Alpski kozorozi ★Alpski kozorozi broj su 1 na planu zoološkog vrta, kod blagajne Steinbock, kroz koju se ulazi sa strane parka dvorca Hellbrunn. Mužjaci teže do 100 kilograma, ženke do 40, a žive 15-18 godina. Jedu trave i bilje alpskih livada, ali rado grickaju i grmlje i izdanke drveća. Godine 2012. nastamba je preuređena tako da se životinje mogu promatrati izbliza.
Žderavci ★Ispod strme padine brda Hellbrunner Berg živi par žderavaca, Järvi i Logan. Žderavac pripada porodici kuna, visok je do 45 centimetara u grebenu i težak do 30 kilograma. Živi u tajgi i tundri oko Sjevernog pola. Ljeti jede uglavnom strvinu, jaja i bobice, a zimi lovi zečeve bjelce, miševe i snježne jarebice, ponekad čak i sobove i mlade losove.
Smeđi medvjedi ★Nastamba smeđih medvjeda otvorena je 1990. godine na padini brda Hellbrunner Berg, a u njoj, među ostalima, živi Losa. Iako medvjedi pripadaju zvijerima, jedu uglavnom biljke, a samo ponekad ribu, meso ili strvinu. Mužjaci teže čak 550 kilograma, a ipak brzo trče i dobro plivaju. Zimi i ovdje u zoološkom vrtu medvjedi zaspu na nekoliko mjeseci, pa ih tada možda nećeš vidjeti.
Ograda za maženje ★U ograđenom prostoru Arche žive uglavnom rijetke, ugrožene pasmine domaćih životinja, među ostalima patuljaste koze, mini svinje, kokoši i japanske prepelice. Životinje ovdje možeš pomaziti, a hraniti ih smiješ samo posebnom hranom kupljenom na blagajni zoološkog vrta. Pokraj vodi Pčelinja staza (Bienenweg), uz koju žive medonosne pčele.
Crvene pande ★Pokraj trgovine zoološkog vrta žive crvene pande Haku i Xia. Potječu iz planinskih i bambusovih šuma Himalaje, gdje žive čak i na visini od 4500 metara. Jedu uglavnom bambus, ali i korijenje, voće, bobice i orašaste plodove, a teže najviše 6 kilograma. Njihova nastamba preuređena je u razdoblju 2013-2015., a crvena panda ugrožena je vrsta.
Arktički vukovi ★Arktički vukovi, na primjer Isegrim i Nura, potječu sa sjevera Sjeverne Amerike i s Grenlanda. Na Arktiku temperatura pada do minus 60 stupnjeva, a vjetar puše i do 200 kilometara na sat. Od hladnoće ih štite gusto krzno, zbijena građa i kratke uši, a velike šape pomažu im hodati po ledu i snijegu. Čopor se drži zajedno još čvršće nego kod drugih vukova i obično broji 7-10 životinja.
Bjeloruki giboni ★Kuća gibona izgrađena je iznova u razdoblju 2013-2015. Bjeloruki giboni Maya, Samuk i Yuki kreću se na rukama s grane na granu brzinom od oko 50 kilometara na sat i mogu preletjeti više od 10 metara. Kad započnu pjevati svoj duet, teško ih je ne čuti: tako upozoravaju druge gibone da ne ulaze na njihov teritorij. Pogledaj i gore, jer se iz nastambe gibona vidi strma stjenovita stijena brda Hellbrunner Berg.
Padina supova ★Nasuprot binturonga padina se penje sve do stijena brda Hellbrunner Berg. Na ovoj Padini supova (Geierhang) nalazi se hranilište za bjeloglave supove koji slobodno lete: njihovu je koloniju ovdje 1966. godine osnovao Heinrich Windischbauer. Danas ovamo redovito dolijeću 3 slobodna supa, a 2022. godine ovdje je otvorena nastamba za supove koji ne mogu letjeti. U ljeto 2024. godine stiglo je 6 ženki s juga Španjolske, a raspon krila bjeloglavog supa iznosi oko 2,8 metara.
Nizinski tapiri ★Nizinski tapiri, kao što su Nola i Miguel, žive u zoološkom vrtu od 2011. godine, a vrt sudjeluje u europskom programu njihova uzgoja. Tapiri pripadaju najstarijim još živućim porodicama sisavaca: postoje već 50 milijuna godina, a najbliži su im srodnici nosorozi i konji. Izvrsno plivaju i rone, trče do 35 kilometara na sat, a hranu hvataju spretnom surlicom.
Jaguari ★Kuća jaguara i nastambe južnoameričkih zvijeri obnovljene su 2013. godine, a u kući jaguara žive i boe i kajmani. Jaguari Lucky Limari, Maira i Morena imaju tako snažan ugriz da mogu progristi oklop velike kornjače, i izvrsno plivaju. Crne jaguare nazivaju panterima, ali čak se i na njihovu krznu vide karakteristične pjege.
Irbisi ★Irbisi, odnosno snježni leopardi, žive u nizu nekadašnjih nastambi za zvijeri, odmah pokraj pume. Mještani u Srednjoj Aziji zovu ih duhovima planina. Žive na visini od 2700-5000 metara i preživljavaju mraz do minus 40 stupnjeva. Vrlo dugačak rep pomaže im održati ravnotežu pri skokovima čak do 15 metara, a dok spavaju, omotaju se njime kao šalom.
Bijeli nosorozi ★Savana bijelih nosoroga ima više od hektara i najveća je nastamba u zoološkom vrtu. Ovdje, među ostalima, žive bik Athos te Tamu, Yeti i Zawadi. Bijeli nosorog jede isključivo travu, mužjaci teže do 3500 kilograma, a životinje dožive čak 44 godine. U kući nosoroga žive i prstenastorepi lemuri i prugasti mungosi.
Lavovi ★Kuća lavova otvorena je 2010. godine: niska je, a iz nje se vide nastamba lavova i savana. Ovdje živi par sjevernih lavova, Kiano i Dara. Sjeverni lavovi često imaju tamniju grivu, koja se spušta na ramena i trbuh. To su jedine mačke koje žive u čoporima, a rikati ne znaju samo mužjaci, nego i ženke.
Afrički pingvini ★Nastamba pingvina površine 300 četvornih metara izgrađena je u razdoblju 2019-2020. sjeverno od nastambe nosoroga, za 1,3 milijuna eura. Afrički pingvin jedini je pingvin koji živi u Africi, a njemački naziv, koji znači pingvin s naočalama, duguje ružičastim mrljama kože oko očiju, koje mu pomažu da se rashladi. Najpoznatija kolonija nalazi se na plaži Boulders Beach kod Cape Towna. Broj ovih pingvina u posljednjim je desetljećima pao čak za 97 posto i vrsta je kritično ugrožena.
Zebre i antilope ★Na savani zajedno s nosorozima pasu Grévyjeve zebre te sabljorogi oriksi i lečve. Grévyjeva zebra najveća je i jedna od najrjeđih zebri: u divljini je ostalo oko 2000 odraslih životinja. Ime duguje francuskom predsjedniku Julesu Grévyju, koji je 1882. godine dobio takvu zebru na dar od abesinskog cara. Za razliku od drugih zebri živi samotno i ne stvara stalna krda.
Gepardi ★Zoološki vrt u Salzburgu postao je poznat po nastambi geparda sa simulatorom plijena koji je jurio brzinom od 60 kilometara na sat, ali uređaj već dugo ne radi. Ovdje, među ostalima, žive gepardi Aeris i Bia. Gepard je visok do 94 centimetra u grebenu, težak do 65 kilograma i lovi manje papkare, na primjer gazele. Ovo je kraj rute: glavnom alejom odavde ćeš se vratiti do izlaza.
Šumski soboviŠumski sobovi potječu iz Finske i ruske Karelije, gdje žive u tajgi. Visoki su do 1,4 metra u grebenu, a mužjaci teže 100-180 kilograma. Jedu pupove, travu, bilje, gljive i lišajeve. Uz ljudsku skrb dožive i 20 godina, a u divljini rijetko više od 6, i vrsta su osjetljiva na izumiranje.
Ružičasti plamenciRužičasti plamenci gnijezde se u tropskoj Africi, uz Kaspijsko more, u Indiji i Pakistanu. Žive uz slana jezera i plitke lagune, gdje love sitne rakove, ličinke komaraca, mekušce, crve i alge. Raspon krila im je 140-165 centimetara, a mogu doživjeti i 40 godina.