripac i ručna bušilica zvana bormaszyna, a u turističkoj sezoni održavaju se prikazi i radionice o radu seoskog kovača.

Gospodarstvo iz Ślęzana (18./19. stoljeće)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons7
Zgrada / spomenik

Gospodarstvo iz Ślęzana (18./19. stoljeće)

Gospodarstvo iz općine Lelów potječe s prijelaza 18. u 19. stoljeće. Kuća i prostorije za životinje stoje pod jednim slamnatim krovom, a zbog močvarnog terena cijela je cjelina podignuta na hrastovim stupovima. U konjušnici i staji i danas žive konji, ovce, koze i kokoši, a u dvorištu stoji bunar s đermom. Životinje ne hranimo i ne diramo.

Nizozemska vjetrenjača iz Grzymałkówa (1931)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik

Nizozemska vjetrenjača iz Grzymałkówa (1931)

Vjetrenjača je sagrađena 1931. godine u selu Pakuły, 1947. godine prenesena je u Grzymałków, a u muzeju na otvorenom postavljena je 1990. godine. Ima tri kata na osmerokutnom tlocrtu. U njoj se okreće samo krov, takozvana kapa zajedno s krilima, koju su prema vjetru namještali drvenom rudom, a kapa se kreće na kolicima sa željeznim kotačićima po čeličnoj tračnici.

Dvorac iz Suchedniówa (početak 19. stoljeća)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons9
Zgrada / spomenik

Dvorac iz Suchedniówa (početak 19. stoljeća)

Dvorac je podignut početkom 19. stoljeća na tlocrtu u obliku potkove, a do kraja 19. stoljeća u njemu je radila poštanska postaja. Unutrašnjost prikazuje dom srednje imućne plemićke obitelji: salon s namještajem u stilu Luja Filipa, dnevni boravak s klavirom iz varšavske manufakture Budynowicz, radnu sobu, blagovaonicu, kuhinju s krušnom peći i sobu za poslugu. Ukućane je na obroke pozivalo zvono kraj glavnog ulaza.

Vjetrenjača paltrak iz Grzmucina (1921)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons10
Zgrada / spomenik

Vjetrenjača paltrak iz Grzmucina (1921)

Paltrak je sagrađen 1921. godine po narudžbi mlinara Józefa Jaszewskog, na mjestu starije vjetrenjače na stup. Vjetrenjača stoji na šest čeličnih kolica koja se kreću po kružnoj tračnici, a prema vjetru okretali su je ručnim vitlom zvanim baba. Žito se u njoj mljelo do 1950. godine. Unutra ćeš vidjeti mlinsko kamenje zvano francuzi i sita za brašno.

Vjetrenjača na stup iz Janika (1861)Foto Michał Derela, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik

Vjetrenjača na stup iz Janika (1861)

Vjetrenjača iz 1861. godine danas je najstariji sačuvani mlin na vjetar u kielečkom kraju, a godina gradnje urezana je na jednom od kosnika. Godine 1954. prevezena je u Janik, gdje je radila još 10 godina. Cijela zgrada okretala se prema vjetru na postolju zvanom kozioł. Na gornjem katu vidi se golemi zupčanik i mlinsko kamenje, a kat niže sito za razvrstavanje brašna.

Gospodarstvo iz Sukówa (18./19. stoljeće)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons12
Zgrada / spomenik

Gospodarstvo iz Sukówa (18./19. stoljeće)

Kuću je 1774. godine sagradio nepoznati tesar, a na gredi u sobi sačuvan je latinski zavjetni natpis. Unutrašnjost je uređena kao dom brojne obitelji iz 20-ih godina 20. stoljeća, koja je dodatno zarađivala pletenjem košara od vrbova pruća, jer je Suków tada bio poznato središte pletarstva. U predsoblju stoji piramidalni dimnjak, a gospodarstvo upotpunjuje konjušnica sa stajom prenesena iz Sierżawa.

Kuća iz Wole Szczygiełkowe (1870)Foto Przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons13
Zgrada / spomenik

Kuća iz Wole Szczygiełkowe (1870)

Kuću je 1870. godine sagradio Augustyn Kolasa, gospodar na 17 jutara zemlje. Između dva svjetska rata vlasnik ju je iznajmljivao za četverorazrednu pučku školu. Danas ćeš ovdje vidjeti seosku učionicu iz 30-ih godina 20. stoljeća i stan učiteljice, a zidovi od jelovih greda brtvili su se mahovinom i glinom.

Zatvoreno gospodarstvo iz Radkowica (19./20. stoljeće)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons14
Zgrada / spomenik

Zatvoreno gospodarstvo iz Radkowica (19./20. stoljeće)

Gospodarstvo iz Radkowica u općini Pawłów čini zbijeni četverokut s kućom, šupom za kola, žitnicom i zgradama za životinje, sve pokriveno slamom. Najstarije su staje i svinjci iz oko 1800. godine, a kuća i žitnica potječu iz 1862. godine. Ispod ostave je rijetko viđen dubok kameni podrum za krumpir, a u vrtu ispred kuće stoji kapelica u obliku kutije na stupu.

Vjetrenjača iz Pacanówa (1913)Foto Tomasz2706, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons15
Zgrada / spomenik

Vjetrenjača iz Pacanówa (1913)

Nizozemsku vjetrenjaču sagradio je 1913. godine Michał Zasucha i u njoj se mljelo žito do sredine 50-ih godina 20. stoljeća. Ima tri kata na osmerokutnom tlocrtu, zidove obložene šindrom i okretnu kapu s krilima, koju su prema vjetru namještali masivnom rudom. Muzej ju je kupio 1976. godine, a u muzeju na otvorenom stoji od 1993. godine.

Vodenica iz Parszówa (1853)Foto Przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons16
Zgrada / spomenik

Vodenica iz Parszówa (1853)

Vodenica iz 1853. godine stajala je na rijeci Żarnówki, a prema obiteljskoj predaji sagradio ju je Antoni Miernik. Uz drvenu zgradu prislonjen je kameni dogradak. Pokretala su je dva drvena vodenična kola, a voda je otjecala kanalom ozidanim oblutcima. Unutra su pogonsko vratilo, prijenosni kotači i mlinsko kamenje.

Kuća iz sela Ostrowce (19. stoljeće)Foto Zala, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons17
Zgrada / spomenik

Kuća iz sela Ostrowce (19. stoljeće)

Ribarsku kuću sagradio je između 1840. i 1850. godine Walenty Kaczor iz sela Ostrowce kraj Nowog Korczyna. Ima zidove od greda umetnutih među stupove, zabrtvljene glinom, slamnati krov, glinene podove i peć za grijanje s prostranim mjestom iza peći. Zajedno sa štalom za žito iz Ciuślica čini malo gospodarstvo usred borove šumice, u kojem muzej planira prikazati ribarsko gospodarstvo iz 30-ih godina 20. stoljeća.

Vodenica iz sela Piasek (1931)Foto Przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons18
Zgrada / spomenik

Vodenica iz sela Piasek (1931)

Vodenica je sagrađena 1931. godine na rijeci Młynkowskoj u selu Piasek i radila je, uz prekid tijekom rata, do 1970. godine. Pokretalo ju je vodenično kolo s gornjim padom vode. Osim brašna u njoj su se radile prosena i heljdina kaša, a na katu stoji mlinsko kamenje. Oprema je potpuna i ispravna, pa se vodenica i danas može pokrenuti.

Kuća iz Szydłówa (1705)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons19
Zgrada / spomenik

Kuća iz Szydłówa (1705)

Kuća je sagrađena 1705. godine, što potvrđuje natpis na glavnoj gredi u sobi, i najstariji je poznati primjer takve narodne gradnje u kielečkom kraju. Unutra je uređen dom siromašnog židovskog krojača iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Tu je radionica sa šivaćim strojem i glačalima, a stol je pripremljen za šabatnu večeru s halom.

Drvena kuća iz Skorzówa (19. stoljeće)Foto Dawid Galus, CC BY-SA 3.0 pl, Wikimedia Commons20
Zgrada / spomenik

Drvena kuća iz Skorzówa (19. stoljeće)

Velebna kuća bogatih seljaka Andrzeja i Jadwige Laś nastala je krajem 19. stoljeća i sačuvala je izvorni crveni crijep. Unutra su rekonstruirani predratni stan i ordinacija doktora Witolda Poziomskog iz Suchedniówa. Tu je čekaonica, aparat za zračenje, umivaonik koji se pokreće pedalom, a u stanu usisavač, radio i telefon.

Žitnica iz Wyszmontówa (18. stoljeće)Foto Zala, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons21
Zgrada / spomenik

Žitnica iz Wyszmontówa (18. stoljeće)

Žitnica je sagrađena u 18. stoljeću u Zawichostu na Visli, a u 19. stoljeću rastavljena je i prenesena u dvorski kompleks u Wyszmontówu. Ima dva kata od ariša i hrasta, hrastova vrata na kovanim šarkama i sprijeda galeriju s kolonadom od osam stupova. Unutra su stalne izložbe o narodnoj kulturi i umjetnosti kielečkog kraja.

Dvorac iz Mirogonowica (18. stoljeće)Foto Przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons22
Zgrada / spomenik

Dvorac iz Mirogonowica (18. stoljeće)

Dvorac je rekonstrukcija plemićkog doma iz 18. stoljeća iz Mirogonowica, sa simetričnim rasporedom, predvorjem na osi i salonom. U njega su prenesene izvorne iluzionističke slike iz tamošnjeg dvorca, koje nakon konzervacije krase zidove i stropove pet prostorija, između ostalog knjižnice, salona, blagovaonice i turske sobe. Rekonstruirane su i barokne peći i kamini, a u dvorcu se nalaze uredi muzeja.

Sve točke (52)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Zgrada / spomenik 46
Zvonik iz Kazimierze Wielke (1848) ★Dvokatni zvonik sagrađen je 1848. godine uz župu u Kazimierzi Wielkoj, a u muzeju na otvorenom stoji odmah pokraj crkve iz Rogówa. Zidovi su mu od okomitih dasaka, a krov je piramidalan i pokriven šindrom. Tri izvorna zvona nisu stigla u muzej, ali je 2008. godine ljevaonica zvona iz Taciszówa izlila kopiju najvrjednijeg od njih, iz 1776. godine.
Orguljaševa kuća iz Bielina (sredina 19. stoljeća) ★Kuća orguljaša iz Bielina sagrađena je vjerojatno sredinom 19. stoljeća, a njezina dva trijema krase izrezbarene letvice i siluete ptica. Unutra je uređena malogradska ljekarna iz 19. stoljeća s namještajem iz Buska, bocama, mužarima i laboratorijem. Otrovi i opojna sredstva čuvali su se u posudama s malim crnim natpisima. Ispred ljekarne raste mali vrt ljekovitog bilja.
Barokna crkva iz Rogówa (1763) ★Drvenu bolničku crkvu Gospe od Utjehe dao je 1763. godine u Rogówu sagraditi Michał Wodzicki, a u muzej na otvorenom prenesena je 1996. godine. Unutra su rokoko oltari, bogato ukrašena propovjedaonica i oslikana ispovjedaonica. Na stropu lađe arkanđeo Mihael bori se sa sotonom, a u svetištu je naslikana krunidba Bogorodice. Crkva je i dalje u funkciji i u njoj se služe mise.
Župni dvor iz Goźlica (1768) ★Župni dvor sagrađen je 1768. godine u Goźlicama u općini Klimontów o trošku mjesnog župnika Jerzyja Dobrzańskog. Pročelje krasi barokni ulazni portal zaštićen trijemom u obliku sjenice, a krov je dvostruko pokriven šindrom. To je jedini drveni župni dvor iz 18. stoljeća sačuvan u kielečkom kraju. Od 1957. do 1976. godine služio je najprije kao mjesto vjeronauka, a zatim kao spremište žita.
Gospodarstvo iz Bukowske Wole (1875) ★Gospodarstvo iz Bukowske Wole u općini Miechów sagradio je 1875. godine Jan Kołodziej. Čine ga kuća sa svinjcem pod zajedničkim krovom, šesterokutna štala za žito pokrivena slamom, šupa za kola i kamena konjušnica. Od 1991. godine u njemu je izložba od više od 600 skulptura Jana Bernasiewicza, narodnog umjetnika koji je 19 godina u svojem voćnjaku u Jaworzniji stvarao muzej skulptura pod vedrim nebom.
Kovačnica iz Radoske (oko 1900) ★Kovačnica iz Radoske u općini Radoszyce potječe iz 1900. godine i takozvana je dimna kovačnica, to jest njezino ognjište nema dimnjak. Kovač je ovdje potkivao konje, popravljao kola i okivao drvene kotače. Unutra stoje kameno ognjište s kožnim mijehom, nakovanj, škripac i ručna bušilica zvana bormaszyna, a u turističkoj sezoni održavaju se prikazi i radionice o radu seoskog kovača.
Gospodarstvo iz Ślęzana (18./19. stoljeće) ★Gospodarstvo iz općine Lelów potječe s prijelaza 18. u 19. stoljeće. Kuća i prostorije za životinje stoje pod jednim slamnatim krovom, a zbog močvarnog terena cijela je cjelina podignuta na hrastovim stupovima. U konjušnici i staji i danas žive konji, ovce, koze i kokoši, a u dvorištu stoji bunar s đermom. Životinje ne hranimo i ne diramo.
Nizozemska vjetrenjača iz Grzymałkówa (1931) ★Vjetrenjača je sagrađena 1931. godine u selu Pakuły, 1947. godine prenesena je u Grzymałków, a u muzeju na otvorenom postavljena je 1990. godine. Ima tri kata na osmerokutnom tlocrtu. U njoj se okreće samo krov, takozvana kapa zajedno s krilima, koju su prema vjetru namještali drvenom rudom, a kapa se kreće na kolicima sa željeznim kotačićima po čeličnoj tračnici.
Dvorac iz Suchedniówa (početak 19. stoljeća) ★Dvorac je podignut početkom 19. stoljeća na tlocrtu u obliku potkove, a do kraja 19. stoljeća u njemu je radila poštanska postaja. Unutrašnjost prikazuje dom srednje imućne plemićke obitelji: salon s namještajem u stilu Luja Filipa, dnevni boravak s klavirom iz varšavske manufakture Budynowicz, radnu sobu, blagovaonicu, kuhinju s krušnom peći i sobu za poslugu. Ukućane je na obroke pozivalo zvono kraj glavnog ulaza.
Vjetrenjača paltrak iz Grzmucina (1921) ★Paltrak je sagrađen 1921. godine po narudžbi mlinara Józefa Jaszewskog, na mjestu starije vjetrenjače na stup. Vjetrenjača stoji na šest čeličnih kolica koja se kreću po kružnoj tračnici, a prema vjetru okretali su je ručnim vitlom zvanim baba. Žito se u njoj mljelo do 1950. godine. Unutra ćeš vidjeti mlinsko kamenje zvano francuzi i sita za brašno.
Vjetrenjača na stup iz Janika (1861) ★Vjetrenjača iz 1861. godine danas je najstariji sačuvani mlin na vjetar u kielečkom kraju, a godina gradnje urezana je na jednom od kosnika. Godine 1954. prevezena je u Janik, gdje je radila još 10 godina. Cijela zgrada okretala se prema vjetru na postolju zvanom kozioł. Na gornjem katu vidi se golemi zupčanik i mlinsko kamenje, a kat niže sito za razvrstavanje brašna.
Gospodarstvo iz Sukówa (18./19. stoljeće) ★Kuću je 1774. godine sagradio nepoznati tesar, a na gredi u sobi sačuvan je latinski zavjetni natpis. Unutrašnjost je uređena kao dom brojne obitelji iz 20-ih godina 20. stoljeća, koja je dodatno zarađivala pletenjem košara od vrbova pruća, jer je Suków tada bio poznato središte pletarstva. U predsoblju stoji piramidalni dimnjak, a gospodarstvo upotpunjuje konjušnica sa stajom prenesena iz Sierżawa.
Kuća iz Wole Szczygiełkowe (1870) ★Kuću je 1870. godine sagradio Augustyn Kolasa, gospodar na 17 jutara zemlje. Između dva svjetska rata vlasnik ju je iznajmljivao za četverorazrednu pučku školu. Danas ćeš ovdje vidjeti seosku učionicu iz 30-ih godina 20. stoljeća i stan učiteljice, a zidovi od jelovih greda brtvili su se mahovinom i glinom.
Zatvoreno gospodarstvo iz Radkowica (19./20. stoljeće) ★Gospodarstvo iz Radkowica u općini Pawłów čini zbijeni četverokut s kućom, šupom za kola, žitnicom i zgradama za životinje, sve pokriveno slamom. Najstarije su staje i svinjci iz oko 1800. godine, a kuća i žitnica potječu iz 1862. godine. Ispod ostave je rijetko viđen dubok kameni podrum za krumpir, a u vrtu ispred kuće stoji kapelica u obliku kutije na stupu.
Vjetrenjača iz Pacanówa (1913) ★Nizozemsku vjetrenjaču sagradio je 1913. godine Michał Zasucha i u njoj se mljelo žito do sredine 50-ih godina 20. stoljeća. Ima tri kata na osmerokutnom tlocrtu, zidove obložene šindrom i okretnu kapu s krilima, koju su prema vjetru namještali masivnom rudom. Muzej ju je kupio 1976. godine, a u muzeju na otvorenom stoji od 1993. godine.
Vodenica iz Parszówa (1853) ★Vodenica iz 1853. godine stajala je na rijeci Żarnówki, a prema obiteljskoj predaji sagradio ju je Antoni Miernik. Uz drvenu zgradu prislonjen je kameni dogradak. Pokretala su je dva drvena vodenična kola, a voda je otjecala kanalom ozidanim oblutcima. Unutra su pogonsko vratilo, prijenosni kotači i mlinsko kamenje.
Kuća iz sela Ostrowce (19. stoljeće) ★Ribarsku kuću sagradio je između 1840. i 1850. godine Walenty Kaczor iz sela Ostrowce kraj Nowog Korczyna. Ima zidove od greda umetnutih među stupove, zabrtvljene glinom, slamnati krov, glinene podove i peć za grijanje s prostranim mjestom iza peći. Zajedno sa štalom za žito iz Ciuślica čini malo gospodarstvo usred borove šumice, u kojem muzej planira prikazati ribarsko gospodarstvo iz 30-ih godina 20. stoljeća.
Vodenica iz sela Piasek (1931) ★Vodenica je sagrađena 1931. godine na rijeci Młynkowskoj u selu Piasek i radila je, uz prekid tijekom rata, do 1970. godine. Pokretalo ju je vodenično kolo s gornjim padom vode. Osim brašna u njoj su se radile prosena i heljdina kaša, a na katu stoji mlinsko kamenje. Oprema je potpuna i ispravna, pa se vodenica i danas može pokrenuti.
Kuća iz Szydłówa (1705) ★Kuća je sagrađena 1705. godine, što potvrđuje natpis na glavnoj gredi u sobi, i najstariji je poznati primjer takve narodne gradnje u kielečkom kraju. Unutra je uređen dom siromašnog židovskog krojača iz 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Tu je radionica sa šivaćim strojem i glačalima, a stol je pripremljen za šabatnu večeru s halom.
Drvena kuća iz Skorzówa (19. stoljeće) ★Velebna kuća bogatih seljaka Andrzeja i Jadwige Laś nastala je krajem 19. stoljeća i sačuvala je izvorni crveni crijep. Unutra su rekonstruirani predratni stan i ordinacija doktora Witolda Poziomskog iz Suchedniówa. Tu je čekaonica, aparat za zračenje, umivaonik koji se pokreće pedalom, a u stanu usisavač, radio i telefon.
Žitnica iz Wyszmontówa (18. stoljeće) ★Žitnica je sagrađena u 18. stoljeću u Zawichostu na Visli, a u 19. stoljeću rastavljena je i prenesena u dvorski kompleks u Wyszmontówu. Ima dva kata od ariša i hrasta, hrastova vrata na kovanim šarkama i sprijeda galeriju s kolonadom od osam stupova. Unutra su stalne izložbe o narodnoj kulturi i umjetnosti kielečkog kraja.
Dvorac iz Mirogonowica (18. stoljeće) ★Dvorac je rekonstrukcija plemićkog doma iz 18. stoljeća iz Mirogonowica, sa simetričnim rasporedom, predvorjem na osi i salonom. U njega su prenesene izvorne iluzionističke slike iz tamošnjeg dvorca, koje nakon konzervacije krase zidove i stropove pet prostorija, između ostalog knjižnice, salona, blagovaonice i turske sobe. Rekonstruirane su i barokne peći i kamini, a u dvorcu se nalaze uredi muzeja.
Dvorska vršilica iz Ogonowica (rekonstrukcija)Vršilica je rekonstruirana u obnovljenoj dvorskoj štali za žito s dva spremišta, gumnom i krovom od šindre. Njezini uređaji potječu iz 1880. godine. U staroj vršilici donji dio imao je pregrade za ovršeno zrno i pljevu, a gore su stajali mehanizam vršilice i sječkara, koje su se prijenosnim remenima spajale na pogon. Muzej planira ugraditi te uređaje u štalu.
Kokošinjac iz Bielina (1895)Mali kokošinjac od brvana sagrađen je 1895. godine u Svetokriškim planinama i pripadao je gospodarstvu seoskog orguljaša. Zato u muzeju na otvorenom stoji pokraj orguljaševe kuće iz Bielina, baš kao na svojem nekadašnjem mjestu. Obrati pozornost na skladne proporcije i ukrasne trokutaste izreze šindre na rubu četverostrešnog krova.
Štala za žito iz Suchedniówa (1863)Drvena župna štala za žito sagrađena je 1863. godine u Suchedniówu, a u muzej na otvorenom prenesena je 1984. godine. Ima prostrano gumno, dva spremišta i malu žitnicu s posebnim ulazom, a stara vrata krase kovani čavli. Muzej u njoj čuva stare vršilice, žetelice, sijačice i sječkare, koje pokazuje tijekom događanja na otvorenom.
Kuća iz Rokitna (1805)Kuća je sagrađena 1805. godine u Rokitnu u općini Szczekociny, a godina i zavjetni natpis urezani su na gredi u velikoj sobi. To je tipičan dom dviju obitelji s Krakovsko-čenstohovske visoravni: stari gospodari su nakon predaje imanja živjeli u maloj sobi zvanoj dożywotka. Unutra je rekonstruirana radionica seoskog stolara s izvornim alatom, a pozornost privlači velebna krakovska škrinja.
Gospodarstvo iz Złotnika (1860)Kuća je podignuta 1860. godine, što potvrđuje zavjetni natpis na gredi u sobi. Pripadala je mjesnom kovaču Ignacyju Marciszewskom i njegovoj supruzi Agnieszki i bila je jedna od najstarijih kuća u Złotnikima. Ima zidove od otesanih borovih greda i krov pokriven slamom, a iza nje je rekonstruirana drvena gospodarska zgrada s konjušnicom, stajom, svinjcem i šupom.
Zatvoreno gospodarstvo iz Szczepanowica (1855)Okół, to jest zatvoreno gospodarstvo, u kojem kuća iz 1855. godine, velika staja, mala žitnica i šupa za kola tvore zbijeni četverokut. Prvi gospodar bio je Wojciech Bzdela, a 1912. godine ispod šupe za kola iskopan je podrum obzidan kamenom. Izložba u kući približava stare pogrebne običaje, između ostalog bdijenje i molitvu uz pokojnika, zvane prazne noći.
Vjetrenjača na stup iz Dębna (1880)Vjetrenjaču na stup, takozvani koźlak, sagradio je 1880. godine Michał Binkowski. To je jedna od najstarijih i ujedno posljednjih drvenih vjetrenjača iz Svetokriških planina: još 50-ih godina 20. stoljeća u okolici Kielca stajalo je oko 15 takvih mlinova. Cijela zgrada okretala se prema vjetru užetom i vitlom, a unutra su sačuvani gotovo potpuni, ispravni mehanizmi.
Štala za žito iz Brzezina (19. stoljeće)Velika štala za žito od brvana, pokrivena slamom, pripadala je Marianni Tkacz, a prema muzeju nastala je 1868. godine. Ima dva gumna, dva spremišta i velika prolazna vrata, a u stražnjem zidu mali otvor s vratašcima. U muzeju na otvorenom upotpunjuje gospodarstvo iz Umera.
Gospodarstvo iz Sierżawa (19. stoljeće)Gospodarstvo s brda Pasmo Sieradowickie sagradila je seljačka obitelj Pożoga nakon 1857. godine. Kuća iz 1880. godine, svinjci, staja, konjušnica, žitnica i velika štala za žito zatvaraju četverokut dvorišta. Kuća stoji na velikom poljskom kamenju, zidovi od raspolovljenih brvana spajani su na lastin rep, a na gredi ispod stropa urezana su slova IHS.
Kuća iz Bronkowica (kraj 18. stoljeća)Kuća iz Bronkowica u općini Pawłów sagrađena je krajem 18. stoljeća od oblih brvana i pokrivena slamnatim krovom. Uređena je kao kuća seoske travarice: u predsoblju i sobi suše se trave i stoje domaći lijekovi. U sobi je stara peć s kamenim ognjištem za kuhanje na otvorenoj vatri, a lijevani lonci stavljali su se na kovani tronožac zvan dynarek.
Kuća iz sela Słupia Stara (1840)Kuću je vjerojatno oko 1840. godine sagradio seljak Józef Teofil, a u njoj se živjelo sve do 1999. godine, kad ju je kupio muzej. Četvera vrata ovdje vise na starim drvenim osovinama umjesto na kovanim šarkama, a u predsoblju i ostavi sačuvani su glineni podovi. Unutra je uređena kuća pčelara s njegovim priborom.
Gospodarstvo iz Bielina (18./20. stoljeće)Kuća je sagrađena 1789. godine za obrtnika koji je cijepao šindru i ubraja se u najstarije seoske spomenike kielečkog kraja. U predsoblju ćeš vidjeti radionicu izrađivača šindre s klupama za rezbarenje, sjekirama i šindrom u različitim fazama rada, a u sobi namještaj imućne obitelji iz sredine 19. stoljeća. Gospodarstvu pripadaju i slamom pokrivena mala staja iz Brzezina iz 1916. godine i štala za žito iz Radkowica.
Štala za žito iz Radkowica (druga polovica 19. stoljeća)Štala za žito iz druge polovice 19. stoljeća potječe iz Radkowica, a u muzeju na otvorenom pripada gospodarstvu iz Bielina, pokraj kuće izrađivača šindre iz 1789. godine i male staje iz Brzezina. Zidovi su sagrađeni od greda spojenih na uglovima, to jest u kutnoj konstrukciji, a četverostrešni krov pokriven je slamom.
Gospodarstvo iz Okóła (19./20. stoljeće)Kuću je 1920. godine sagradio kovač, otac Stanisława Kulasiewicza, mjesnog orguljaša i grobara, a vlasnikova majka bila je seoska travarica. Tijekom Drugog svjetskog rata kuća je bila kontaktna točka partizana. Ovdje je rekonstruiran metar visok tunel za bijeg, koji je vodio iz ostave u šupu, a njegov ulaz skrivala je pomična daska u podu. Istočno od kuće stoji štala za žito pokrivena slamom.
Kuća iz Chroberza (19. stoljeće)Mala kuća iz Chroberza u Ponidziju pripadala je obitelji Juszczyk. Ima zidove od greda umetnutih među stupove i slamnati krov, a vrata ostave i predsoblja postavljena su na jednostavne drvene osovine. U svim prostorijama su podovi od gline pomiješane sa sječkom i mekinjama, a unutrašnjost prikazuje život siromašne višegeneracijske obitelji iz druge polovice 19. stoljeća.
Kuća iz Kobylnika (prva polovica 19. stoljeća)Kuća je sagrađena u prvoj polovici 19. stoljeća i izvorno je stajala na velikom poljskom kamenju umjesto na temelju. U sobi su prikazane oczepiny, to jest dio svadbe: mladenku su posjeli na prevrnutu naćvu, skinuli joj vijenac i stavili maramu. Namještaj sobe potječe iz razdoblja između dva svjetska rata.
Gospodarstvo iz Gęsica (19. stoljeće)Gospodarstvo čine kuća koju je 1852. godine sagradio Paweł Masternak i štala za žito iz 19. stoljeća s dva gumna i tri spremišta. Kuća je sačuvala stare osobine gradnje iz okolice Łagówa: izvorno je stajala izravno na zemlji, ima vrata na osovinama i iznimno debeo strop nad ostavom. Na gredi u sobi urezani su godina gradnje i križ upisan u krug. Danas je to edukativno gospodarstvo.
Kuća iz Świątnika (1758)Kuća je sagrađena 1758. godine, a pod jednim krovom nalaze se stambene prostorije i konjušnica. Najzanimljiviji je arhaični dimnjak od motki opletenih slamom i oblijepljenih glinom, s dimovodom od lonaca bez dna. U ostavi stoji tkalački stan, jer je Świątniki u 19. stoljeću bio poznat po tkalcima lanenog platna, zvanima niciorze.
Kuća iz Niedziałka (19. stoljeće)Kuća iz Niedziałka u općini Rytwiany sagrađena je vjerojatno oko 1860. godine od borovih greda. Krov je glatko pokriven raženom slamom, a na prednjoj strani krova je pomični poklopac za prozračivanje žita na tavanu. U svim prostorijama su glineni podovi, a unutrašnjost prikazuje život siromašne seljačke obitelji s početka 20. stoljeća.
Štala za žito iz Ciuślica (19. stoljeće)Štala za žito iz Ciuślica sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća. Zidove joj čini kostur od borovih greda, a prostore između njih ispunjava pleter od debelog, neoguljenog vrbova pruća. Ima dvostrešni krov pokriven slamom, dva spremišta i prolazno gumno u sredini, a zajedno s kućom iz sela Ostrowce čini ribarsko gospodarstvo.
Kuća iz Wąchocka (1870)Kuća je sagrađena oko 1870. godine u Wąchocku, a u njezino popločeno prolazno predvorje vode dvokrilna vrata. Unutra je predratni malogradski fotografski obrt: atelijer s mijehovim fotoaparatom na drvenom stativu, pozadinom za fotografiranje i okretnim stolcem te mračna komora s povećalom. Pokraj je rekonstruiran stan fotografa.
Kuća iz Wąchocka (1863)Kuću je 1863. godine sagradila obitelj Grzybowski u ulici Starachowicka u Wąchocku, a za tamošnje kuće tipično je popločeno predvorje. U njoj je uređen dućan s namirnicama iz 30-ih godina 20. stoljeća sa starim natpisom iz Końskog, ledenicom pivovare Haberbusch, strojem za sladoled i točionikom petroleja. U drugoj prostoriji je radionica gazirane vode, a s druge strane predvorja stan trgovca.
Kuća iz Ćmielówa (1800)Kuću je 1800. godine sagradio Jan Wójcik i jedna je od arhitektonski najljepših zgrada muzeja na otvorenom: ima krov s poluzabatima i ulaz s polukružnim nadvratnikom. U velikoj sobi strop drži moćna arišova greda zvana siestrzan. Unutrašnjost prikazuje dom brojne obitelji iz gradića u razdoblju između dva svjetska rata, s tvorničkim porculanom, koji je u Ćmielówu rano istisnuo glinene lonce.
Kuća iz Daleszyca (1892)Kuću je 1892. godine sagradio Franciszek Malarecki, a u muzeju na otvorenom stoji u nizu kuća malogradskog trga. U sobi je rekonstruirana postolarska radionica s kalupima, šilima, napinjačima za cipele i cipelama koje čekaju popravak, jer se u Daleszycama postolarstvo njegovalo od 16. stoljeća. Pod zajedničkim krovom s kućom je mala staja, a na gredi u sobi urezani su godina gradnje i znak IHS.
Kapelica / križ 2
Kapelica iz DębnaDrvena kapelica nastala je u razdoblju između dva svjetska rata. Ima trostrano zaključenu apsidu, krov pokriven šindrom i dva prozora s polukružnim završetkom, ispunjena tamnoplavim i žutim staklima. Obrati pozornost na izvorna vrata s lijevanom kvakom i pločicom s anđelom, a unutra na oltar sa slikom Bezgrešne Bogorodice.
Kapelica uz cestu iz Bielina (19. stoljeće)Drvena kapelica na stupu iz 19. stoljeća potječe iz Svetokriških planina, a muzej ju je nabavio 80-ih godina 20. stoljeća. Stoji iza gospodarstva iz Radkowica, uz stazu prema lesnom sektoru. Kutiju s tri niše okrunjuje visoki fijal s kovanim križem. U srednjoj niši je raspeće izrezano od tankog lima, a u bočnima šarene svete sličice iza stakla.
Hrana i piće 1
KrčmaKrčma kod ulaza u muzej na otvorenom, u kojoj možeš ručati ili popiti čaj.
Toaleti / blagajne / parkiralište 3
Blagajna u žitnici iz Chęcina (18. stoljeće)Žitnica iz 18. stoljeća, koja je nekoć pripadala samostanu sestara klarisa u Chęcinama, stoji odmah kod ulaza. U njoj su blagajna, turistički informativni centar i prodaja publikacija, a na blagajni se isplati pitati za kartu muzeja na otvorenom.
Zahodi (kuća iz Klonówa)Zahodi uređeni u kući iz Klonówa, kod ulaza u muzej na otvorenom u malogradskom sektoru.
Zahodi (staja iz Mostka)Zahodi u rekonstruiranoj staji iz Mostka, u dvorsko-gospodarskom sektoru. Ovdje je i zahod za osobe s invaliditetom.
Etnografski muzej na otvorenom u TokarnijiPreuzmi Turi