Obilazak počinje kod glavnog ulaza s blagajnom, odmah uz tri besplatna parkirališta, a završava kod dvorca Schloss Herberstein, odakle se na parkiralište vraćaš kroz vrtove i zoološki vrt, mjestimice strmo uzbrdo. Autobus RegioBus 209 iz Weiza (do kojeg iz Graza voze linije 200 i 201) vozi samo sezonski, u posljednje vrijeme subotom, nedjeljom i praznikom od svibnja do rujna, pa provjeri aktualni vozni red. Izvan sezone ostaje automobil ili autobus 300 iz Graza do Kaibinga, a odatle unaprijed naručeni taksi. Ako si već u zoološkom vrtu, Turi će te voditi od najbliže točke. Ulaz se plaća, a u cijenu ulaznice uključeni su razgled dvorca s vodičem, Haus der Biodiversität i vrtovi; posebno se plaća samo igraonica Herbie's Spielewelt. Od 2. studenoga blagajna radi svaki dan od 10:00 do 15:30, u parku možeš ostati do 16:00, Haus der Biodiversität radi od 11:00 do 15:00, igraonica samo vikendom, praznikom i za vrijeme školskih praznika, a hranjenja s komentarom zimi su samo vikendom; 25. prosinca i 1. siječnja zoološki vrt je zatvoren. Staze su uglavnom šljunčane, a dio ima nagib od 11-20 posto, osobito uspon na Panoramaplatzl i putovi oko dvorca, pa kolica trebaju terenske kotače. Zahodi su kod glavnog ulaza, kod Zooschenke, na Panoramaplatzlu, u američkom dijelu pokraj nastambe polarnih vukova, kod Familienrestauranta i kod dvorca. Psi smiju ući na povodcu. Planiraj oko 3 sata.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
Tierwelt Herberstein u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Tierwelt Herberstein je zemaljski zoološki vrt Štajerske i jedan od najvećih parkova divljih životinja u srednjoj Europi: na padini iznad klanca Feistritzklamm živi oko 700 životinja iz više od 90 vrsta. Nastambe su raspoređene po kontinentima, od polarnih vukova i bizona do berberskih lavova i geparda. Sve je počelo sredinom 17. stoljeća, kada je barun Johann Maximilian I. iz roda Herberstein ovamo doveo jelene lopatare iz Italije. Šetnja završava kod dvorca Schloss Herberstein, sjedišta tog roda već 22 generacije.
Foto Mildeep, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Životinje
Crvene pande
Crvena panda živi u hladnim planinskim šumama s gustim bambusom u Nepalu, Indiji, Butanu, Tibetu i zapadnoj Kini. Njezina nastamba ima vlastitu klimatizaciju, jer se panda pri temperaturi iznad otprilike 25 stupnjeva loše osjeća. Bambus nije osobito hranjiv, pa mlada panda pojede i do 2 kilograma lišća na dan. U divljini je ostalo manje od 10 tisuća odraslih životinja. Nastambu dijeli s muntjacima, malim jelenima iz Azije.
Foto T R Shankar Raman, CC BY 4.0, Wikimedia Commons2
Životinje
Takini
Takini potječu iz planina Butana, Kine, Indije i sjevernog Mjanmara. Ljeti pasu u velikim stadima na alpskim livadama, čak na visini od 4500 metara, a zimi silaze u zaklonjene šume. Prsti njihovih papaka razmiču se zasebno, pa takin sigurno gazi čak i po snijegu. Kad prijeti opasnost, odrasle životinje stanu u krug oko mladunaca. Mužjak teži i do 350 kilograma.
Foto 1966mhl1, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons3
Životinje
Planinske zebre i gnui
Na ovoj nastambi Hartmannove planinske zebre žive zajedno s prugastim gnuima i odlično se slažu. Planinske zebre potječu iz suhih, stjenovitih planina jugozapadne Afrike, od Namibije do Angole. Pogledaj pruge: više su tamnosmeđe i bež nego crno-bijele. Ždrijebe već nekoliko minuta nakon rođenja hoda za majkom, a kobila ga nekoliko tjedana drži podalje od krda, najvjerojatnije zato da nauči njezin uzorak pruga.
Foto Cephas, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons4
Životinje
Bizoni
Oko 1700. godine u Sjevernoj Americi živjelo je čak 60 milijuna bizona. Nakon masovnog lova doseljenika krajem 19. stoljeća ostalo ih je manje od 900, a spašavanju vrste pridonio je Nacionalni park Yellowstone, osnovan 1872. godine. Odrasli bik teži i do 900 kilograma i u grebenu je visok do 190 centimetara, a ipak trči brzinom do 50 kilometara na sat. Na livadi u Herbersteinu živi malo krdo.
Foto Musicaline, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Životinje
Polarni vukovi
Polarni vukovi potječu s otoka kanadskog Arktika i s Grenlanda, otuda njihovo snježnobijelo krzno. U čoporu mužjaci i ženke imaju zasebne hijerarhije, koje se svake jeseni nanovo uspostavljaju u okršajima. Mladunce obično ima samo najviše rangirani par, a vuk s dna ljestvice kod hrane čeka posljednji. To se najbolje vidi tijekom hranjenja, kada se u čoporu otkriva redoslijed kod zdjele.
Foto Wilfredor, CC0, Wikimedia Commons6
Životinje
Medvjedi s naočalama
Medvjed s naočalama, zvan i andski medvjed, jedini je veliki medvjed Južne Amerike i živi u Andama od Paname do Bolivije. Ime duguje svijetlim oznakama oko očiju, koje često izgledaju kao naočale, iako su neke jedinke potpuno crne. Čak 96 posto njegove hrane čine biljke i plodovi, osobito bromelije koje rastu visoko na drveću, pa se odlično penje. Zahvaljujući takvoj prehrani ne mora spavati zimski san.
Foto PtrQs, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons7
Životinje
Konji Prževaljskog
Vrsta nosi ime putnika Nikolaja Prževaljskog, koji je 1878. godine u Sankt Peterburg donio kožu i lubanju takvog konja. Krajem 60-ih godina 20. stoljeća ti su konji nestali iz divljine u stepama Mongolije. Preživjeli su zahvaljujući nekolicini životinja koje su početkom 20. stoljeća dospjele u europske zoološke vrtove i zahvaljujući zajedničkom uzgoju zooloških vrtova. Godine 1992. prvi su se konji vratili u Mongoliju, a u zoološkim vrtovima danas ih živi više od 700.
Foto Giles Laurent, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons8
Životinje
Kuća Južne Amerike
Ovdje zajedno žive tapiri, kapibare, mare, zelene are i dvoprsti ljenivci. Tapir ima kratku surlu od sraslih gornje usne i nosa, kojom njuši, dodiruje i hvata lišće, a uz to odlično pliva i roni. Iako njegovi mladunci sa svijetlim prugama podsjećaju na prasiće divlje svinje, tapir je srodnik nosoroga i konja, a ne svinja. Potraži ljenivca visoko iznad njegovih cimera: spava do 20 sati na dan, a u krznu mu rastu cijanobakterije, zbog čega izgleda kao busen lišaja.
Foto ArgentinaTurismo, CC BY 4.0, Wikimedia Commons9
Životinje
Puma i Panoramaplatzl
Stijena puma najviša je točka zoološkog vrta, a pokraj nje, na Panoramaplatzlu, nalazi se mjesto za odmor s pogledom. Puma, zvana i planinski lav, živi od jugozapadne Kanade do Južne Amerike, od polupustinja do visokih planina. Rekorderka je u skokovima: tijekom prikaza u Herbersteinu plijen visi na struni oko 3 metra iznad tla, a puma skače uvis po njega, dok joj dugi rep pomaže da se dočeka na sve četiri šape. Zanimljivost: puma zna presti, ali ne može rikati.
Foto Mathias Appel, CC0, Wikimedia Commons10
Životinje
Lemuri vari
Nastamba lemura vari nalazi se uz ribnjak pokraj povijesnog vrta. Crno-bijeli vari žive isključivo u kišnim šumama istočnog Madagaskara. Mužjaci i ženke nekoliko puta na dan ispuštaju glasnu, prodornu riku kojom tjeraju druge skupine sa svojeg teritorija. Obično rađaju blizance, od kojih svaki teži oko 100 grama. Zbog sječe šuma na Madagaskaru našli su se na rubu izumiranja.
Foto Szalay Gábor István, Magyarország, Budapest-04, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik
Schloss Herberstein
Dvorac Schloss Herberstein, zvan Gartenschloss, stoji na stijeni visokoj 40 metara iznad klanca Feistritzklamm. Prvi se put spominje 1217. godine kao Herwigstein, sjedište Herwiga iz Krottendorfa, i od tog imena potječe ime Herberstein. Proširivanje je trajalo više od 450 godina: u 16. stoljeću tvrđava je postala rezidencija, a u 17. stoljeću, za Johanna Maximiliana I., nastalo je Firentinsko dvorište po uzoru na talijanska. Rod Herberstein ovdje živi već 22 generacije, a razgled s vodičem uključen je u cijenu ulaznice za zoološki vrt. Uz dvorac se nalazi Vrt ruža, obnovljen 1997. godine po uzoru na barokni vrt.
Foto Niki.L, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons12
Zgrada / spomenik
Haus der Biodiversität
Haus der Biodiversität smješten je u nekadašnjem dvorskom štaglju, spomenutom već 1593. godine, u kojem je u razdoblju 2004-2022 djelovao Muzej Gironcoli. Izložba je otvorena od 2023. godine i ima 5 interaktivnih postaja: osmislit ćeš vlastitu životinju, skeniranjem šarenice odabrati leptira, a u laboratoriju prepoznati domaće kornjaše. Odmah pokraj nalazi se klanac Feistritzklamm, europsko zaštićeno područje s više od 5000 vrsta životinja, biljaka i gljiva te najbogatijom populacijom kornjaša u Austriji, poput velike hrastove strizibube i jelenka. Ulaz je uključen u cijenu ulaznice za zoološki vrt.
Foto Charles J. Sharp, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Životinje
Bennettovi klokani
Na velikoj australskoj nastambi zajedno žive Bennettovi klokani, emui i crni labudovi. Bennettovi klokani potječu iz istočne i južne Australije te s Tasmanije. Novorođeni klokan teži manje od 1 grama, velik je kao zrno kave i sam se penje u majčinu torbu, u kojoj ostaje do otprilike 9. mjeseca života. U skokovima prelazi 30 kilometara na sat, a pri sporom kretanju oslanja se na rep kao na petu nogu.
Foto Michael J. Litzinger, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Životinje
Berberski lavovi
Lavovi u Herbersteinu pripadaju berberskoj podvrsti, odnosno atlaskim lavovima iz sjeverne Afrike. Bili su veći od drugih lavova i imali tamnu, bujnu grivu koja je sezala do prsa i trbuha. Posljednji divlji berberski lav navodno je ubijen u Maroku oko 1920. godine, a 1970. godine zoološki vrt u Rabatu dobio je lavove iz privatne menažerije kralja Hasana II., čiji su potomci zatim poslani u zoološke vrtove, uglavnom u Europi. Rika mužjaka čuje se na udaljenosti do 8 kilometara, ali nemoj se čuditi ako lavovi upravo drijemaju: spavaju i do 18 sati na dan.
Foto Sanjay Acharya, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons15
Životinje
Mandrili
Mandrili ovdje žive zajedno s malom skupinom zelenih majmuna. U unutarnjoj prostoriji postoje prolazi preuski za odrasle mandrile, pa se spretniji zeleni majmuni imaju gdje sakriti. Mužjak mandrila ima plave nabore na njušci, jarkocrveni nos i zlatnožutu bradu, a teži oko 27 kilograma. Na istom krugu vidjet ćeš i gelade s etiopskih visoravni, koje jedu uglavnom travu i glasom se sporazumijevaju više od bilo kojeg drugog majmuna, na vrlo mnogo načina.
Foto Liuthalas, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons16
Životinje
Gepardi
Gepard je najbrži kopneni sisavac, koji ubrzava i do 115 kilometara na sat. Upravo je u Herbersteinu krajem 60-ih godina 20. stoljeća izgrađen prvi simulator plijena za geparde na svijetu, koji je osmislio profesor König zajedno s čuvarima životinja. Tijekom hranjenja s komentarom gepardi jure za komadom mesa brzinom od oko 70 kilometara na sat. Mužjaci često žive u skupinama od 2 ili 3, obično su to braća.
Sve točke (24)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Životinje 14
Crvene pande ★Crvena panda živi u hladnim planinskim šumama s gustim bambusom u Nepalu, Indiji, Butanu, Tibetu i zapadnoj Kini. Njezina nastamba ima vlastitu klimatizaciju, jer se panda pri temperaturi iznad otprilike 25 stupnjeva loše osjeća. Bambus nije osobito hranjiv, pa mlada panda pojede i do 2 kilograma lišća na dan. U divljini je ostalo manje od 10 tisuća odraslih životinja. Nastambu dijeli s muntjacima, malim jelenima iz Azije.
Takini ★Takini potječu iz planina Butana, Kine, Indije i sjevernog Mjanmara. Ljeti pasu u velikim stadima na alpskim livadama, čak na visini od 4500 metara, a zimi silaze u zaklonjene šume. Prsti njihovih papaka razmiču se zasebno, pa takin sigurno gazi čak i po snijegu. Kad prijeti opasnost, odrasle životinje stanu u krug oko mladunaca. Mužjak teži i do 350 kilograma.
Planinske zebre i gnui ★Na ovoj nastambi Hartmannove planinske zebre žive zajedno s prugastim gnuima i odlično se slažu. Planinske zebre potječu iz suhih, stjenovitih planina jugozapadne Afrike, od Namibije do Angole. Pogledaj pruge: više su tamnosmeđe i bež nego crno-bijele. Ždrijebe već nekoliko minuta nakon rođenja hoda za majkom, a kobila ga nekoliko tjedana drži podalje od krda, najvjerojatnije zato da nauči njezin uzorak pruga.
Bizoni ★Oko 1700. godine u Sjevernoj Americi živjelo je čak 60 milijuna bizona. Nakon masovnog lova doseljenika krajem 19. stoljeća ostalo ih je manje od 900, a spašavanju vrste pridonio je Nacionalni park Yellowstone, osnovan 1872. godine. Odrasli bik teži i do 900 kilograma i u grebenu je visok do 190 centimetara, a ipak trči brzinom do 50 kilometara na sat. Na livadi u Herbersteinu živi malo krdo.
Polarni vukovi ★Polarni vukovi potječu s otoka kanadskog Arktika i s Grenlanda, otuda njihovo snježnobijelo krzno. U čoporu mužjaci i ženke imaju zasebne hijerarhije, koje se svake jeseni nanovo uspostavljaju u okršajima. Mladunce obično ima samo najviše rangirani par, a vuk s dna ljestvice kod hrane čeka posljednji. To se najbolje vidi tijekom hranjenja, kada se u čoporu otkriva redoslijed kod zdjele.
Medvjedi s naočalama ★Medvjed s naočalama, zvan i andski medvjed, jedini je veliki medvjed Južne Amerike i živi u Andama od Paname do Bolivije. Ime duguje svijetlim oznakama oko očiju, koje često izgledaju kao naočale, iako su neke jedinke potpuno crne. Čak 96 posto njegove hrane čine biljke i plodovi, osobito bromelije koje rastu visoko na drveću, pa se odlično penje. Zahvaljujući takvoj prehrani ne mora spavati zimski san.
Konji Prževaljskog ★Vrsta nosi ime putnika Nikolaja Prževaljskog, koji je 1878. godine u Sankt Peterburg donio kožu i lubanju takvog konja. Krajem 60-ih godina 20. stoljeća ti su konji nestali iz divljine u stepama Mongolije. Preživjeli su zahvaljujući nekolicini životinja koje su početkom 20. stoljeća dospjele u europske zoološke vrtove i zahvaljujući zajedničkom uzgoju zooloških vrtova. Godine 1992. prvi su se konji vratili u Mongoliju, a u zoološkim vrtovima danas ih živi više od 700.
Kuća Južne Amerike ★Ovdje zajedno žive tapiri, kapibare, mare, zelene are i dvoprsti ljenivci. Tapir ima kratku surlu od sraslih gornje usne i nosa, kojom njuši, dodiruje i hvata lišće, a uz to odlično pliva i roni. Iako njegovi mladunci sa svijetlim prugama podsjećaju na prasiće divlje svinje, tapir je srodnik nosoroga i konja, a ne svinja. Potraži ljenivca visoko iznad njegovih cimera: spava do 20 sati na dan, a u krznu mu rastu cijanobakterije, zbog čega izgleda kao busen lišaja.
Puma i Panoramaplatzl ★Stijena puma najviša je točka zoološkog vrta, a pokraj nje, na Panoramaplatzlu, nalazi se mjesto za odmor s pogledom. Puma, zvana i planinski lav, živi od jugozapadne Kanade do Južne Amerike, od polupustinja do visokih planina. Rekorderka je u skokovima: tijekom prikaza u Herbersteinu plijen visi na struni oko 3 metra iznad tla, a puma skače uvis po njega, dok joj dugi rep pomaže da se dočeka na sve četiri šape. Zanimljivost: puma zna presti, ali ne može rikati.
Lemuri vari ★Nastamba lemura vari nalazi se uz ribnjak pokraj povijesnog vrta. Crno-bijeli vari žive isključivo u kišnim šumama istočnog Madagaskara. Mužjaci i ženke nekoliko puta na dan ispuštaju glasnu, prodornu riku kojom tjeraju druge skupine sa svojeg teritorija. Obično rađaju blizance, od kojih svaki teži oko 100 grama. Zbog sječe šuma na Madagaskaru našli su se na rubu izumiranja.
Bennettovi klokani ★Na velikoj australskoj nastambi zajedno žive Bennettovi klokani, emui i crni labudovi. Bennettovi klokani potječu iz istočne i južne Australije te s Tasmanije. Novorođeni klokan teži manje od 1 grama, velik je kao zrno kave i sam se penje u majčinu torbu, u kojoj ostaje do otprilike 9. mjeseca života. U skokovima prelazi 30 kilometara na sat, a pri sporom kretanju oslanja se na rep kao na petu nogu.
Berberski lavovi ★Lavovi u Herbersteinu pripadaju berberskoj podvrsti, odnosno atlaskim lavovima iz sjeverne Afrike. Bili su veći od drugih lavova i imali tamnu, bujnu grivu koja je sezala do prsa i trbuha. Posljednji divlji berberski lav navodno je ubijen u Maroku oko 1920. godine, a 1970. godine zoološki vrt u Rabatu dobio je lavove iz privatne menažerije kralja Hasana II., čiji su potomci zatim poslani u zoološke vrtove, uglavnom u Europi. Rika mužjaka čuje se na udaljenosti do 8 kilometara, ali nemoj se čuditi ako lavovi upravo drijemaju: spavaju i do 18 sati na dan.
Mandrili ★Mandrili ovdje žive zajedno s malom skupinom zelenih majmuna. U unutarnjoj prostoriji postoje prolazi preuski za odrasle mandrile, pa se spretniji zeleni majmuni imaju gdje sakriti. Mužjak mandrila ima plave nabore na njušci, jarkocrveni nos i zlatnožutu bradu, a teži oko 27 kilograma. Na istom krugu vidjet ćeš i gelade s etiopskih visoravni, koje jedu uglavnom travu i glasom se sporazumijevaju više od bilo kojeg drugog majmuna, na vrlo mnogo načina.
Gepardi ★Gepard je najbrži kopneni sisavac, koji ubrzava i do 115 kilometara na sat. Upravo je u Herbersteinu krajem 60-ih godina 20. stoljeća izgrađen prvi simulator plijena za geparde na svijetu, koji je osmislio profesor König zajedno s čuvarima životinja. Tijekom hranjenja s komentarom gepardi jure za komadom mesa brzinom od oko 70 kilometara na sat. Mužjaci često žive u skupinama od 2 ili 3, obično su to braća.
Zgrada / spomenik 2
Schloss Herberstein ★Dvorac Schloss Herberstein, zvan Gartenschloss, stoji na stijeni visokoj 40 metara iznad klanca Feistritzklamm. Prvi se put spominje 1217. godine kao Herwigstein, sjedište Herwiga iz Krottendorfa, i od tog imena potječe ime Herberstein. Proširivanje je trajalo više od 450 godina: u 16. stoljeću tvrđava je postala rezidencija, a u 17. stoljeću, za Johanna Maximiliana I., nastalo je Firentinsko dvorište po uzoru na talijanska. Rod Herberstein ovdje živi već 22 generacije, a razgled s vodičem uključen je u cijenu ulaznice za zoološki vrt. Uz dvorac se nalazi Vrt ruža, obnovljen 1997. godine po uzoru na barokni vrt.
Haus der Biodiversität ★Haus der Biodiversität smješten je u nekadašnjem dvorskom štaglju, spomenutom već 1593. godine, u kojem je u razdoblju 2004-2022 djelovao Muzej Gironcoli. Izložba je otvorena od 2023. godine i ima 5 interaktivnih postaja: osmislit ćeš vlastitu životinju, skeniranjem šarenice odabrati leptira, a u laboratoriju prepoznati domaće kornjaše. Odmah pokraj nalazi se klanac Feistritzklamm, europsko zaštićeno područje s više od 5000 vrsta životinja, biljaka i gljiva te najbogatijom populacijom kornjaša u Austriji, poput velike hrastove strizibube i jelenka. Ulaz je uključen u cijenu ulaznice za zoološki vrt.
Toaleti / blagajne / parkiralište 8
Glavni ulazObilazak počinje kod glavnog ulaza s blagajnom. Sredinom 17. stoljeća barun Johann Maximilian I. iz roda Herberstein zaključio je da strme padine nisu prikladne za obradu, ali su dobre za životinje, pa je ovamo doveo jelene lopatare iz Italije. Za posjetitelje je park otvoren krajem 60-ih godina 20. stoljeća i tada su stigle prve egzotične vrste. Od 2006. godine zoološki vrt pripada saveznoj zemlji Štajerskoj. Ruta najprije vodi kroz Aziju i obje Amerike, zatim kroz Afriku i Australiju, sve do dvorca iznad klanca Feistritzklamm.