Foto Henryk Bielamowicz, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
Etno-seloSanok, Potkarpatsko, Poljska

Etnografski muzej na otvorenom u Sanoku s djecom: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Muzej narodnog graditeljstva u Sanoku. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

55točaka za razgledavanje
24na preporučenoj ruti
oko 3 h 30 minobilaska s djecom

Prije polaska

oko 3 h 30 minlaganim tempom, s pauzama
3toaleti na karti
1mjesta s hranom
U unutrašnjost kuća, crkava i kurije ulazi se samo s vodičem, kojeg možeš rezervirati na blagajni ili telefonom; sam razgledavaš zgrade izvana, a od svibnja do listopada, od utorka do nedjelje, i izložbe koje otvaraju čuvari postava. Prostor je velik i brežuljkast, a bojkovski i lemkovski sektor leže više, na padini brda Biała Góra, pa će ti dobro doći udobne cipele. Nakon požara u kolovozu 2026. godine dio sektora istočnih Pogorjana zatvoren je za posjetitelje.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Etnografski muzej na otvorenom u Sanoku u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android
9:41
Etnografski muzej na otvorenom u Sanoku u aplikaciji Turi: plan s rutom obilaska
U aplikaciji

Ovako Etnografski muzej na otvorenom u Sanoku izgleda u aplikaciji Turi

Isti plan, ali s tvojim položajem i rutom od točke do točke. Telefon ti kaže kamo ići, koliko je ostalo i gdje je najbliži toalet.

  • Preporučena ruta za početak ili vlastiti plan za vrijeme koje imaš
  • Opisi za čitanje i slušanje, i kao audiovodič kad stigneš do točke
  • Pečati u putovnicu istraživača za etape obilaska
Preuzmi Turi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Etnografski muzej na otvorenom u Sanoku
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Plan: OpenStreetMap (ODbL) i BDOT10k GUGiK, provjeren na zračnim snimkama. Opisi i fotografije: Turi i Wikimedia Commons. Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Muzej narodnog graditeljstva u Sanoku etnografski je park na 38 ha u podnožju brda Biała Góra, na desnoj obali rijeke San, osnovan 1958. godine. Više od 180 objekata prikazuje graditeljstvo Bojka, Lemka, Dolinjana i Pogorjana od 17. do 20. stoljeća: kuće s uređenom unutrašnjošću, crkve istočnog obreda, vjetrenjače, mlin, kovačnice, školu i kuriju. Uz ulaz se nalazi Galicijski trg, rekonstruirani drveni gradić s početka 20. stoljeća s replikom sinagoge iz Połańca, a na istočnom rubu izložba o nekadašnjoj naftnoj industriji. U noći s 15. na 16. kolovoza 2026. godine ovdje je izgorjela crkva iz Bączala Dolnog iz 1667. godine.

Galicijski trgFoto Michał Bulsa, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Atrakcija

Galicijski trg

Galicijski trg idejna je slika središta drvenog gradića s početka 20. stoljeća, kakvih je u nekadašnjoj Galiciji bilo mnogo. Oko trga sa zdencem stoje replike kuća iz potkarpatskih gradića, među ostalima iz mjesta Jaśliska, Brzozów, Dębowiec i Jaćmierz, s obrtničkim radionicama, trgovinom kolonijalne robe, ljekarnom, poštom, krčmom i vatrogasnim domom. Iz ugla trga vodi uličica do replike sinagoge iz Połańca.

Ljekarna (Stara Wieś, 19. stoljeće, replika)Foto Gorofil, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons2
Zgrada / spomenik

Ljekarna (Stara Wieś, 19. stoljeće, replika)

Replika ljekarne iz mjesta Stara Wieś iz 19. stoljeća stoji u južnom nizu kuća Galicijskog trga, pokraj općinskog ureda. To je siva drvena kuća pod četverostrešnim krovom od šindre, s natkrivenim trijemom na stupovima duž cijelog pročelja i natpisom „Apteka” iznad vrata.

Župni dvor iz Rope (oko 1865.)Foto MS, CC BY 2.5, Wikimedia Commons3
Zgrada / spomenik

Župni dvor iz Rope (oko 1865.)

Kuća župnika iz Rope kraj Gorlica stoji na župnom imanju zajedno sa štagljem iz Nozdrzeca, stajom iz Libusze, zdencem s velikim kotačem i žitnicom iz Grabownice iz 1627. godine. U uredu visi portret cara Franje Josipa, jer je župnik bio i službenik monarhije, a tu stoji i rezbarena škrinja iz 1771. godine, koja je služila kao blagajna. Blagovaonica ima stol na izvlačenje za 12 osoba.

Škola iz Wydrne (oko 1880.)Foto Agastasiak, CC BY 2.5, Wikimedia Commons4
Zgrada / spomenik

Škola iz Wydrne (oko 1880.)

Seoska škola iz Wydrne kraj Brzozówa nastala je zahvaljujući trudu seljana i vlastelinstva i radila je do Prvog svjetskog rata. U učionici s podom od nabijene gline stoje klupe za više učenika, ploča, računaljka i ormar za nastavna pomagala, a na zidu vise križ, portret cara Franje Josipa I. i karta Europe. Iza učionice uređen je učiteljev stan, a u predsoblju stoji kotlić s vodom za djecu.

Vjetrenjača iz Domaradza (1926.)Foto Pedro Vlsqz, CC BY 4.0, Wikimedia Commons5
Zgrada / spomenik

Vjetrenjača iz Domaradza (1926.)

Vjetrenjača na stupu iz Domaradza kraj Brzozówa visi na stupu ukopanom u zemlju, pa se cijela mogla okretati prema vjetru. Umjesto krila ima vjetrenjsko kolo s 24 lopatice, koje je preko drvenih prijenosnika pokretalo žrvanj. U njoj se mljelo žito za potrebe vlastitog gospodarstva. Početkom 20. stoljeća samo je u Domaradzu stajalo 67 vjetrenjača, a u susjednom selu Orzechówka oko 200.

Kuća iz Dąbrówke (1681.)Foto przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik

Kuća iz Dąbrówke (1681.)

Kuća iz Dąbrówke, danas dijela Sanoka, stigla je u muzej 1961. godine. Na glavnoj gredi ispod stropa ćirilicom su urezani blagoslov za kuću i godina 1681. Nekad je bila dimna kuća bez dimnjaka, o čemu svjedoči pocrnjeli strop. Soba je uređena za Badnjak: u kutu stoji snop žita zvan „dziad”, na stolu leže oblatna i češnjak, a glineni pod prekriven je slamom.

Imanje iz Nowosiółki (oko 1910.), izložba ikonaFoto Gorofil, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons7
Zgrada / spomenik

Imanje iz Nowosiółki (oko 1910.), izložba ikona

Kopija imanja iz Nowosiółki kraj Leska: stambeni dio zidan je opekom, a gospodarski od drva i kamena, pod limenim krovom koji pritišće sljeme od motki. Na vratima je naslikan obris psa. Unutrašnjost je preuređena u stalnu izložbu ikona od 15. do 20. stoljeća iz muzejske zbirke, jednu od najboljih i najvećih takvih zbirki u Poljskoj.

Vatrogasni dom iz Lipinki (1934.)Foto Pibwl, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik

Vatrogasni dom iz Lipinki (1934.)

Drveni vatrogasni dom iz Lipinki kraj Gorlica ima tornjić za sušenje cijevi. U srednjem dijelu stoje tri konjska kola s pumpama iz tvornica u Tarnówu, Sanoku i Smíchovu, a pokraj njih ručne pumpe, vitla s cijevima, sirena za uzbunu i petrolejska baklja. Tu su i vatrogasne kacige, pojasevi sa sjekiricama i odore, a u nekadašnjem skladištu motorne pumpe i aparati za gašenje.

Tkalačko imanje iz Korczyne (1790.)Foto Lucekbb, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons9
Zgrada / spomenik

Tkalačko imanje iz Korczyne (1790.)

Korczyna je od 16. do 20. stoljeća bila poznata po platnu koje se prodavalo u mnogim zemljama srednje Europe. U ovoj kući nalazi se zasebna radionica s tkalačkim stanovima koji su se koristili cijele godine, s malim prozorčićima koji osvjetljavaju radno mjesto. Na tavanu je skrivena „wyżka”, komora za konac i platno. Sobe su dimne, bez dimnjačkih vodova, a unutrašnjost je uređena kao krajem 19. stoljeća.

Kuća iz mjesta Rzepiennik Strzyżewski (1866.)Foto Przykuta ( talk ), CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons10
Zgrada / spomenik

Kuća iz mjesta Rzepiennik Strzyżewski (1866.)

Lončareva kuća iz mjesta Rzepiennik Strzyżewski kraj Tarnówa ima na gredama gospodarskog dijela bijele točkice naslikane kistom. U pekarnici stoje lončarsko kolo i polica za sušenje posuđa, a pokraj imanja rekonstruirana lončarska peć. Opremu je obnovio lončar R. Zaprzałka iz mjesta Rzepiennik Biskupi, a uz zabat raste cvjetni vrtić.

Naftni sektorFoto Przykuta ( talk ), CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Atrakcija

Naftni sektor

Izložba prikazuje povijest vađenja nafte u Potkarpatju od sredine 19. stoljeća. Ovdje stoje rekonstruirani drveni bušaći toranj kanadskog tipa i ručno iskopana jama s ručnim vitlom, čelični toranj iz Grabownice iz 1955. godine visok 24 m, njihalice pumpi, lokomobila iz 1919. godine i kola trgovca kolomazom, kojima su se raznosili proizvodi od nafte.

Arheološki sektorFoto Silar, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons12
Atrakcija

Arheološki sektor

Na rubu terase s koje se vidi cijeli grad i podnožje planine Bieszczady nalazi se arheološko nalazište: nekad je ovdje bilo keltsko naselje, a kasnije ranosrednjovjekovno. Uz nalazište stoje rekonstrukcije starih koliba pokrivenih slamom, djelomično ukopanih u zemlju, s glinenim zidovima i peći u sredini.

Kurija iz Święcana (1861.)Foto Pudelek (Marcin Szala), CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons13
Zgrada / spomenik

Kurija iz Święcana (1861.)

Kurija stoji na uzvisini s pogledom na Sanok i brežuljak s dvorcem; do 1927. godine pripadala je obitelji Olszewski. Godina gradnje otkrivena je na gredi: „Ten Dom stawiany Roku 1861 Majster Socha”. U 11 prostorija uređen je tipičan dom srednje imućne vlastelinske obitelji: salon s pianinom i gramofonom, radna soba s lulama, ured, kapelica, dječja soba s kolijevkom i kuhinja.

Crkva Rođenja Bogorodice iz Ropki (1801.)Foto Henryk Bielamowicz, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Zgrada / spomenik

Crkva Rođenja Bogorodice iz Ropki (1801.)

Lemkovska crkva iz Ropki kraj Gorlica ima krovove koji se stupnjevito spuštaju od tornja do svetišta, okrunjene lukovičastim kapama. Cijelu unutrašnjost prekrivaju zidne slike koje su 1891. godine, zajedno s ikonostasom, naslikali slikari Bogdański iz mjesta Jaśliska: iznad lađe vidi se Presveto Trojstvo, a u kupoli svetišta Duh Sveti u obliku golubice.

Zvonik s prolazom iz Ropki (1904.)Foto Przykuta ( talk ), CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons15
Zgrada / spomenik

Zvonik s prolazom iz Ropki (1904.)

Zvonik stoji u ogradi crkve iz Ropki, pokriven šindrom i okrunjen kupolicom s križem. U njegovu prolazu stoji veliko zvono, iskopano 2006. godine na području lemkovskog sela Balnica. Takvi zvonici pojavili su se uz lemkovske crkve krajem 19. stoljeća i razvili su se iz ondje popularnih ulaznih vrata s četiri zida.

Chyża iz Komańcze (1885.)Foto przykuta, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons16
Zgrada / spomenik

Chyża iz Komańcze (1885.)

Lemkovska „chyża” obitelji Dołżycki pod jednim slamnatim krovom ima sobu, ostave, predsoblje, gumno i staju. Tamnosmeđi zidovi od brvana imaju izbijeljene pruge, a na vratima i krajevima greda vapnom su naslikani bijeli geometrijski uzorci. U sobi su dimna peć i male jasle za tele, a u predsoblju platnena kolijevka na motkama, koju su nosili u polje.

Crkva svetog Onufrija Pustinjaka iz Rosolina (1750.)Foto Henryk Bielamowicz, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons17
Zgrada / spomenik

Crkva svetog Onufrija Pustinjaka iz Rosolina (1750.)

Grkokatolička crkva iz Rosolina u planini Bieszczady sa zvonikom, mrtvačnicom i grobljem uz crkvu čini cjelinu koju muzej smatra jednom od najljepših u europskim muzejima na otvorenom. Umjesto ikonostasa ima tri kasnobarokna oltara, a na zidu lađe sačuvala se slika sa svetim Florijanom. Bila je među prvim objektima muzeja na otvorenom otvorenima za posjetitelje u srpnju 1966. godine.

Pčelinjak s figuralnim košnicamaFoto Pibwl, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons18
Atrakcija

Pčelinjak s figuralnim košnicama

Pčelinjak okuplja košnice s Pogórza iz razdoblja od kraja 19. do sredine 20. stoljeća, od košnica dubljenih u deblu do košnica s okvirima, takozvanih „słowiany”. Najzanimljivije su dvije figuralne košnice: sveti Franjo iz mjesta Stróże kraj Grybówa, kod kojeg pčele izlijeću iz male košnice na svečevim prsima, i sveti Ambrozije, zaštitnik pčelara. Takve su košnice trebale štititi pčele od uroka.

Vodenica iz mjesta Wola Komborska (oko 1880.)Foto Gorofil, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons19
Zgrada / spomenik

Vodenica iz mjesta Wola Komborska (oko 1880.)

Mlin potječe s Pogórza, ali postavljen je u bojkovskom sektoru uz potok koji se spušta s brda, kako bi mogao raditi. Voda iz spremnika iznad mlina pokreće kolo s gornjim padom vode, a drveni prijenosnici okreću mlinsko kamenje. Pokraj njega stoji škrinja za brašno sa sitom od fine žičane mreže, kroz koje se prosijavalo brašno.

Crkva Rođenja Bogorodice iz Grąziowe (1731.)Foto Pedro Vlsqz, CC BY 4.0, Wikimedia Commons20
Zgrada / spomenik

Crkva Rođenja Bogorodice iz Grąziowe (1731.)

Bojkovska grkokatolička crkva iz Grąziowe u kotaru Bieszczady ima tri šatorasta krova, od kojih najviši pokriva kupolu nad lađom, i trijemove na dvije razine zvane „soboty”. Unutra stoji ikonostas s pet redova iz 2. polovice 18. stoljeća, prenesen iz crkve u Poździaczu, a zidove prekrivaju zidne slike iz 1735. godine, koje je naslikao Stefan Paszecki.

Kuća iz Skorodnog (1861.)Foto Gorofil, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons21
Zgrada / spomenik

Kuća iz Skorodnog (1861.)

Bojkovska „chyża” iz Skorodnog u planini Bieszczady pod jednim slamnatim krovom ima predsoblje, sobu, ostavu, gumno, staju i ovčarnik. U sobi s polu-dimnom peći stoje klupe, stol sa škrinjom i tkalački stan, u predsoblju žrvanj i stupa za tucanje kaše, a u ostavi bačve i pregrade za žito. Zidovi od brvana obojeni su tamnosmeđom bojom od pečene gline.

Kovačnica iz Wyżnog (2. polovica 19. stoljeća)Foto Aktron, CC BY 3.0, Wikimedia Commons22
Zgrada / spomenik

Kovačnica iz Wyżnog (2. polovica 19. stoljeća)

Pod prostranim trijemom, oslonjenim na dva stupa, potkivali su se konji i popravljali veliki alati; ondje stoji „brus”, kolo od pješčenjaka za oštrenje. Iznad vrata visi natpis „Michał Zarzyka Egzaminowany podkuwacz koni”. Unutra je ognjište s mijehom s rezbarenom glavom medvjeda, nakovanj na panju te čekići, kliješta i svrdla, većinom iz Wyżnog.

Sinagoga iz Połańca (replika, 2021.)Foto Silar, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons23
Zgrada / spomenik

Sinagoga iz Połańca (replika, 2021.)

Vjerna kopija drvene sinagoge iz 18. stoljeća iz Połańca, spaljene tijekom Drugog svjetskog rata, otvorena 7. listopada 2021. godine. U molitvenoj dvorani stoje bima s prozračnim baldahinom i aron ha-kodeš, ormar za svitke Tore, a prozori prema istoku i jugu imaju šarene vitraje. Iznad predvorja nalazi se molitvena prostorija za žene, do koje se dolazi s vanjske galerije, a na nju vode stube.

Trgovina kolonijalne robe (Jaśliska, početak 20. stoljeća, replika)Foto Gorofil, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons24
Zgrada / spomenik

Trgovina kolonijalne robe (Jaśliska, početak 20. stoljeća, replika)

Replika kuće iz mjesta Jaśliska s početka 20. stoljeća otvara istočni niz kuća Galicijskog trga. U njoj je trgovina kolonijalne robe, u kojoj se kupovala roba dopremljena izdaleka, poput kave, čaja i začina. Kuća ima zidove od brvana u bijelo-smeđim prugama i visok zabat od dasaka.

Sve točke (60)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Atrakcija 5
Galicijski trg ★Galicijski trg idejna je slika središta drvenog gradića s početka 20. stoljeća, kakvih je u nekadašnjoj Galiciji bilo mnogo. Oko trga sa zdencem stoje replike kuća iz potkarpatskih gradića, među ostalima iz mjesta Jaśliska, Brzozów, Dębowiec i Jaćmierz, s obrtničkim radionicama, trgovinom kolonijalne robe, ljekarnom, poštom, krčmom i vatrogasnim domom. Iz ugla trga vodi uličica do replike sinagoge iz Połańca.
Naftni sektor ★Izložba prikazuje povijest vađenja nafte u Potkarpatju od sredine 19. stoljeća. Ovdje stoje rekonstruirani drveni bušaći toranj kanadskog tipa i ručno iskopana jama s ručnim vitlom, čelični toranj iz Grabownice iz 1955. godine visok 24 m, njihalice pumpi, lokomobila iz 1919. godine i kola trgovca kolomazom, kojima su se raznosili proizvodi od nafte.
Arheološki sektor ★Na rubu terase s koje se vidi cijeli grad i podnožje planine Bieszczady nalazi se arheološko nalazište: nekad je ovdje bilo keltsko naselje, a kasnije ranosrednjovjekovno. Uz nalazište stoje rekonstrukcije starih koliba pokrivenih slamom, djelomično ukopanih u zemlju, s glinenim zidovima i peći u sredini.
Pčelinjak s figuralnim košnicama ★Pčelinjak okuplja košnice s Pogórza iz razdoblja od kraja 19. do sredine 20. stoljeća, od košnica dubljenih u deblu do košnica s okvirima, takozvanih „słowiany”. Najzanimljivije su dvije figuralne košnice: sveti Franjo iz mjesta Stróże kraj Grybówa, kod kojeg pčele izlijeću iz male košnice na svečevim prsima, i sveti Ambrozije, zaštitnik pčelara. Takve su košnice trebale štititi pčele od uroka.
Vatrogasna šupa iz Jaćmierza i vatrogasno vozilo StarVatrogasna šupa iz Jaćmierza kraj Sanoka kopija je zgrade s početka 20. stoljeća: kostur obložen daskama, s krovom pokrivenim cijepanim daščicama. Pokraj nje stoji crveno vatrogasno vozilo marke Star, korišteno u drugoj polovici 20. stoljeća u općini Sanok, a nedaleko je vatrogasni dom iz Lipinki sa starim konjskim kolima.
Zgrada / spomenik 48
Ljekarna (Stara Wieś, 19. stoljeće, replika) ★Replika ljekarne iz mjesta Stara Wieś iz 19. stoljeća stoji u južnom nizu kuća Galicijskog trga, pokraj općinskog ureda. To je siva drvena kuća pod četverostrešnim krovom od šindre, s natkrivenim trijemom na stupovima duž cijelog pročelja i natpisom „Apteka” iznad vrata.
Župni dvor iz Rope (oko 1865.) ★Kuća župnika iz Rope kraj Gorlica stoji na župnom imanju zajedno sa štagljem iz Nozdrzeca, stajom iz Libusze, zdencem s velikim kotačem i žitnicom iz Grabownice iz 1627. godine. U uredu visi portret cara Franje Josipa, jer je župnik bio i službenik monarhije, a tu stoji i rezbarena škrinja iz 1771. godine, koja je služila kao blagajna. Blagovaonica ima stol na izvlačenje za 12 osoba.
Škola iz Wydrne (oko 1880.) ★Seoska škola iz Wydrne kraj Brzozówa nastala je zahvaljujući trudu seljana i vlastelinstva i radila je do Prvog svjetskog rata. U učionici s podom od nabijene gline stoje klupe za više učenika, ploča, računaljka i ormar za nastavna pomagala, a na zidu vise križ, portret cara Franje Josipa I. i karta Europe. Iza učionice uređen je učiteljev stan, a u predsoblju stoji kotlić s vodom za djecu.
Vjetrenjača iz Domaradza (1926.) ★Vjetrenjača na stupu iz Domaradza kraj Brzozówa visi na stupu ukopanom u zemlju, pa se cijela mogla okretati prema vjetru. Umjesto krila ima vjetrenjsko kolo s 24 lopatice, koje je preko drvenih prijenosnika pokretalo žrvanj. U njoj se mljelo žito za potrebe vlastitog gospodarstva. Početkom 20. stoljeća samo je u Domaradzu stajalo 67 vjetrenjača, a u susjednom selu Orzechówka oko 200.
Kuća iz Dąbrówke (1681.) ★Kuća iz Dąbrówke, danas dijela Sanoka, stigla je u muzej 1961. godine. Na glavnoj gredi ispod stropa ćirilicom su urezani blagoslov za kuću i godina 1681. Nekad je bila dimna kuća bez dimnjaka, o čemu svjedoči pocrnjeli strop. Soba je uređena za Badnjak: u kutu stoji snop žita zvan „dziad”, na stolu leže oblatna i češnjak, a glineni pod prekriven je slamom.
Imanje iz Nowosiółki (oko 1910.), izložba ikona ★Kopija imanja iz Nowosiółki kraj Leska: stambeni dio zidan je opekom, a gospodarski od drva i kamena, pod limenim krovom koji pritišće sljeme od motki. Na vratima je naslikan obris psa. Unutrašnjost je preuređena u stalnu izložbu ikona od 15. do 20. stoljeća iz muzejske zbirke, jednu od najboljih i najvećih takvih zbirki u Poljskoj.
Vatrogasni dom iz Lipinki (1934.) ★Drveni vatrogasni dom iz Lipinki kraj Gorlica ima tornjić za sušenje cijevi. U srednjem dijelu stoje tri konjska kola s pumpama iz tvornica u Tarnówu, Sanoku i Smíchovu, a pokraj njih ručne pumpe, vitla s cijevima, sirena za uzbunu i petrolejska baklja. Tu su i vatrogasne kacige, pojasevi sa sjekiricama i odore, a u nekadašnjem skladištu motorne pumpe i aparati za gašenje.
Tkalačko imanje iz Korczyne (1790.) ★Korczyna je od 16. do 20. stoljeća bila poznata po platnu koje se prodavalo u mnogim zemljama srednje Europe. U ovoj kući nalazi se zasebna radionica s tkalačkim stanovima koji su se koristili cijele godine, s malim prozorčićima koji osvjetljavaju radno mjesto. Na tavanu je skrivena „wyżka”, komora za konac i platno. Sobe su dimne, bez dimnjačkih vodova, a unutrašnjost je uređena kao krajem 19. stoljeća.
Kuća iz mjesta Rzepiennik Strzyżewski (1866.) ★Lončareva kuća iz mjesta Rzepiennik Strzyżewski kraj Tarnówa ima na gredama gospodarskog dijela bijele točkice naslikane kistom. U pekarnici stoje lončarsko kolo i polica za sušenje posuđa, a pokraj imanja rekonstruirana lončarska peć. Opremu je obnovio lončar R. Zaprzałka iz mjesta Rzepiennik Biskupi, a uz zabat raste cvjetni vrtić.
Kurija iz Święcana (1861.) ★Kurija stoji na uzvisini s pogledom na Sanok i brežuljak s dvorcem; do 1927. godine pripadala je obitelji Olszewski. Godina gradnje otkrivena je na gredi: „Ten Dom stawiany Roku 1861 Majster Socha”. U 11 prostorija uređen je tipičan dom srednje imućne vlastelinske obitelji: salon s pianinom i gramofonom, radna soba s lulama, ured, kapelica, dječja soba s kolijevkom i kuhinja.
Crkva Rođenja Bogorodice iz Ropki (1801.) ★Lemkovska crkva iz Ropki kraj Gorlica ima krovove koji se stupnjevito spuštaju od tornja do svetišta, okrunjene lukovičastim kapama. Cijelu unutrašnjost prekrivaju zidne slike koje su 1891. godine, zajedno s ikonostasom, naslikali slikari Bogdański iz mjesta Jaśliska: iznad lađe vidi se Presveto Trojstvo, a u kupoli svetišta Duh Sveti u obliku golubice.
Zvonik s prolazom iz Ropki (1904.) ★Zvonik stoji u ogradi crkve iz Ropki, pokriven šindrom i okrunjen kupolicom s križem. U njegovu prolazu stoji veliko zvono, iskopano 2006. godine na području lemkovskog sela Balnica. Takvi zvonici pojavili su se uz lemkovske crkve krajem 19. stoljeća i razvili su se iz ondje popularnih ulaznih vrata s četiri zida.
Chyża iz Komańcze (1885.) ★Lemkovska „chyża” obitelji Dołżycki pod jednim slamnatim krovom ima sobu, ostave, predsoblje, gumno i staju. Tamnosmeđi zidovi od brvana imaju izbijeljene pruge, a na vratima i krajevima greda vapnom su naslikani bijeli geometrijski uzorci. U sobi su dimna peć i male jasle za tele, a u predsoblju platnena kolijevka na motkama, koju su nosili u polje.
Crkva svetog Onufrija Pustinjaka iz Rosolina (1750.) ★Grkokatolička crkva iz Rosolina u planini Bieszczady sa zvonikom, mrtvačnicom i grobljem uz crkvu čini cjelinu koju muzej smatra jednom od najljepših u europskim muzejima na otvorenom. Umjesto ikonostasa ima tri kasnobarokna oltara, a na zidu lađe sačuvala se slika sa svetim Florijanom. Bila je među prvim objektima muzeja na otvorenom otvorenima za posjetitelje u srpnju 1966. godine.
Vodenica iz mjesta Wola Komborska (oko 1880.) ★Mlin potječe s Pogórza, ali postavljen je u bojkovskom sektoru uz potok koji se spušta s brda, kako bi mogao raditi. Voda iz spremnika iznad mlina pokreće kolo s gornjim padom vode, a drveni prijenosnici okreću mlinsko kamenje. Pokraj njega stoji škrinja za brašno sa sitom od fine žičane mreže, kroz koje se prosijavalo brašno.
Crkva Rođenja Bogorodice iz Grąziowe (1731.) ★Bojkovska grkokatolička crkva iz Grąziowe u kotaru Bieszczady ima tri šatorasta krova, od kojih najviši pokriva kupolu nad lađom, i trijemove na dvije razine zvane „soboty”. Unutra stoji ikonostas s pet redova iz 2. polovice 18. stoljeća, prenesen iz crkve u Poździaczu, a zidove prekrivaju zidne slike iz 1735. godine, koje je naslikao Stefan Paszecki.
Kuća iz Skorodnog (1861.) ★Bojkovska „chyża” iz Skorodnog u planini Bieszczady pod jednim slamnatim krovom ima predsoblje, sobu, ostavu, gumno, staju i ovčarnik. U sobi s polu-dimnom peći stoje klupe, stol sa škrinjom i tkalački stan, u predsoblju žrvanj i stupa za tucanje kaše, a u ostavi bačve i pregrade za žito. Zidovi od brvana obojeni su tamnosmeđom bojom od pečene gline.
Kovačnica iz Wyżnog (2. polovica 19. stoljeća) ★Pod prostranim trijemom, oslonjenim na dva stupa, potkivali su se konji i popravljali veliki alati; ondje stoji „brus”, kolo od pješčenjaka za oštrenje. Iznad vrata visi natpis „Michał Zarzyka Egzaminowany podkuwacz koni”. Unutra je ognjište s mijehom s rezbarenom glavom medvjeda, nakovanj na panju te čekići, kliješta i svrdla, većinom iz Wyżnog.
Sinagoga iz Połańca (replika, 2021.) ★Vjerna kopija drvene sinagoge iz 18. stoljeća iz Połańca, spaljene tijekom Drugog svjetskog rata, otvorena 7. listopada 2021. godine. U molitvenoj dvorani stoje bima s prozračnim baldahinom i aron ha-kodeš, ormar za svitke Tore, a prozori prema istoku i jugu imaju šarene vitraje. Iznad predvorja nalazi se molitvena prostorija za žene, do koje se dolazi s vanjske galerije, a na nju vode stube.
Trgovina kolonijalne robe (Jaśliska, početak 20. stoljeća, replika) ★Replika kuće iz mjesta Jaśliska s početka 20. stoljeća otvara istočni niz kuća Galicijskog trga. U njoj je trgovina kolonijalne robe, u kojoj se kupovala roba dopremljena izdaleka, poput kave, čaja i začina. Kuća ima zidove od brvana u bijelo-smeđim prugama i visok zabat od dasaka.
Krčma iz Sanoka (19. stoljeće, replika)Replika krčme iz 19. stoljeća iz Sanoka u južnom nizu kuća Galicijskog trga; odmah pokraj stoji kuglana, također rekonstruirana po uzoru na onu iz Sanoka. Duga zgrada od brvana ima zidove u bijelo-smeđim prugama i četverostrešni krov od šindre s dimnjakom. Krčma je u gradiću bila mjesto susreta i odmora putnika.
Pošta (Brzozów, kraj 19. stoljeća, replika)Replika poštanskog ureda iz Brzozówa s kraja 19. stoljeća u južnom nizu kuća Galicijskog trga. To je duga, smeđa kuća od brvana pod četverostrešnim krovom od šindre, s nekoliko prozora i vrata prema trgu. U nekadašnjoj pošti slala su se pisma i paketi te kupovale marke.
Općinski ured (Jedlicze, kraj 19. stoljeća, replika)Replika općinskog ureda iz Jedlicza s kraja 19. stoljeća u južnom nizu kuća Galicijskog trga, između ljekarne i pošte. Duga drvena kuća s četverostrešnim krovom od šindre ima prema trgu široku verandu na stupovima. U takvom su uredu stanovnici gradića i okolnih sela obavljali poslove u doba austrijske Galicije.
Štagalj iz Nozdrzeca (1855.)Štagalj iz Nozdrzeca kraj Brzozówa ima stupnu konstrukciju: u stupove su umetnute debele tesane daske, a slamnati krov učvršćuju dva reda rešetki. Uzduž se protežu gumno s vratima na obje strane i pregrada za žito. Do oko 1890. godine bio je vlastelinski štagalj, a zatim je prenesen na župni majur, zato stoji na župnom imanju iz Rope.
Imanje iz Równog (1824.)Kuća iz Równog kraj Krosna, obojena tamnosmeđe zemljanim bojama s naftom, prikazuje selo nakon Drugog svjetskog rata. Unutrašnjost je uređena kao 60-ih godina 20. stoljeća: zidovi s uzorkom od gumenog valjka, staze tkane od krpa, namještaj iz 50-ih godina, televizor na stoliću, šivaći stroj i perilica rublja. Vidi se kako je stara drvena kuća prilagođena novom ukusu.
Štagalj iz Raczkowe (sredina 19. stoljeća)Štagalj iz Raczkowe kraj Sanoka ima zidove od oblica bjelogoričnog drva, uglavnom jasike, i slamnati krov. Unutra su gumno i dvije pregrade za žito s podom ispletenim od granja. Prozorčić na stražnjem zidu gumna stvarao je propuh kad se lopatom bacalo zrnje kako bi se odvojilo od pljeve. Pripada imanju iz Bliznog.
Vjetrenjača iz Urzejowica (1902.)Vjetrenjača tipa paltrak iz Urzejowica kraj Przeworska vlasnik joj je bio F. Rączka. Stoji na kotačićima koji voze po kružnoj tračnici, pa se cijela mogla okrenuti krilima prema vjetru. Četiri krila na hrastovoj osovini pokretala su dva para mlinskog kamenja na katu, a brašno se sipalo u škrinje u prizemlju. U njoj se mljelo žito mnogih stanovnika sela.
Kuća iz Węglówke (1892.)Dimna kuća s područja na kojem žive Zamieszańci ima zidove od brvana obojene u crno čađom s naftom, s bijelim prugama. U sobi bez dimnjaka dim se vukao ispod stropa, zato slike vise nisko, a u kutu je cjelogodišnje mjesto za krave. Ispod trijema leže plugovi, saonice i izdubljeni čamac iz Dębne, a imanje okružuje pletena ograda od vrbova pruća.
Imanje iz Nadolana (1866.)Nadolany su još nakon Drugog svjetskog rata bili poznati po drvenim žlicama, vretenima i koritima. U jedinoj sobi rekonstruirana je radionica žličara iz 50-ih godina 20. stoljeća: klupe za blanjanje, strugači, dlijeta i „dłubacz”, u kojem se glačala žlica. Žlice od sirovog drva gorskog javora sušile su se na krušnoj peći, a žličari su ih prodavali čak u Lavovu, Bardejovu, Jasłu i Rzeszówu.
Imanje iz mjesta Posada Olchowska (oko 1880.)U ovoj kući iz mjesta Posada Olchowska, danas dijela Sanoka, do 1918. godine radio je kolar, obrtnik koji je izrađivao drvene kotače za kola. U sobi stoje njegova radionica i ručna tokarilica s velikim pogonskim kolom za tokarenje glavina, a na zidu vise šestari, pile i strugači. Ljeti je kolar radio vani, ispod trijema.
Imanje iz mjesta Tyrawa Solna (oko 1910.)Izbijeljena kuća iz mjesta Tyrawa Solna kraj Sanoka ima krov pokriven crijepom s malim nadstrešnicama od šindre, a na vratima gumna vapnom je naslikan križ. Unutrašnjost i tavan namijenjeni su izložbama; plan muzeja ovdje među ostalima navodi izložbu starih igračaka „Czas dzieciństwa”. Pokraj stoje zdenac iz Nowosiółki i šupa sa starinskom klinastom prešom za cijeđenje lanenog ulja.
Krčma svratište iz mjesta Rogi (1. polovica 19. stoljeća)Kroz cijelu zgradu krčme iz mjesta Rogi kraj Krosna prolazi široko kolno predvorje, u kojem su se preko noći zaustavljala kola s robom, a pokraj su stajali konji. Sprijeda je bila točionica s bočnom sobicom, a iza hodnika stambeni dio s dvije sobe. Pokraj stoje zdenac s drvenim đermom i kovačnica iz Haczówa iz 1855. godine.
Štagalj iz Jaszczewa (2. polovica 19. stoljeća)Štagalj iz Jaszczewa kraj Krosna ima zidove od oblica i četverostrešni slamnati krov. Sastoji se od kolnice, gumna za vršidbu i pregrade za žito, a iznad kolnice na stropu slagali su se slama, sijeno i neovršeno žito. Pripada imanju iz Ustrobne, na kojem stoji i vjetrenjača iz Turaszówke s kolom od drvenih lopatica.
Kuća iz Ustrobne (1897.)Zidove od brvana kuće iz Ustrobne kraj Krosna obojili su u crno naftom sa čađom, s bijelim prugama na spojevima greda. Unutrašnjost je uređena kao 30-ih godina 20. stoljeća: izrezanke od šarenog papira na zidovima, cvijeće naslikano na stropu i na napi peći. Na istom imanju stoji vjetrenjača iz Turaszówke iz 1923. godine, koja umjesto krila ima kolo s 24 drvene lopatice.
Kuća iz Rożnowica (1858.)Seljačka kuća iz Rożnowica kraj Gorlica obojena je crvenom glinom i pokrivena slamom, sa slamnatim pokrovom na sljemenu. Ima ostavu, predsoblje, pekarnicu s peći s napom i sobicu grijanu dimom iz peći u sobi; sačuvana je cjelokupna oprema. Gospodarstvo s pet zgrada kupio je prije 1914. godine na dražbi predak posljednjeg vlasnika, W. Bajorka.
Dvorska žitnica iz Ropczyca (oko 1880.)Drvena žitnica na kat iz Ropczyca pod krovom od šindre pripada kompleksu kurije iz Święcana i stoji pokraj kurije, na uzvisini s pogledom na Sanok i brežuljak s dvorcem. U dvorskim žitnicama čuvalo se žito s majura.
Imanje iz Klimkówke (oko 1920.)Kuća imućnog lemkovskog gazde iz Klimkówke kraj Gorlica, pokrivena šindrom. Istočni zabat krase sićušna pila i sjekira od drva. Pod jednim krovom nalaze se dvije sobe, staja, ostava, gumno, pregrada za žito i kolnica, a hodničić ispred staje povezuje stambeni dio s gospodarskim. Unutrašnjost nije opremljena.
Kuća iz Zdynje (oko 1910.)Imanje bogatog lemkovskog gazde iz Zdynje kraj Gorlica ima dvije sobe, staju, ostavu, gumno, svinjce i šupu. Stambeni dio štiti „zachata” od dasaka i šindre, koja je kuću čuvala od vjetra s planinskih prijevoja; ima vlastite prozore kako bi u sobe ulazilo svjetlo. Unutrašnjost nije opremljena.
Žitnica iz Konieczne (oko 1860.)Žitnica zvana „sypaniec” iz Konieczne kraj Gorlica: njezini zidovi pri vrhu prelaze u drveni bačvasti svod, a četverostrešni krov od šindre sprijeda je prepušten. Takve su se žitnice gradile u selima srednje i zapadne Lemkovine pod utjecajem arhitekture iz Slovačke. Stoji pokraj kuće iz Zdynje.
Imanje iz mjesta Królik Polski (kraj 19. stoljeća)Imanje imućne obitelji Smoleń, koja se obogatila odlascima na rad u Ameriku. Sprijeda ima trijem na četiri stupa. Unutrašnjost iz 30-ih godina 20. stoljeća ima šarene tanjure i lončiće na zidovima, krevete s čipkastim prekrivačima, ormar s vratima ukrašenim rezbarenim biljkama i stol s godinom 1846 urezanom na rubu.
Žitnica iz Komańcze (početak 20. stoljeća)Žitnica s lemkovskog imanja iz Komańcze stoji na kamenom podrumu i pokrivena je dvostrešnim krovom od šindre, a njezini su zidovi od brvana na uglovima spojeni takozvanim ribljim repom. Na istom imanju stoje zahod izdubljen u deblu iz mjesta Samoklęski kraj Jasła i kameni zdenac, koji od kosine štiti ograda od cijepanih dasaka.
Zvonik iz Rosolina (1751.)Jednostavan zvonik od tri stupa pod dvostrešnim krovićem od šindre; na gredi između stupova visjela su dva zvona. Pripada crkvenom kompleksu iz Rosolina, zajedno s crkvom, mrtvačnicom iz 18. stoljeća i grobljem uz crkvu, na kojem stoje drveni stupasti nadgrobni spomenici iz Wolice.
Kuća iz Niebocka (1901.)Vapnom izbijeljena kuća pripadala je A. Tymińskoj. Prema legendi sagradio ju je sin bogatog gazde, razbaštinjen zbog ženidbe sa siromašnom djevojkom, zato je drvo tanje i lošije. Najprije su nastali samo predsoblje i sobica, a kasnije štalica. Vlasnik je dodatno zarađivao pletenjem košara od pruća, a u predsoblju su prikazane faze tog posla.
Stambena kuća iz Skorodnog (1906.)Bojkovska kuća iz Skorodnog ima predsoblje, sobu i ostavu; gospodarskih zgrada pri prenošenju više nije bilo. U sobi stoje velika krušna peć pregrađena iz dimne, dva kreveta i stol sa škrinjom, a na zidovima vise grkokatoličke oleografije. Na podestu ispred ostave leži drvena klepetaljka za tjeranje divljih životinja s polja, a imanje okružuje ograda od jelovih grana.
Zvonik iz sela Sierakośce (1712.)Drveni stupasti zvonik iz sela Sierakośce kraj Przemyśla stoji pokraj crkve iz Grąziowe. Ima zidove obložene daskama, nagnute jedan prema drugome, a pri dnu pregaču od šindre, koja štiti temeljne grede. Ulaz natkriva dvostrešni krović, a četverostrešni krov od šindre okrunjen je metalnim križem.
Stambena kuća iz mjesta Jaśliska (kraj 19. stoljeća, replika)Replika stambene kuće iz mjesta Jaśliska s kraja 19. stoljeća u sredini istočnog niza kuća Galicijskog trga. Izbijeljena kuća ima dva prozora prema trgu, široka bijela vrata i visok zabat od dasaka. Prikazuje drvenu građansku kuću od onih koje su okruživale trgove malih potkarpatskih gradića.
Pekarnica (Niebylec, 19. stoljeće, replika)Replika kuće s pekarnicom iz Niebylca iz 19. stoljeća u sjevernom nizu kuća Galicijskog trga. To je smeđa kuća od brvana s krovom od šindre i drvenim trijemom, koja stoji između fotografskog ateljea i kuće iz Bircze. U takvim su se pekarnicama pekli kruh i peciva za stanovnike gradića.
Stolarska radionica (Brzozów, 18. stoljeće, replika)Replika kuće iz Brzozówa iz 18. stoljeća u sjevernom nizu kuća Galicijskog trga, u kojoj je uređena stolarska radionica. Izbijeljena kuća s dva prozora prema trgu ima krov od šindre i zabat obložen svijetlim daskama. Muzejske radionice uz trg prikazuju obrte bez kojih galicijski gradić nije mogao.
Kapelica / križ 2
Kapelica svetog Ivana Nepomuka iz mjesta Nowa Wieś Czudecka (2. polovica 19. stoljeća)Kapelica u obliku kućice na četiri stupa, pokrivena šindrom i okrunjena metalnim križem. Unutra stoji kip svetog Ivana Nepomuka iz 2. polovice 19. stoljeća, koji potječe iz Krajne kraj Bircze. Taj je svetac zaštitnik riječnih prijelaza, zato je kapelica postavljena uz potok, u blizini mosta.
Križ iz Krempne (kraj 19. stoljeća)Kovani željezni križ na izbijeljenom postolju od pješčenjaka potječe iz Krempne kraj Jasła. Stoji pokraj lemkovske kuće iz Smolnika, čija je vrata i prozore obitelj Witliński ukrasila šarenim geometrijskim i biljnim uzorcima, tipičnima za međuratno razdoblje.
Hrana i piće 1
Gospoda Pod Białą GórąGostionica s regionalnom kuhinjom radi u žitnici iz Przeczyce iz 1732. godine, na prostoru ispred muzeja na otvorenom, kod ulaza.
Toaleti / blagajne / parkiralište 4
Blagajna (kurija obitelji Stupnicki)Blagajna se nalazi kod ulaza, u prigradskoj kuriji obitelji Stupnicki iz Sanoka iz sredine 19. stoljeća. Ovdje su i prodajno mjesto publikacija, toaleti i garderoba za prtljagu.
Toaleti (Galicijski trg)Toaleti uz Galicijski trg, u blizini krčme u južnom nizu kuća.
Toaleti (sektor Dolinjana)Toaleti u donjem dijelu muzeja na otvorenom, nedaleko od vatrogasnog doma iz Lipinki.
Toaleti kod blagajneToaleti u zgradi blagajne, odnosno u kuriji obitelji Stupnicki kod ulaza u muzej na otvorenom.
Etnografski muzej na otvorenom u SanokuPreuzmi Turi