Foto Christian David, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
ZooInnsbruck, Tirol, Austrija

Alpenzoo s djecom: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Alpenzoo Innsbruck. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

15točaka za razgledavanje
15na preporučenoj ruti
oko 2 h 30 minobilaska s djecom

Prije polaska

oko 2 h 30 minlaganim tempom, s pauzama
5toaleti na karti
hranamjesta s hranom još nisu na karti
Šetnja počinje i završava kod ulaza u zoološki vrt pokraj dvorca Weiherburg, u ulici Weiherburggasse 37a. Možeš doći uspinjačom Hungerburgbahn od donje postaje u ulici Rennweg 3 u središtu grada do postaje Alpenzoo, odakle je kratka šetnja, ili autobusom linije W, koji vozi s trga Marktplatz ravno do zoološkog vrta. Iz starog grada pješice ćeš stići za oko 20 minuta. Parkiralište kod zoološkog vrta se plaća i vikendom je često puno. Ulaznica stoji 16 eura, dijete od 6 do 17 godina plaća 9 eura, a dijete u dobi od 4-5 godina 4 eura. Kombiniranu kartu kupit ćeš na donjoj postaji uspinjače: uključuje vožnju u oba smjera i ulaz, za odraslu osobu 23 eura, za dijete 14 eura. Zoološki vrt otvoren je svaki dan: od travnja do listopada od 9:00 do 18:00, a od studenog do ožujka od 9:00 do 17:00. Zimi se mogu vidjeti gotovo sve životinje, a u zimski san padaju, među ostalima, svizci i zmije. Zoološki vrt leži na padini, pa je staza stalno uspinjanje i spuštanje, a na nekoliko mjesta ima stuba. Donji dio lako je prohodan s kolicima, a strme staze u gornjem dijelu kolicima ćeš svladati samo uz pomoć. Osobe koje teško hodaju mogu se uz prethodnu prijavu dovesti do najviših nastambi vozilom Bärenmobil. Prema planu zoološkog vrta, zahodi su kod ulaza pokraj restorana, na samom dnu pokraj dječjeg igrališta, u gornjem dijelu pokraj kozoroga i pokraj volijere bjeloglavih supova. U zoološkom vrtu radi bistro Animahl, a u dvorcu Weiherburg restoran s tirolskom kuhinjom. Psi ne smiju ući, osim pasa pomagača. Ako si već u zoološkom vrtu, Turi će te voditi od najbliže točke. Planiraj oko 2-3 sata.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Alpenzoo u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Alpenzoo
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Alpenzoo je jedan od najviše smještenih zooloških vrtova u Europi: leži na padini u podnožju planinskog lanca Nordkette, na visini od otprilike 650 do 750 metara, iznad Innsbrucka. Otvoren je 22. rujna 1962. godine, a osnovao ga je zoolog Hans Psenner, kojeg nazivaju ocem Alpenzooa. Ovdje živi oko 2000 životinja iz oko 150 vrsta, gotovo isključivo s područja Alpa, od medvjeda, vukova i risova do orlova, bradana i riba iz alpskih jezera. Uzgoj bradana u Alpenzoou omogućio je program njihova povratka u Alpe, a iz Innsbrucka se koordinira europski uzgoj ćelavih ibisa.

VidreFoto FOTO-ARDEIDAS, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons1
Životinje

Vidre

Alpenzoo je kao prvi zoološki vrt u Europi dobio mlade vidre, 1978. godine, a 2010. godine njihova je nastamba proširena. Vidra može zadržati dah čak 8 minuta i roniti do 18 metara dubine. Na svakom četvornom centimetru kože ima oko 50 000 dlaka, pa joj voda i hladnoća ništa ne mogu. Hrani se uglavnom ribom, ali i vodozemcima, malim sisavcima i školjkama.

Smeđi medvjediFoto Hswaton, CC BY 3.0, Wikimedia Commons2
Životinje

Smeđi medvjedi

Smeđi medvjedi od 2003. godine žive u novoj nastambi, u najnižem dijelu zoološkog vrta, pa ćeš ovamo sići serpentinama. Odrasli medvjed teži od 120 do 300 kilograma, a prije zime pojede čak 30 kilograma bobica, uglavnom borovnica. Mladunci se rađaju zimi i teže samo oko 300 grama, a majka je otprilike 500 puta teža od njih. Imaj na umu da te odavde do sljedećih nastambi čeka uglavnom uspon.

GavraniFoto Bailey Duncan, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons3
Životinje

Gavrani

Gavrani žive u Gavranovom tornju nazvanom po Paulu Flori, otvorenom 2006. godine. Gavran je najveći pripadnik porodice vrana i ujedno najveća ptica pjevica, a doživi čak 30 godina. Vrlo je inteligentan, uči promatrajući druge ptice i zna oponašati zvukove iz okoline, pa čak i ljudske riječi. Parovi se biraju dok su mladi i obično ostaju zajedno cijeli život.

Suri orloviFoto Rhododendrites, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons4
Životinje

Suri orlovi

Volijera surih orlova nastala je 2009. godine, zajedno s volijerama sova i koka. Suri orao ima raspon krila od 190 do 230 centimetara i vidi otprilike 3 puta oštrije od čovjeka. Gotovo polovicu njegova plijena čine svizci, a ubija pandžama, ne kljunom. U 19. stoljeću lovci su ga gotovo istrijebili, a danas se u Alpama gnijezdi oko 1700 parova.

SoveFoto Alvesgaspar, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Životinje

Sove

U volijerama sova iz 2009. godine žive, među ostalima, ušara i jastrebača. Ušara je najveća sova u Europi, ima narančaste oči i duge pernate uši. Može okrenuti glavu gotovo ukrug, a u veljači i ožujku mužjak se s visokih promatračnica oglašava dubokim, muklim hukanjem. Od ovog mjesta staza se serpentinama penje više.

RisoviFoto Florian Wenzl, CC0, Wikimedia Commons6
Životinje

Risovi

Početkom 20. stoljeća risovi su potpuno nestali iz Alpa, a od 1970. godine vraćani su u Švicarsku, Sloveniju i Austriju. Danas ih u Alpama živi oko 130, a svaki ris samotnjak treba oko 100 četvornih kilometara područja. Ris opazi zeca s udaljenosti od oko 300 metara, a široke šape u snijegu djeluju kao krplje. Krajem veljače, u vrijeme parenja, ovdje možeš čuti njihovo dozivanje.

BradaniFoto Hswaton, CC BY 3.0, Wikimedia Commons7
Životinje

Bradani

Bradani žive u velikoj volijeri Innergschlöß iz 2006. godine, zajedno sa svizcima i žutokljunim galicama. Posljednji divlji bradan u Alpama ustrijeljen je 1913. godine u dolini Aoste. Alpenzoo je od 1973. godine uzgojio više od 30 mladunaca, što je omogućilo program vraćanja ove vrste u cijele Alpe: puštanje ptica počelo je 1986. godine, a 1997. godine izleglo se prvo mladunče u divljini. Raspon krila doseže 295 centimetara, a riđa prsa ptica duguje kupanju u blatu bogatom željeznim oksidima.

Alpski kozoroziFoto Christian David, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons8
Životinje

Alpski kozorozi

Velika nastamba kozoroga nastala je 2006. godine u gornjem dijelu zoološkog vrta, do kojeg se penješ strmom stazom. Kozoroge su istrebljivali jer su se krv, rogovi i kamenci iz želuca smatrali lijekovima, a posljednji u Austriji zabilježen je 1712. godine u Zillertalskim Alpama. Preživjelo je oko 60 životinja u talijanskom Gran Paradisu pod zaštitom kralja Viktora Emanuela II., a danas ih u Alpama živi oko 35 000. Mladi iz Alpenzooa pomažu obnoviti divlja stada, a parenje kozoroga traje u najhladnijim mjesecima, u prosincu i siječnju.

LosoviFoto Bouke ten Cate, CC BY 4.0, Wikimedia Commons9
Životinje

Losovi

Prvi losovi stigli su u Alpenzoo kao dar švedske kraljevske obitelji. U ledenim dobima losovi su živjeli na alpskim tresetištima i u tundri, ali danas više nisu alpske životinje. Los teži do 500 kilograma, izvrsno pliva i za vodenim biljem može zaroniti čak 6 metara duboko. Hranu hvata izduženom gornjom usnom.

VukoviFoto Torsten Behrens from Tarbek - Segeberg, Deutschland -…, CC BY 2.0, Wikimedia Commons10
Životinje

Vukovi

Vukovi žive u najvišem dijelu zoološkog vrta, oko 750 metara nadmorske visine. Kad u Innsbrucku zazvone crkvena zvona, vukovi iz Alpenzooa počnu zavijati, a njihov se glas čuje nadaleko. Zoološki vrt prikazuje i vjernu kopiju vučje jame iz Istočnog Tirola, kakvima su se vukovi hvatali sve do 20. stoljeća. U srednjoj Europi istrijebljeni su u 18. i 19. stoljeću, a danas se vraćaju iz Italije, Slovenije i Poljske.

Zubri i divlje svinjeFoto Michael Gäbler, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons11
Životinje

Zubri i divlje svinje

Zubri su 2003. godine dobili novu nastambu i žive u njoj zajedno s divljim svinjama, jer obje vrste imaju slične potrebe i obično se dobro slažu. Bik zubra teži do 1000 kilograma i najveća je kopnena životinja Europe. Tijekom Prvog svjetskog rata ostalo ih je tako malo da ih je spasio tek uzgoj u zoološkim vrtovima, a danas oko 6000 zubrova živi u zaštićenim područjima, među ostalima u Poljskoj. Alpenzoo sudjeluje u europskom programu uzgoja ove vrste.

Bjeloglavi supoviFoto Carlos Delgado, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons12
Životinje

Bjeloglavi supovi

Bjeloglavi supovi žive u volijeri Zogg-Troller, otvorenoj krajem rujna 2019. godine. Volijera je visoka do 14 metara i ima više od 1000 četvornih metara površine. Bjeloglavi supovi dijele je s bijelim kanjama. Od ovog mjesta staza se počinje spuštati prema izlazu.

Tirolsko gospodarstvoFoto Clemens Stockner, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Životinje

Tirolsko gospodarstvo

Na oglednom gospodarstvu zoološkog vrta žive stare tirolske pasmine domaćih životinja. Ovdje ćeš vidjeti, među ostalima, tuxersko govedo i tirolsko sivo govedo, paunske koze, naočalaste ovce i alpske kamene ovce te sulmtalske kokoši i kokoši altsteirer. Pokraj je, prema planu zoološkog vrta, zahod.

Ćelavi ibisiFoto William Stephens, CC BY 4.0, Wikimedia Commons14
Životinje

Ćelavi ibisi

U volijeru ćelavih ibisa, izgrađenu 2002. godine, možeš ući. Iz Alpa su ibisi nestali u 16. stoljeću, uglavnom zato što su se mlade ptice smatrale poslasticom. Od 1988. godine iz Innsbrucka se koordinira europski uzgoj ove vrste, koji je pomogao spasiti je od izumiranja. Dalje se staza pokraj terarija i akvarija spušta natrag do ulaza.

Dvorac WeiherburgFoto Böhringer Friedrich, CC BY-SA 2.5, Wikimedia Commons15
Zgrada / spomenik

Dvorac Weiherburg

Weiherburg je nastao u 15. stoljeću kao kasnogotička rezidencija, a ime je dobio po ribnjaku koji je ovdje postojao sve do 20. stoljeća. Nadvojvoda Ferdinand II. uredio je oko posjeda zvjerinjak, na mjestu današnjeg Alpenzooa. Grad Innsbruck preuzeo je dvorac 1911. godine, a u razdoblju 1976-1978 pomno je obnovljen. Danas su ovdje uredi zoološkog vrta, restoran s tirolskom kuhinjom i od 2021. godine prirodoslovni muzej s promjenjivim izložbama.

Sve točke (21)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Životinje 14
Vidre ★Alpenzoo je kao prvi zoološki vrt u Europi dobio mlade vidre, 1978. godine, a 2010. godine njihova je nastamba proširena. Vidra može zadržati dah čak 8 minuta i roniti do 18 metara dubine. Na svakom četvornom centimetru kože ima oko 50 000 dlaka, pa joj voda i hladnoća ništa ne mogu. Hrani se uglavnom ribom, ali i vodozemcima, malim sisavcima i školjkama.
Smeđi medvjedi ★Smeđi medvjedi od 2003. godine žive u novoj nastambi, u najnižem dijelu zoološkog vrta, pa ćeš ovamo sići serpentinama. Odrasli medvjed teži od 120 do 300 kilograma, a prije zime pojede čak 30 kilograma bobica, uglavnom borovnica. Mladunci se rađaju zimi i teže samo oko 300 grama, a majka je otprilike 500 puta teža od njih. Imaj na umu da te odavde do sljedećih nastambi čeka uglavnom uspon.
Gavrani ★Gavrani žive u Gavranovom tornju nazvanom po Paulu Flori, otvorenom 2006. godine. Gavran je najveći pripadnik porodice vrana i ujedno najveća ptica pjevica, a doživi čak 30 godina. Vrlo je inteligentan, uči promatrajući druge ptice i zna oponašati zvukove iz okoline, pa čak i ljudske riječi. Parovi se biraju dok su mladi i obično ostaju zajedno cijeli život.
Suri orlovi ★Volijera surih orlova nastala je 2009. godine, zajedno s volijerama sova i koka. Suri orao ima raspon krila od 190 do 230 centimetara i vidi otprilike 3 puta oštrije od čovjeka. Gotovo polovicu njegova plijena čine svizci, a ubija pandžama, ne kljunom. U 19. stoljeću lovci su ga gotovo istrijebili, a danas se u Alpama gnijezdi oko 1700 parova.
Sove ★U volijerama sova iz 2009. godine žive, među ostalima, ušara i jastrebača. Ušara je najveća sova u Europi, ima narančaste oči i duge pernate uši. Može okrenuti glavu gotovo ukrug, a u veljači i ožujku mužjak se s visokih promatračnica oglašava dubokim, muklim hukanjem. Od ovog mjesta staza se serpentinama penje više.
Risovi ★Početkom 20. stoljeća risovi su potpuno nestali iz Alpa, a od 1970. godine vraćani su u Švicarsku, Sloveniju i Austriju. Danas ih u Alpama živi oko 130, a svaki ris samotnjak treba oko 100 četvornih kilometara područja. Ris opazi zeca s udaljenosti od oko 300 metara, a široke šape u snijegu djeluju kao krplje. Krajem veljače, u vrijeme parenja, ovdje možeš čuti njihovo dozivanje.
Bradani ★Bradani žive u velikoj volijeri Innergschlöß iz 2006. godine, zajedno sa svizcima i žutokljunim galicama. Posljednji divlji bradan u Alpama ustrijeljen je 1913. godine u dolini Aoste. Alpenzoo je od 1973. godine uzgojio više od 30 mladunaca, što je omogućilo program vraćanja ove vrste u cijele Alpe: puštanje ptica počelo je 1986. godine, a 1997. godine izleglo se prvo mladunče u divljini. Raspon krila doseže 295 centimetara, a riđa prsa ptica duguje kupanju u blatu bogatom željeznim oksidima.
Alpski kozorozi ★Velika nastamba kozoroga nastala je 2006. godine u gornjem dijelu zoološkog vrta, do kojeg se penješ strmom stazom. Kozoroge su istrebljivali jer su se krv, rogovi i kamenci iz želuca smatrali lijekovima, a posljednji u Austriji zabilježen je 1712. godine u Zillertalskim Alpama. Preživjelo je oko 60 životinja u talijanskom Gran Paradisu pod zaštitom kralja Viktora Emanuela II., a danas ih u Alpama živi oko 35 000. Mladi iz Alpenzooa pomažu obnoviti divlja stada, a parenje kozoroga traje u najhladnijim mjesecima, u prosincu i siječnju.
Losovi ★Prvi losovi stigli su u Alpenzoo kao dar švedske kraljevske obitelji. U ledenim dobima losovi su živjeli na alpskim tresetištima i u tundri, ali danas više nisu alpske životinje. Los teži do 500 kilograma, izvrsno pliva i za vodenim biljem može zaroniti čak 6 metara duboko. Hranu hvata izduženom gornjom usnom.
Vukovi ★Vukovi žive u najvišem dijelu zoološkog vrta, oko 750 metara nadmorske visine. Kad u Innsbrucku zazvone crkvena zvona, vukovi iz Alpenzooa počnu zavijati, a njihov se glas čuje nadaleko. Zoološki vrt prikazuje i vjernu kopiju vučje jame iz Istočnog Tirola, kakvima su se vukovi hvatali sve do 20. stoljeća. U srednjoj Europi istrijebljeni su u 18. i 19. stoljeću, a danas se vraćaju iz Italije, Slovenije i Poljske.
Zubri i divlje svinje ★Zubri su 2003. godine dobili novu nastambu i žive u njoj zajedno s divljim svinjama, jer obje vrste imaju slične potrebe i obično se dobro slažu. Bik zubra teži do 1000 kilograma i najveća je kopnena životinja Europe. Tijekom Prvog svjetskog rata ostalo ih je tako malo da ih je spasio tek uzgoj u zoološkim vrtovima, a danas oko 6000 zubrova živi u zaštićenim područjima, među ostalima u Poljskoj. Alpenzoo sudjeluje u europskom programu uzgoja ove vrste.
Bjeloglavi supovi ★Bjeloglavi supovi žive u volijeri Zogg-Troller, otvorenoj krajem rujna 2019. godine. Volijera je visoka do 14 metara i ima više od 1000 četvornih metara površine. Bjeloglavi supovi dijele je s bijelim kanjama. Od ovog mjesta staza se počinje spuštati prema izlazu.
Tirolsko gospodarstvo ★Na oglednom gospodarstvu zoološkog vrta žive stare tirolske pasmine domaćih životinja. Ovdje ćeš vidjeti, među ostalima, tuxersko govedo i tirolsko sivo govedo, paunske koze, naočalaste ovce i alpske kamene ovce te sulmtalske kokoši i kokoši altsteirer. Pokraj je, prema planu zoološkog vrta, zahod.
Ćelavi ibisi ★U volijeru ćelavih ibisa, izgrađenu 2002. godine, možeš ući. Iz Alpa su ibisi nestali u 16. stoljeću, uglavnom zato što su se mlade ptice smatrale poslasticom. Od 1988. godine iz Innsbrucka se koordinira europski uzgoj ove vrste, koji je pomogao spasiti je od izumiranja. Dalje se staza pokraj terarija i akvarija spušta natrag do ulaza.
Zgrada / spomenik 1
Dvorac Weiherburg ★Weiherburg je nastao u 15. stoljeću kao kasnogotička rezidencija, a ime je dobio po ribnjaku koji je ovdje postojao sve do 20. stoljeća. Nadvojvoda Ferdinand II. uredio je oko posjeda zvjerinjak, na mjestu današnjeg Alpenzooa. Grad Innsbruck preuzeo je dvorac 1911. godine, a u razdoblju 1976-1978 pomno je obnovljen. Danas su ovdje uredi zoološkog vrta, restoran s tirolskom kuhinjom i od 2021. godine prirodoslovni muzej s promjenjivim izložbama.
Toaleti / blagajne / parkiralište 6
Javni zahod 1
Javni zahod 2
Javni zahod 3
Javni zahod 4
Javni zahod 5
Ulaz u AlpenzooŠetnja počinje kod ulaza u zoološki vrt, pokraj dvorca Weiherburg. Alpenzoo je otvoren 22. rujna 1962. godine i prikazuje životinje s područja Alpa, oko 2000 životinja iz oko 150 vrsta. Ulaz se nalazi otprilike na pola padine: staza se najprije spušta do medvjeda na visini od oko 650 metara, a zatim se dugo penje serpentinama sve do zubrova na visini od oko 750 metara.
AlpenzooPreuzmi Turi