München: Stari grad od Karlsplatza do Rezidencije: što vidjeti, karta i ruta obilaska
München: Stari grad od Karlsplatza do Rezidencije. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.
slobodan ulazmuzeji i tornjevi imaju zasebne ulaznice
Šetnja počinje na Karlsplatzu, iznad stanice S-Bahna i metroa Karlsplatz (Stachus), a završava u Hofgartenu pokraj stanice metroa Odeonsplatz (linije U3, U4, U5 i U6). Na pola puta prolaziš pokraj stanice S-Bahna i metroa Marienplatz. Ako si već u središtu grada, Turi će te povesti od najbliže točke. Šetnja je besplatna, a besplatan je i ulaz u katedralu i crkvu svetog Petra. Naplaćuju se toranj Alter Peter (306 stepenica, bez dizala), južni toranj Frauenkirche (oko 90 stepenica, zatim dizalo) i muzej u Rezidenciji, koji je od kraja listopada do kraja ožujka otvoren kraće, od 10 do 17 sati. Glockenspiel svira u 11 i 12 sati, a od ožujka do listopada i u 17 sati. Viktualienmarkt je zatvoren nedjeljom i blagdanima. Zahode ćeš naći u podzemnom prolazu Stachus na početku i u informativnom punktu u Alter Hofu. Planiraj oko tri sata, bez razgledavanja muzeja i tornjeva.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
München: Stari grad u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Stari grad Münchena izrastao je oko Marienplatza, koji je srce grada od njegova osnutka 1158. godine. Šetnja počinje na Karlsplatzu, prolazi kroz vrata Karlstor i pješačkom zonom pokraj crkve svetog Mihaela do katedrale Frauenkirche, a zatim preko Marienplatza s Novom gradskom vijećnicom do crkve svetog Petra i tržnice Viktualienmarkt. Dalje ruta vodi pokraj Stare gradske vijećnice i Hofbräuhausa do Rezidencije, koja je od 1508. do 1918. bila sjedište Wittelsbacha, a završava kod Feldherrnhalle, Teatinske crkve i u vrtu Hofgarten.
Foto M(e)ister Eiskalt, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons1
Zgrada / spomenik
Karlstor
Karlstor su nekadašnja vrata Neuhauser Tor, spomenuta u dokumentima već 1302. godine kao dio drugog prstena gradskih zidina. Godine 1791. pregrađene su njihove bočne kule, a krajem 18. stoljeća vrata su dobila ime po izbornom knezu Karlu Teodoru. Visoku središnju kulu uništila je 1857. godine eksplozija baruta uskladištenog u susjednoj zgradi, pa je oko 1860. godine srušena. Iza vrata počinje pješačka ulica Neuhauser Straße.
Foto Digital cat, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons2
Zgrada / spomenik
Crkva svetog Mihaela
Crkvu svetog Mihaela dao je za isusovce podići vojvoda Vilim V., a gradnja je trajala od 1583. do 1597. godine. Na pročelju stoje kipovi vladara, a u niši između portala brončani arkanđeo Mihael, kojeg je 1588. godine izradio Hubert Gerhard. Unutrašnjost natkriva golemi bačvasti svod, drugi po veličini samonosivi svod te vrste na svijetu. U kripti počivaju Wittelsbachovci, među ostalima kralj Ludvig II.
Foto AuHaidhausen, CC BY 4.0, Wikimedia Commons3
Zgrada / spomenik
Katedrala (Frauenkirche)
Frauenkirche, katedrala Münchena, simbol je grada. Kamen temeljac postavljen je 1468. godine, a graditelj Jörg von Halspach sagradio je crkvu gotovo u cijelosti od opeke jer u okolici nije bilo kamenoloma. Oba tornja visoka su gotovo 99 metara, a svoje prepoznatljive kupole dobila su oko 1525. godine. U predvorju potraži otisak stopala zvan Teufelstritt, Vražji korak: prema legendi vrag je stao ovdje, nije vidio nijedan prozor i lupio nogom, uvjeren da je nadmudrio graditelja.
Foto Martin Falbisoner, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons4
Atrakcija
Marienplatz i Marijin stup
Marienplatz je srce Münchena od osnutka grada 1158. godine. Stoljećima je bio tržni trg, a sadašnje ime dobio je 1854. godine, kada se grad za vrijeme epidemije kolere stavio pod zaštitu Majke Božje. Marijin stup postavio je 1638. godine izborni knez Maksimilijan I. u znak zahvalnosti za spas Münchena u Tridesetogodišnjem ratu. Pogledaj četiri putta u podnožju stupa: bore se s lavom, baziliskom, zmajem i zmijom, koji predstavljaju rat, kugu, glad i nevjeru.
Foto Steffen Flor, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Zgrada / spomenik
Nova gradska vijećnica i Glockenspiel
Neogotička Nova gradska vijećnica gradila se u tri faze, u razdoblju 1867-1909, prema projektu Georga von Hauberrissera. Toranj je visok 85 metara, a na njegovu vrhu stoji figura Münchner Kindl. U erkeru tornja smješten je Glockenspiel s 43 zvona i 32 figure: gore se vitezovi bore na turniru u čast vjenčanja vojvode Vilima V. s Renatom Lotarinškom 1568. godine, a niže plešu bačvari, čiji ples podsjeća na kraj kuge iz razdoblja 1515-1517. Glockenspiel svira svaki dan u 11 i 12 sati, a od ožujka do listopada i u 17 sati.
Foto Burkhard Mücke, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik
Crkva svetog Petra (Alter Peter)
To je najstarija župna crkva u Münchenu, spomenuta u dokumentu iz 1225. ili 1226. godine. Njezin toranj, zvan Alter Peter, visok je 91 metar i ima sat s osam brojčanika, a komičar Karl Valentin šalio se da je to zato da 8 ljudi istodobno može provjeriti koliko je sati. Do vidikovca na visini od 56 metara vodi 306 stepenica, bez dizala, a kad puše fen, odande se vide Alpe. Unutra ćeš vidjeti zlatni kip svetog Petra na glavnom oltaru i relikvije svete Munditije u staklenom sarkofagu.
Foto Maximilian Dörrbecker ( Chumwa ), CC BY-SA 2.5, Wikimedia Commons7
Atrakcija
Viktualienmarkt
Viktualienmarkt djeluje ovdje od 1807. godine, kada je kralj Maksimilijan I. Josip premjestio tržnicu s današnjeg Marienplatza. Na više od 2 hektara svoje štandove ima 107 trgovaca, a u pivskom vrtu s oko 1000 mjesta münchenske pivovare naizmjence toče pivo. U sredini stoji visoko majsko drvo, koje od 1962. godine financira udruga münchenskih pivovara. Oko tržnice naći ćeš 6 fontana s likovima narodnih umjetnika i komičara, među ostalima Karla Valentina i Liesl Karlstadt.
Foto Mummelgrummel, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik
Stara gradska vijećnica
Gotičku Staru gradsku vijećnicu sagradio je u razdoblju 1470-1480 Jörg von Halsbach, isti majstor koji je podigao Frauenkirche. Njezin toranj prije je bio vrata Talburgtor u prvom prstenu gradskih zidina. Godine 1944. vijećnica je teško oštećena, a toranj je obnovljen u razdoblju 1971-1974 prema gotičkom uzoru. Danas je u tornju Muzej igračaka, a u plesnoj dvorani stoje kopije slavnih plesača Erasmusa Grassera, nastalih oko 1480. godine.
Foto Chris Light, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons9
Zgrada / spomenik
Hofbräuhaus
Dvorsku pivovaru osnovao je 1589. godine vojvoda Vilim V. kako bi opskrbljivao pivom dvor Wittelsbacha. Na trgu Platzl pivo se kuhalo od početka 17. stoljeća, sve dok pivovara 1896. godine nije preseljena u četvrt Haidhausen. Sadašnja zgrada otvorena je 1897. godine: u dvorani Schwemme u prizemlju za drvenim stolovima ima mjesta za oko 1000 ljudi, a dvorana na katu prima oko 1500 gostiju. Stalni gosti ovdje drže vlastite vrčeve u posebnim policama.
Foto Berthold Werner, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons10
Atrakcija
Max-Joseph-Platz i Opera
Trg je nastao nakon 1802. godine, kada je srušen franjevački samostan kako bi se napravilo mjesta za kazalište. Istočnu stranu zauzima Nacionalno kazalište, sjedište Bavarske državne opere, koje je izgradio Karl von Fischer, a otvoreno je 1818. godine. Kada je 1823. godine u njemu izbio požar, a voda se smrznula, vatrogasci su vatru gasili pivom iz obližnjeg Hofbräuhausa. Spomenik kralju Maksimilijanu I. Josipu, djelo Christiana Daniela Raucha, postavljen je na trgu 1835. godine, a sa sjevera trg zatvara Königsbau, dio Rezidencije.
Foto Wilfredor, CC0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik
Rezidencija (Residenz)
Rezidencija je od 1508. do 1918. godine bila sjedište vlade i rezidencija bavarskih vojvoda, izbornih knezova i kraljeva iz dinastije Wittelsbach. Kompleks je izrastao iz malog dvorca okruženog vodom, sagrađenog krajem 14. stoljeća, i danas ima 10 dvorišta. U muzeju ćeš razgledati više od 150 dvorana, među ostalima Antiquarium, najveću renesansnu dvoranu sjeverno od Alpa. Uz portale prema ulici Residenzstraße stoje 4 brončana lava sa štitovima, a prema predaji dodir njuške male lavlje glave na dnu štita donosi sreću.
Foto Thomas Wolf , www.foto-tw.de, CC BY-SA 3.0 de, Wikimedia Commons12
Zgrada / spomenik
Feldherrnhalle i trg Odeonsplatz
Feldherrnhalle, odnosno Dvoranu vojskovođa, dao je izgraditi kralj Ludvig I., a Friedrich von Gärtner podigao ju je u razdoblju 1841-1844 po uzoru na Loggiu dei Lanzi u Firenci. U njoj stoje kipovi vojskovođa Tillyja i Wredea, izliveni od bronce pretopljenih topova, a stube od 1906. godine čuvaju lavovi. Dvorana s juga zatvara Odeonsplatz, koji od 1827. godine nosi ime nekadašnje koncertne dvorane Odeon. Dana 9. studenoga 1923. godine, za vrijeme neuspjelog puča Hitlera i Ludendorffa, ovdje je poginulo 18 ljudi, među njima 4 policajca.
Foto Strubbl, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Zgrada / spomenik
Teatinska crkva
Žutu Teatinsku crkvu dali su podići izborni knez Ferdinand Marija i njegova supruga Henrietta Adelaide Savojska u znak zahvalnosti za rođenje dugo očekivanog prijestolonasljednika Maksimilijana Emanuela 1662. godine. Gradnju je 1663. godine započeo Agostino Barelli, po uzoru na rimsku crkvu Sant'Andrea della Valle, a kupolu i tornjeve dovršio je Enrico Zuccalli. Kupola je visoka 71 metar, a rokoko pročelje dodano je tek u razdoblju 1765-1768 prema projektu Françoisa de Cuvilliésa. U kripti počivaju mnogi Wittelsbachovci, među ostalima utemeljitelji crkve i kralj Maksimilijan I. Josip.
Foto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons14
Atrakcija
Hofgarten i Dianin hram
Hofgarten je nekadašnji dvorski vrt uz Rezidenciju, osnovan 1560. godine za vojvode Alberta V. i proširen na današnju veličinu u vrijeme Maksimilijana I. u razdoblju 1613-1617. U sredini stoji Dianin hram, paviljon dovršen 1616. godine, na čijem vrhu stoji kopija kipa Tellus Bavaria, djelo Huberta Gerharda. U paviljonu ponekad sviraju glazbenici, a na šljunčanim stazama mještani igraju partije boća. S dviju strana vrt zatvaraju arkade sa slikama iz povijesti Wittelsbacha.
Sve točke (24)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Zgrada / spomenik 13
Karlstor ★Karlstor su nekadašnja vrata Neuhauser Tor, spomenuta u dokumentima već 1302. godine kao dio drugog prstena gradskih zidina. Godine 1791. pregrađene su njihove bočne kule, a krajem 18. stoljeća vrata su dobila ime po izbornom knezu Karlu Teodoru. Visoku središnju kulu uništila je 1857. godine eksplozija baruta uskladištenog u susjednoj zgradi, pa je oko 1860. godine srušena. Iza vrata počinje pješačka ulica Neuhauser Straße.
Crkva svetog Mihaela ★Crkvu svetog Mihaela dao je za isusovce podići vojvoda Vilim V., a gradnja je trajala od 1583. do 1597. godine. Na pročelju stoje kipovi vladara, a u niši između portala brončani arkanđeo Mihael, kojeg je 1588. godine izradio Hubert Gerhard. Unutrašnjost natkriva golemi bačvasti svod, drugi po veličini samonosivi svod te vrste na svijetu. U kripti počivaju Wittelsbachovci, među ostalima kralj Ludvig II.
Katedrala (Frauenkirche) ★Frauenkirche, katedrala Münchena, simbol je grada. Kamen temeljac postavljen je 1468. godine, a graditelj Jörg von Halspach sagradio je crkvu gotovo u cijelosti od opeke jer u okolici nije bilo kamenoloma. Oba tornja visoka su gotovo 99 metara, a svoje prepoznatljive kupole dobila su oko 1525. godine. U predvorju potraži otisak stopala zvan Teufelstritt, Vražji korak: prema legendi vrag je stao ovdje, nije vidio nijedan prozor i lupio nogom, uvjeren da je nadmudrio graditelja.
Nova gradska vijećnica i Glockenspiel ★Neogotička Nova gradska vijećnica gradila se u tri faze, u razdoblju 1867-1909, prema projektu Georga von Hauberrissera. Toranj je visok 85 metara, a na njegovu vrhu stoji figura Münchner Kindl. U erkeru tornja smješten je Glockenspiel s 43 zvona i 32 figure: gore se vitezovi bore na turniru u čast vjenčanja vojvode Vilima V. s Renatom Lotarinškom 1568. godine, a niže plešu bačvari, čiji ples podsjeća na kraj kuge iz razdoblja 1515-1517. Glockenspiel svira svaki dan u 11 i 12 sati, a od ožujka do listopada i u 17 sati.
Crkva svetog Petra (Alter Peter) ★To je najstarija župna crkva u Münchenu, spomenuta u dokumentu iz 1225. ili 1226. godine. Njezin toranj, zvan Alter Peter, visok je 91 metar i ima sat s osam brojčanika, a komičar Karl Valentin šalio se da je to zato da 8 ljudi istodobno može provjeriti koliko je sati. Do vidikovca na visini od 56 metara vodi 306 stepenica, bez dizala, a kad puše fen, odande se vide Alpe. Unutra ćeš vidjeti zlatni kip svetog Petra na glavnom oltaru i relikvije svete Munditije u staklenom sarkofagu.
Stara gradska vijećnica ★Gotičku Staru gradsku vijećnicu sagradio je u razdoblju 1470-1480 Jörg von Halsbach, isti majstor koji je podigao Frauenkirche. Njezin toranj prije je bio vrata Talburgtor u prvom prstenu gradskih zidina. Godine 1944. vijećnica je teško oštećena, a toranj je obnovljen u razdoblju 1971-1974 prema gotičkom uzoru. Danas je u tornju Muzej igračaka, a u plesnoj dvorani stoje kopije slavnih plesača Erasmusa Grassera, nastalih oko 1480. godine.
Hofbräuhaus ★Dvorsku pivovaru osnovao je 1589. godine vojvoda Vilim V. kako bi opskrbljivao pivom dvor Wittelsbacha. Na trgu Platzl pivo se kuhalo od početka 17. stoljeća, sve dok pivovara 1896. godine nije preseljena u četvrt Haidhausen. Sadašnja zgrada otvorena je 1897. godine: u dvorani Schwemme u prizemlju za drvenim stolovima ima mjesta za oko 1000 ljudi, a dvorana na katu prima oko 1500 gostiju. Stalni gosti ovdje drže vlastite vrčeve u posebnim policama.
Rezidencija (Residenz) ★Rezidencija je od 1508. do 1918. godine bila sjedište vlade i rezidencija bavarskih vojvoda, izbornih knezova i kraljeva iz dinastije Wittelsbach. Kompleks je izrastao iz malog dvorca okruženog vodom, sagrađenog krajem 14. stoljeća, i danas ima 10 dvorišta. U muzeju ćeš razgledati više od 150 dvorana, među ostalima Antiquarium, najveću renesansnu dvoranu sjeverno od Alpa. Uz portale prema ulici Residenzstraße stoje 4 brončana lava sa štitovima, a prema predaji dodir njuške male lavlje glave na dnu štita donosi sreću.
Feldherrnhalle i trg Odeonsplatz ★Feldherrnhalle, odnosno Dvoranu vojskovođa, dao je izgraditi kralj Ludvig I., a Friedrich von Gärtner podigao ju je u razdoblju 1841-1844 po uzoru na Loggiu dei Lanzi u Firenci. U njoj stoje kipovi vojskovođa Tillyja i Wredea, izliveni od bronce pretopljenih topova, a stube od 1906. godine čuvaju lavovi. Dvorana s juga zatvara Odeonsplatz, koji od 1827. godine nosi ime nekadašnje koncertne dvorane Odeon. Dana 9. studenoga 1923. godine, za vrijeme neuspjelog puča Hitlera i Ludendorffa, ovdje je poginulo 18 ljudi, među njima 4 policajca.
Teatinska crkva ★Žutu Teatinsku crkvu dali su podići izborni knez Ferdinand Marija i njegova supruga Henrietta Adelaide Savojska u znak zahvalnosti za rođenje dugo očekivanog prijestolonasljednika Maksimilijana Emanuela 1662. godine. Gradnju je 1663. godine započeo Agostino Barelli, po uzoru na rimsku crkvu Sant'Andrea della Valle, a kupolu i tornjeve dovršio je Enrico Zuccalli. Kupola je visoka 71 metar, a rokoko pročelje dodano je tek u razdoblju 1765-1768 prema projektu Françoisa de Cuvilliésa. U kripti počivaju mnogi Wittelsbachovci, među ostalima utemeljitelji crkve i kralj Maksimilijan I. Josip.
BürgersaalBürgersaal je izgrađen u razdoblju 1709-1710 za Marijinu kongregaciju prema projektu dvorskog arhitekta Giovannija Antonija Viscardija. Zgrada ima dvije razine: gore je bogato ukrašena crkvena dvorana, a donja crkva uređena je u nekadašnjoj tiskari kongregacije. U donjoj crkvi počiva isusovac Rupert Mayer, hrabri protivnik nacizma, koji je umro 1945. godine, a 1987. godine proglašen je blaženim.
Crkva Svetog DuhaCrkva stoji uz nekadašnju bolnicu Svetog Duha, koju je oko 1208. godine osnovao vojvoda Ludvig I. Kelheimski. Gotička dvoranska crkva dovršena je 1392. godine, a u razdoblju 1724-1730 unutrašnjost su ukrasila braća Asam: Cosmas Damian naslikao je freske, a Egid Quirin izradio je štukature. Na području nekadašnje bolnice u 19. stoljeću proširio se Viktualienmarkt.
Alter HofAlter Hof je nekadašnji dvorac koji je od oko 1255. godine bio rezidencija vojvoda iz dinastije Wittelsbach. Ovdje je živio Ludvig Bavarski, prvi car koji je sebi odabrao stalno sjedište. Na južnom krilu vidjet ćeš gotički erker zvan Majmunska kula: prema legendi majmun iz vojvodske menažerije odavde je oteo malog Ludviga i nakon dugog nagovaranja vratio se s njim u dvorac. U zgradi djeluje informativni punkt o bavarskim dvorcima i muzejima te besplatna izložba o carskoj rezidenciji.
Atrakcija 4
Marienplatz i Marijin stup ★Marienplatz je srce Münchena od osnutka grada 1158. godine. Stoljećima je bio tržni trg, a sadašnje ime dobio je 1854. godine, kada se grad za vrijeme epidemije kolere stavio pod zaštitu Majke Božje. Marijin stup postavio je 1638. godine izborni knez Maksimilijan I. u znak zahvalnosti za spas Münchena u Tridesetogodišnjem ratu. Pogledaj četiri putta u podnožju stupa: bore se s lavom, baziliskom, zmajem i zmijom, koji predstavljaju rat, kugu, glad i nevjeru.
Viktualienmarkt ★Viktualienmarkt djeluje ovdje od 1807. godine, kada je kralj Maksimilijan I. Josip premjestio tržnicu s današnjeg Marienplatza. Na više od 2 hektara svoje štandove ima 107 trgovaca, a u pivskom vrtu s oko 1000 mjesta münchenske pivovare naizmjence toče pivo. U sredini stoji visoko majsko drvo, koje od 1962. godine financira udruga münchenskih pivovara. Oko tržnice naći ćeš 6 fontana s likovima narodnih umjetnika i komičara, među ostalima Karla Valentina i Liesl Karlstadt.
Max-Joseph-Platz i Opera ★Trg je nastao nakon 1802. godine, kada je srušen franjevački samostan kako bi se napravilo mjesta za kazalište. Istočnu stranu zauzima Nacionalno kazalište, sjedište Bavarske državne opere, koje je izgradio Karl von Fischer, a otvoreno je 1818. godine. Kada je 1823. godine u njemu izbio požar, a voda se smrznula, vatrogasci su vatru gasili pivom iz obližnjeg Hofbräuhausa. Spomenik kralju Maksimilijanu I. Josipu, djelo Christiana Daniela Raucha, postavljen je na trgu 1835. godine, a sa sjevera trg zatvara Königsbau, dio Rezidencije.
Hofgarten i Dianin hram ★Hofgarten je nekadašnji dvorski vrt uz Rezidenciju, osnovan 1560. godine za vojvode Alberta V. i proširen na današnju veličinu u vrijeme Maksimilijana I. u razdoblju 1613-1617. U sredini stoji Dianin hram, paviljon dovršen 1616. godine, na čijem vrhu stoji kopija kipa Tellus Bavaria, djelo Huberta Gerharda. U paviljonu ponekad sviraju glazbenici, a na šljunčanim stazama mještani igraju partije boća. S dviju strana vrt zatvaraju arkade sa slikama iz povijesti Wittelsbacha.
Toaleti / blagajne / parkiralište 7
Karlsplatz (Stachus)Šetnja počinje na Karlsplatzu, koji stanovnici Münchena zovu Stachus. To ime potječe od gostionice s pivskim vrtom koju je ovdje u 18. stoljeću držao Eustachius Föderl, zvan Eustach. Trg je trasiran 1791. godine ispred nekadašnjih gradskih vrata, a ime Karlsplatz u čast izbornog kneza Karla Teodora potvrđeno je 1797. godine. Fontana na sredini trga radi od 1970. godine, kada su ispod nje izgrađeni stanica S-Bahna i veliki podzemni trgovački prolaz.