Vrata zore ★Vrata zore gotička su gradska vrata iz razdoblja od 1503. do 1514. godine i jedini sačuvani dio nekadašnjih zidina Vilniusa. Od pet gradskih vrata sačuvala su se samo ona, ostala su srušena u 19. stoljeću. U kapelici iz 1829. godine, s unutarnje strane vrata, visi slika Majke Božje Ostrobramske, vjerski simbol grada.
Crkva svetog Kazimira ★Prva barokna crkva u Starom gradu sagrađena je od 1604. do 1618. godine, nakon kanonizacije kraljevića Kazimira Jagelovića. Uzor joj je bila rimska crkva Il Gesù, a kupolu krasi velikokneževska kruna u spomen na službu zaštitnika. Nekoliko godina ovdje je propovijedao sveti Andrija Bobola.
Gradska vijećnica ★Gotičku vijećnicu pregradio je od 1785. do 1799. godine Laurynas Gucevičius i dodao joj trijem sa šest stupova. Od 1811. do 1924. godine u njoj je djelovalo kazalište, a 1. siječnja 1848. ovdje je praizvedena opera Halka Stanisława Moniuszka. Danas vijećnica služi gradskim svečanostima.
Sveučilište u Vilniusu ★Sveučilište je 1579. godine osnovao kralj Stjepan Báthory kao isusovačku akademiju. Predavalo se na latinskom, a učenjake su dovodili iz cijele Europe. Stoljećima je to bila jedina visoka škola u Velikoj Kneževini Litvi.
Crkva svetih Ivana ★Crkva svetih Ivana dio je sveučilišnog kompleksa. Prva gotička župna crkva ovdje je sagrađena od 1387. do 1426. godine, a barokni izgled dao joj je Johann Christoph Glaubitz. Zvonik je visok 69 metara i najviša je građevina Starog grada. Od 16. stoljeća ovdje se održavaju svečane dodjele diploma.
Crkva svete Ane ★Crkva svete Ane biser je kasne gotike s prijelaza 15. u 16. stoljeće. Dao ju je podići Aleksandar Jagelović, a sagradio ju je najvjerojatnije Michael Enkinger, majstor iz Gdańska. Prema predaji, Napoleon bi rado prenio ovu crkvu u Pariz. Iza nje stoje crkva i samostan bernardinaca.
Užupis ★Užupis leži s druge strane rijeke Vilnije i nekoć je bio četvrt umjetnika, koju su zvali vilniuskim Montmartreom. Dana 1. travnja 1997. umjetnici su ovdje u šali proglasili Republiku Užupis s vlastitim predsjednikom i ustavom. Ustav je uklesan na zidu u ulici Paupio na mnogim jezicima, pa i na poljskom.
Katedrala svetog Stanislava i svetog Ladislava ★U katedrali su pokopani veliki knezovi Litve i kralj Aleksandar Jagelović. Klasicistički izgled dao joj je Laurynas Gucevičius nakon 1777. godine. Kapela svetog Kazimira jedina je izvorna kapela iz razdoblja prije te pregradnje. Pokraj katedrale stoji zaseban zvonik.
Palača velikih knezova Litve ★Četiri stoljeća palača je bila jedno od središta vlasti Poljsko-Litavske Unije. Proširio ju je Sigismund Stari, a 1801. godine palača je srušena. Obnova je trajala od 2002. do 2018. godine i danas je ovdje muzej s dvoranama u renesansnom stilu.
Gediminasova kula ★Na Brdu dvorca stajao je Gornji dvorac, koji je nakon požara 1419. godine knez Vytautas obnovio od opeke. Od cijelog dvorca sačuvala se zapadna kula, zvana Gediminasova kula. Nakon ratnih razaranja obnovljena je od 1956. do 1960. godine kao muzej. S kule se pruža pogled na cijeli Stari grad.
Mjesto Velike sinagogeU nekadašnjoj Židovskoj ulici stajala je Velika sinagoga iz razdoblja od 1630. do 1633. godine, srce židovskog Vilniusa. Glavna dvorana primala je oko 300 ljudi, a 1886. godine uz nju je osnovana poznata Strashunova knjižnica. Zgradu je uništio rat, a ostatak su srušile sovjetske vlasti.
Predsjednička palačaNekadašnja biskupska palača danas je službeno sjedište predsjednika Litve. Nakon požara u 18. stoljeću obnovio ju je Laurynas Gucevičius, a današnji izgled u stilu ampira palača je dobila od 1824. do 1834. godine. Godine 1812. ovdje su redom boravili car Aleksandar I. i Napoleon.
Ulica LiteratųNa zidovima ove uske uličice vise ploče posvećene piscima povezanima s Vilniusom i Litvom. Prve su postavljene 2009. godine, kada je Vilnius bio Europska prijestolnica kulture, a danas ih ima oko 200. Godine 1823. ovdje je kratko živio Adam Mickiewicz. Potraži s djecom najzanimljiviju ploču.