Okućnica iz Dzierżanowa (1840.) ★Kuću s predvorjem u sredini i dvije sobe sagradio je 1840. godine Wojciech Kinda, kombinirajući zidove od vodoravnih greda umetnutih u stupove i zidove u tehnici bondruka. Zgrada za stoku s kravljom stajom, konjušnicom i šupom za kola te štagalj oblijepljeni su glinom na drvenom kosturu, a dvorište je popločeno kamenom samcem. Dio namještaja, na primjer škrinju koja oponaša komodu, gospodari su kupili novcem zarađenim u Porajnju i Vestfaliji.
Vodenica iz Wierzenice (19. stoljeće) ★U zgradi vodenice iz 19. stoljeća iz Wierzenice djeluje galerija velikopoljske suvremene neprofesionalne skulpture. U prizemlju stoji oko četiristo skulptura u drvu i glini: kipići svetaca, kapelice i mali oltari, ali i likovi iz bajki, lovački prizori i životinje. Na katu se može upoznati četrdesetak umjetnika iz Velikopoljske, od rođenih krajem 19. stoljeća do najmlađeg, rođenog 1983. godine.
Olenderska okućnica iz Nowog Tomyśla (1823.) ★Okućnica pokazuje kako su gradili i gospodarili olenderi, doseljenici koji su u 18. stoljeću naselili močvarna područja zapadne Velikopoljske. Kuća potječe iz 1823. godine, zgrada za stoku s trempelom iz 1865. godine, a na rubu dvorišta stoji samostojeća krušna peć. U kući evangeličke obitelji s početka 20. stoljeća nalaze se ugradbeni zidni ormarići, krevet s baldahinom i škrinje s natpisima na njemačkom, a nema vjerskih slika.
Sušara hmelja iz Chojnika ★U drvenoj sušari hmelja iz Chojnika postavljena je izložba na panoima „Baština olendera iz Nowog Tomyśla. Hmelj, povijest uzgoja u Velikopoljskoj”. Panoi pričaju o uzgoju i preradi hmelja u okolici Nowog Tomyśla, koji seže u 15. stoljeće, o olenderskom naseljavanju i o trgovcu Józefu Jakubu Flatauu, zvanom pruskim kraljem hmelja.
Kuća iz Zdroja (1602.) ★Kuća iz zapadne Velikopoljske velikim je dijelom rekonstruirana, ali je zadržala izvorne stropne grede, a na jednoj od njih urezana je godina 1602. Ima zidove od vodoravnih greda umetnutih u stupove i strm dvostrešni krov, a vrata ovješena na drvenim okretnim osovinama zatvara drvena brava. U njoj je uređen stan orguljaša s obitelji iz 20-ih godina 20. stoljeća, sa sobom, predvorjem i komorom za životinje, a uz kuću je mali vrt s povrćem i cvijećem.
Crkva svete Ane i svetog Lovre iz Wartkowica (1719.) ★Drvena crkva svete Ane i svetog Lovre sagrađena je 1719. godine u Wartkowicama, a u 19. stoljeću dograđeni su kapela, sakristija i predvorje. U muzej je prenesena od 1997. do 2001. godine. Unutra su barokni oltari, krstionica, trijumfalna greda, orgulje i dijelovi baroknih slika u svetištu, a iznad lađe uzdiže se tornjić sa zvonom signaturom.
Krčma iz Sokołowa Budzyńskog (kraj 18. stoljeća) ★Krčma s trijemom poduprtim s pet stupova sagrađena je krajem 18. stoljeća u Sokołowu Budzyńskom u sjevernoj Velikopoljskoj. Ima zidove od vodoravnih greda umetnutih u stupove i krov pokriven trskom. U točionici stoje pult, boce, kvarte i krigle, kao u seoskoj krčmi iz 20-ih godina 20. stoljeća. U predvorju je širok dimnjak od motki opletenih slamom, a u njemu krušna peć; u malom uredu nekad se prodavao petrolej.
Kurija iz Studzieńca ★Prizemna kurija s mansardnim krovom od šindre sagrađena je po uzoru na baroknu kuriju koja stoji u selu Studzieniec u sjevernoj Velikopoljskoj. Na uglovima sa strane vrta ima dva ugaona istaka, čiji oblik potječe od obrambenih kula. U salonu, blagovaonici, spavaćoj sobi, knjižnici i dnevnoj sobi uređeni su interijeri velikopoljske zemljoposjedničke obitelji iz razdoblja između dvaju svjetskih ratova, a oko kurije prostire se park baroknog rasporeda.
Kuća iz Gaja (druga polovica 19. stoljeća)Kuću s predvorjem u sredini, dvije sobe i dvije komore sagradio je u drugoj polovici 19. stoljeća Ignacy Małolepszy; ima zidove od vodoravnih greda umetnutih u stupove i krov pokriven slamom. U predvorju su dva dimnjaka spojena iznad stropa pušnicom i pod od kamena samca. Unutrašnjost pokazuje kako je između dvaju ratova ovdje živjela imućna seljačka obitelj s gospodarstvom od 32 ha, a kuća se nasljeđivala po ženskoj liniji.
Okućnica iz Sulmierzyca (1750.)Kuća s predvorjem i dvije sobe sagrađena je 1750. godine, što potvrđuje natpis na srednjoj gredi u glavnoj sobi: „O kako lijepo društvo, Isus, Josip i Marija”. Uz kuću je prislonjena zidana zgrada za stoku, a istureni krov iznad pročelja tvori natkriveni trijem. Unutra je uređen stan lončara s radionicom u maloj sobi i sušionicom lonaca u komori, a u dvorištu stoji peć za pečenje posuđa.
Zvonik iz Sokołowa BudzyńskogDrveni zvonik iz Sokołowa Budzyńskog stoji tik uz crkvu iz Wartkowica, iza iste ograde. To je građevina iz 18. stoljeća, prenesena ovamo 2009. godine, u kojoj su visjela zvona što su vjernike pozivala na službe.
Kuća iz Dziekanowica (19. stoljeće)Kuća iz 19. stoljeća u tehnici bondruka iz samih Dziekanowica, širokog pročelja, s dvije sobe, dva predvorja, komorom i ugaonim istakom. U njoj je izložba „Dziekanowice i njihovi stanovnici” o povijesti sela od nagodbe seljaka s pruskom državom u prvoj polovici 19. stoljeća do početka 21. stoljeća, o poljoprivrednicima, obrtnicima i učiteljima. Posebno mjesto posvećeno je obitelji nekadašnjih vlasnika kuće.
Okućnica iz Zielone Wsi u kraju Hazy (druga polovica 19. stoljeća)Dvosobna kuća s predvorjem i dvije komore iz druge polovice 19. stoljeća primjer je okućnice sitnog seljaka. Prenesena je iz kraja Hazy, nekoliko sela uz rijeku Orlu naseljenih stanovništvom iz obližnje Šleske. Posljednji stanovnik bio je seoski postolar Tomasz Musielak, koji je usavršavao svoj zanat služeći u pruskoj vojsci.
Župni dvor iz NoskowaSvećenikova kuća stoji nasuprot crkvi iz Wartkowica, iza ograde na stupićima od opeke, s malim trijemom na ulazu. Pripada župnom gospodarstvu, koje prema muzeju prikazuje život i gospodarstvo nekadašnje seoske župe. Pokraj stoje kuća orguljaša iz Zdroja i kapelica svetog Roka.
Okućnica iz Dobrzeca (druga polovica 19. stoljeća)Okućnica imućnih gospodara iz istočne Velikopoljske: prostrana kuća iz 1882. godine s krovom s polusklopom, štagalj na rašljama, odnosno na stupovima koji se pri vrhu račvaju, i zgrada za stoku s nadstrešnicom. U velikoj sobi stoji stari namještaj od djedova i baka, a u maloj garnitura kupljena u gradu, kao u 20-im godinama 20. stoljeća. U vrtu kod štaglja je pčelinjak s košnicom od debla, slamnatim košnicama i košnicama sanducima.
Kuća bezemljaša iz sela Godziesze WielkieMala kuća pokrivena slamom iz sela Godziesze Wielkie pokazuje kako su živjeli komornici, odnosno najsiromašniji stanovnici sela bez vlastite zemlje, koji su se unajmljivali za rad kod gospodara. Stoji uz okućnicu iz Dobrzeca, iza ograde pletene od pruća, pokraj malog cvjetnog vrta.
Okućnica iz Ołoboka (sredina 19. stoljeća)Okućnica gospodara kolara iz sredine 19. stoljeća iz jugoistočne Velikopoljske: kuća, žitnica s trijemom na dva stupa, štagalj, zgrada za stoku i podrum s dvije prostorije od močvarne željezne rude. U komori kuće radi kolarska radionica s tokarilicom na pedalu, a u maloj sobi leži pribor za pletenje od slame, po kojem je Ołobok bio poznat. U vrtu stoji kućna kapelica s kipićem Srca Isusova.
Okućnica iz Wolice (1841.)Kuću s trijemom bez stupova dao je 1841. godine sagraditi Wojciech Owczarek, što bilježi natpis na stropnoj gredi u sobi, a žitnica, zgrada za stoku i štagalj dograđeni su nakon 1864. godine. Okućnica iz istočne Velikopoljske pokazuje život srednje imućne seljačke obitelji krajem 19. stoljeća. U sobi stoji oslikana škrinja za miraz, iznad kreveta vise slike svetaca, a u dvorištu je bunar s đermom.