Foto Matthias Süßen, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
ZooSalzburg, Austrija

Zoo Salzburg s djecom: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Zoo Salzburg Hellbrunn. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

18točaka za razgledavanje
16na preporučenoj ruti
oko 3 hobilaska s djecom

Prije polaska

oko 3 hlaganim tempom, s pauzama
4toaleti na karti
hranamjesta s hranom još nisu na karti
Ruta počinje kod glavne blagajne (Hauptkassa). Autobus linije 25 s kolodvora Salzburg Hauptbahnhof vozi do stanice Anif Zoo Salzburg, 3 minute hoda od ulaza, a veliko parkiralište zoološkog vrta za posjetitelje je besplatno. Najprije ideš glavnom alejom prema sjeveru do kozoroga kod blagajne Steinbock, gdje je prolaz u park dvorca Hellbrunn, koji se zatvara izvan radnog vremena zoološkog vrta. Zatim se vraćaš kroz Euroaziju i Južnu Ameriku do Afrike, a ruta završava kod geparda, odakle ćeš se glavnom alejom vratiti do izlaza. Ako si već u zoološkom vrtu, Turi će te voditi od najbliže točke. Ulaz se plaća, a pas na kratkoj uzici stoji 3 eura. Zoološki vrt otvoren je svaki dan od 9:00: od travnja do rujna do 18:00, u ožujku i listopadu do 17:30, a od studenog do veljače do 16:30. Posljednji ulaz je sat vremena prije zatvaranja, a od studenog do veljače pola sata prije. Zimi medvjedi spavaju zimski san, a prirodne staze nisu očišćene od snijega ni posute, ali glavne staze imaju tvrdu podlogu, a mnoge životinje vidjet ćeš u paviljonima. Put do afričkog dijela vodi uzbrdo. Kolica na vuču možeš posuditi kod obje blagajne i nasuprot nastambi grivastih vukova. Toaleti, svi prilagođeni osobama s invaliditetom, nalaze se kod blagajne Steinbock, uz glavnu aleju malo iza glavne blagajne, kod restorana, kod volijere s papigicama, kod kuće nosoroga i kod kuće lavova. Planiraj oko 3 sata.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Zoo Salzburg u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Zoo Salzburg
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Zoo Salzburg smješten je u podnožju brda Hellbrunner Berg, odmah uz park dvorca Hellbrunn, na južnom rubu Salzburga, na granici s općinom Anif. Otvoren je 1961. godine kao Alpenzoo Hellbrunn, a od 90-ih godina geozoo je u kojem životinje žive u zonama prema kontinentima: Euroaziji, Južnoj Americi, Africi i Australiji. Na 14 hektara živi oko 1600 životinja iz 150 vrsta, od alpskih kozoroga do afričkih pingvina. Najviše uzbuđenja izazivaju savana s nosorozima i zebrama, kuća lavova, irbisi i bjeloglavi supovi, koji ovamo slobodno dolijeću.

Alpski kozoroziFoto Manfred Werner - Tsui, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons1
Životinje

Alpski kozorozi

Alpski kozorozi broj su 1 na planu zoološkog vrta, kod blagajne Steinbock, kroz koju se ulazi sa strane parka dvorca Hellbrunn. Mužjaci teže do 100 kilograma, ženke do 40, a žive 15-18 godina. Jedu trave i bilje alpskih livada, ali rado grickaju i grmlje i izdanke drveća. Godine 2012. nastamba je preuređena tako da se životinje mogu promatrati izbliza.

ŽderavciFoto Manfred Werner - Tsui, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons2
Životinje

Žderavci

Ispod strme padine brda Hellbrunner Berg živi par žderavaca, Järvi i Logan. Žderavac pripada porodici kuna, visok je do 45 centimetara u grebenu i težak do 30 kilograma. Živi u tajgi i tundri oko Sjevernog pola. Ljeti jede uglavnom strvinu, jaja i bobice, a zimi lovi zečeve bjelce, miševe i snježne jarebice, ponekad čak i sobove i mlade losove.

Smeđi medvjediFoto Kakao45, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons3
Životinje

Smeđi medvjedi

Nastamba smeđih medvjeda otvorena je 1990. godine na padini brda Hellbrunner Berg, a u njoj, među ostalima, živi Losa. Iako medvjedi pripadaju zvijerima, jedu uglavnom biljke, a samo ponekad ribu, meso ili strvinu. Mužjaci teže čak 550 kilograma, a ipak brzo trče i dobro plivaju. Zimi i ovdje u zoološkom vrtu medvjedi zaspu na nekoliko mjeseci, pa ih tada možda nećeš vidjeti.

Ograda za maženjeFoto Manfred Werner - Tsui, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons4
Životinje

Ograda za maženje

U ograđenom prostoru Arche žive uglavnom rijetke, ugrožene pasmine domaćih životinja, među ostalima patuljaste koze, mini svinje, kokoši i japanske prepelice. Životinje ovdje možeš pomaziti, a hraniti ih smiješ samo posebnom hranom kupljenom na blagajni zoološkog vrta. Pokraj vodi Pčelinja staza (Bienenweg), uz koju žive medonosne pčele.

Crvene pandeFoto Musicaline, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Životinje

Crvene pande

Pokraj trgovine zoološkog vrta žive crvene pande Haku i Xia. Potječu iz planinskih i bambusovih šuma Himalaje, gdje žive čak i na visini od 4500 metara. Jedu uglavnom bambus, ali i korijenje, voće, bobice i orašaste plodove, a teže najviše 6 kilograma. Njihova nastamba preuređena je u razdoblju 2013-2015., a crvena panda ugrožena je vrsta.

Arktički vukoviFoto Christina Nöbauer, CC BY-SA 3.0 at, Wikimedia Commons6
Životinje

Arktički vukovi

Arktički vukovi, na primjer Isegrim i Nura, potječu sa sjevera Sjeverne Amerike i s Grenlanda. Na Arktiku temperatura pada do minus 60 stupnjeva, a vjetar puše i do 200 kilometara na sat. Od hladnoće ih štite gusto krzno, zbijena građa i kratke uši, a velike šape pomažu im hodati po ledu i snijegu. Čopor se drži zajedno još čvršće nego kod drugih vukova i obično broji 7-10 životinja.

Bjeloruki giboniFoto JJ Harrison ( jjharrison89@facebook.com ), CC BY 3.0, Wikimedia Commons7
Životinje

Bjeloruki giboni

Kuća gibona izgrađena je iznova u razdoblju 2013-2015. Bjeloruki giboni Maya, Samuk i Yuki kreću se na rukama s grane na granu brzinom od oko 50 kilometara na sat i mogu preletjeti više od 10 metara. Kad započnu pjevati svoj duet, teško ih je ne čuti: tako upozoravaju druge gibone da ne ulaze na njihov teritorij. Pogledaj i gore, jer se iz nastambe gibona vidi strma stjenovita stijena brda Hellbrunner Berg.

Padina supovaFoto User:MatthiasKabel, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons8
Životinje

Padina supova

Nasuprot binturonga padina se penje sve do stijena brda Hellbrunner Berg. Na ovoj Padini supova (Geierhang) nalazi se hranilište za bjeloglave supove koji slobodno lete: njihovu je koloniju ovdje 1966. godine osnovao Heinrich Windischbauer. Danas ovamo redovito dolijeću 3 slobodna supa, a 2022. godine ovdje je otvorena nastamba za supove koji ne mogu letjeti. U ljeto 2024. godine stiglo je 6 ženki s juga Španjolske, a raspon krila bjeloglavog supa iznosi oko 2,8 metara.

Nizinski tapiriFoto Giles Laurent, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons9
Životinje

Nizinski tapiri

Nizinski tapiri, kao što su Nola i Miguel, žive u zoološkom vrtu od 2011. godine, a vrt sudjeluje u europskom programu njihova uzgoja. Tapiri pripadaju najstarijim još živućim porodicama sisavaca: postoje već 50 milijuna godina, a najbliži su im srodnici nosorozi i konji. Izvrsno plivaju i rone, trče do 35 kilometara na sat, a hranu hvataju spretnom surlicom.

JaguariFoto Manfred Werner - Tsui, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons10
Životinje

Jaguari

Kuća jaguara i nastambe južnoameričkih zvijeri obnovljene su 2013. godine, a u kući jaguara žive i boe i kajmani. Jaguari Lucky Limari, Maira i Morena imaju tako snažan ugriz da mogu progristi oklop velike kornjače, i izvrsno plivaju. Crne jaguare nazivaju panterima, ali čak se i na njihovu krznu vide karakteristične pjege.

IrbisiFoto Matthias Süßen, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Životinje

Irbisi

Irbisi, odnosno snježni leopardi, žive u nizu nekadašnjih nastambi za zvijeri, odmah pokraj pume. Mještani u Srednjoj Aziji zovu ih duhovima planina. Žive na visini od 2700-5000 metara i preživljavaju mraz do minus 40 stupnjeva. Vrlo dugačak rep pomaže im održati ravnotežu pri skokovima čak do 15 metara, a dok spavaju, omotaju se njime kao šalom.

Bijeli nosoroziFoto Kre Stefan, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons12
Životinje

Bijeli nosorozi

Savana bijelih nosoroga ima više od hektara i najveća je nastamba u zoološkom vrtu. Ovdje, među ostalima, žive bik Athos te Tamu, Yeti i Zawadi. Bijeli nosorog jede isključivo travu, mužjaci teže do 3500 kilograma, a životinje dožive čak 44 godine. U kući nosoroga žive i prstenastorepi lemuri i prugasti mungosi.

LavoviFoto Michael J. Litzinger, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Životinje

Lavovi

Kuća lavova otvorena je 2010. godine: niska je, a iz nje se vide nastamba lavova i savana. Ovdje živi par sjevernih lavova, Kiano i Dara. Sjeverni lavovi često imaju tamniju grivu, koja se spušta na ramena i trbuh. To su jedine mačke koje žive u čoporima, a rikati ne znaju samo mužjaci, nego i ženke.

Afrički pingviniFoto Marcin Konsek, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Životinje

Afrički pingvini

Nastamba pingvina površine 300 četvornih metara izgrađena je u razdoblju 2019-2020. sjeverno od nastambe nosoroga, za 1,3 milijuna eura. Afrički pingvin jedini je pingvin koji živi u Africi, a njemački naziv, koji znači pingvin s naočalama, duguje ružičastim mrljama kože oko očiju, koje mu pomažu da se rashladi. Najpoznatija kolonija nalazi se na plaži Boulders Beach kod Cape Towna. Broj ovih pingvina u posljednjim je desetljećima pao čak za 97 posto i vrsta je kritično ugrožena.

Zebre i antilopeFoto Gzen92, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons15
Životinje

Zebre i antilope

Na savani zajedno s nosorozima pasu Grévyjeve zebre te sabljorogi oriksi i lečve. Grévyjeva zebra najveća je i jedna od najrjeđih zebri: u divljini je ostalo oko 2000 odraslih životinja. Ime duguje francuskom predsjedniku Julesu Grévyju, koji je 1882. godine dobio takvu zebru na dar od abesinskog cara. Za razliku od drugih zebri živi samotno i ne stvara stalna krda.

GepardiFoto User:MatthiasKabel, CC BY-SA 2.5, Wikimedia Commons16
Životinje

Gepardi

Zoološki vrt u Salzburgu postao je poznat po nastambi geparda sa simulatorom plijena koji je jurio brzinom od 60 kilometara na sat, ali uređaj već dugo ne radi. Ovdje, među ostalima, žive gepardi Aeris i Bia. Gepard je visok do 94 centimetra u grebenu, težak do 65 kilograma i lovi manje papkare, na primjer gazele. Ovo je kraj rute: glavnom alejom odavde ćeš se vratiti do izlaza.

Sve točke (23)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Životinje 18
Alpski kozorozi ★Alpski kozorozi broj su 1 na planu zoološkog vrta, kod blagajne Steinbock, kroz koju se ulazi sa strane parka dvorca Hellbrunn. Mužjaci teže do 100 kilograma, ženke do 40, a žive 15-18 godina. Jedu trave i bilje alpskih livada, ali rado grickaju i grmlje i izdanke drveća. Godine 2012. nastamba je preuređena tako da se životinje mogu promatrati izbliza.
Žderavci ★Ispod strme padine brda Hellbrunner Berg živi par žderavaca, Järvi i Logan. Žderavac pripada porodici kuna, visok je do 45 centimetara u grebenu i težak do 30 kilograma. Živi u tajgi i tundri oko Sjevernog pola. Ljeti jede uglavnom strvinu, jaja i bobice, a zimi lovi zečeve bjelce, miševe i snježne jarebice, ponekad čak i sobove i mlade losove.
Smeđi medvjedi ★Nastamba smeđih medvjeda otvorena je 1990. godine na padini brda Hellbrunner Berg, a u njoj, među ostalima, živi Losa. Iako medvjedi pripadaju zvijerima, jedu uglavnom biljke, a samo ponekad ribu, meso ili strvinu. Mužjaci teže čak 550 kilograma, a ipak brzo trče i dobro plivaju. Zimi i ovdje u zoološkom vrtu medvjedi zaspu na nekoliko mjeseci, pa ih tada možda nećeš vidjeti.
Ograda za maženje ★U ograđenom prostoru Arche žive uglavnom rijetke, ugrožene pasmine domaćih životinja, među ostalima patuljaste koze, mini svinje, kokoši i japanske prepelice. Životinje ovdje možeš pomaziti, a hraniti ih smiješ samo posebnom hranom kupljenom na blagajni zoološkog vrta. Pokraj vodi Pčelinja staza (Bienenweg), uz koju žive medonosne pčele.
Crvene pande ★Pokraj trgovine zoološkog vrta žive crvene pande Haku i Xia. Potječu iz planinskih i bambusovih šuma Himalaje, gdje žive čak i na visini od 4500 metara. Jedu uglavnom bambus, ali i korijenje, voće, bobice i orašaste plodove, a teže najviše 6 kilograma. Njihova nastamba preuređena je u razdoblju 2013-2015., a crvena panda ugrožena je vrsta.
Arktički vukovi ★Arktički vukovi, na primjer Isegrim i Nura, potječu sa sjevera Sjeverne Amerike i s Grenlanda. Na Arktiku temperatura pada do minus 60 stupnjeva, a vjetar puše i do 200 kilometara na sat. Od hladnoće ih štite gusto krzno, zbijena građa i kratke uši, a velike šape pomažu im hodati po ledu i snijegu. Čopor se drži zajedno još čvršće nego kod drugih vukova i obično broji 7-10 životinja.
Bjeloruki giboni ★Kuća gibona izgrađena je iznova u razdoblju 2013-2015. Bjeloruki giboni Maya, Samuk i Yuki kreću se na rukama s grane na granu brzinom od oko 50 kilometara na sat i mogu preletjeti više od 10 metara. Kad započnu pjevati svoj duet, teško ih je ne čuti: tako upozoravaju druge gibone da ne ulaze na njihov teritorij. Pogledaj i gore, jer se iz nastambe gibona vidi strma stjenovita stijena brda Hellbrunner Berg.
Padina supova ★Nasuprot binturonga padina se penje sve do stijena brda Hellbrunner Berg. Na ovoj Padini supova (Geierhang) nalazi se hranilište za bjeloglave supove koji slobodno lete: njihovu je koloniju ovdje 1966. godine osnovao Heinrich Windischbauer. Danas ovamo redovito dolijeću 3 slobodna supa, a 2022. godine ovdje je otvorena nastamba za supove koji ne mogu letjeti. U ljeto 2024. godine stiglo je 6 ženki s juga Španjolske, a raspon krila bjeloglavog supa iznosi oko 2,8 metara.
Nizinski tapiri ★Nizinski tapiri, kao što su Nola i Miguel, žive u zoološkom vrtu od 2011. godine, a vrt sudjeluje u europskom programu njihova uzgoja. Tapiri pripadaju najstarijim još živućim porodicama sisavaca: postoje već 50 milijuna godina, a najbliži su im srodnici nosorozi i konji. Izvrsno plivaju i rone, trče do 35 kilometara na sat, a hranu hvataju spretnom surlicom.
Jaguari ★Kuća jaguara i nastambe južnoameričkih zvijeri obnovljene su 2013. godine, a u kući jaguara žive i boe i kajmani. Jaguari Lucky Limari, Maira i Morena imaju tako snažan ugriz da mogu progristi oklop velike kornjače, i izvrsno plivaju. Crne jaguare nazivaju panterima, ali čak se i na njihovu krznu vide karakteristične pjege.
Irbisi ★Irbisi, odnosno snježni leopardi, žive u nizu nekadašnjih nastambi za zvijeri, odmah pokraj pume. Mještani u Srednjoj Aziji zovu ih duhovima planina. Žive na visini od 2700-5000 metara i preživljavaju mraz do minus 40 stupnjeva. Vrlo dugačak rep pomaže im održati ravnotežu pri skokovima čak do 15 metara, a dok spavaju, omotaju se njime kao šalom.
Bijeli nosorozi ★Savana bijelih nosoroga ima više od hektara i najveća je nastamba u zoološkom vrtu. Ovdje, među ostalima, žive bik Athos te Tamu, Yeti i Zawadi. Bijeli nosorog jede isključivo travu, mužjaci teže do 3500 kilograma, a životinje dožive čak 44 godine. U kući nosoroga žive i prstenastorepi lemuri i prugasti mungosi.
Lavovi ★Kuća lavova otvorena je 2010. godine: niska je, a iz nje se vide nastamba lavova i savana. Ovdje živi par sjevernih lavova, Kiano i Dara. Sjeverni lavovi često imaju tamniju grivu, koja se spušta na ramena i trbuh. To su jedine mačke koje žive u čoporima, a rikati ne znaju samo mužjaci, nego i ženke.
Afrički pingvini ★Nastamba pingvina površine 300 četvornih metara izgrađena je u razdoblju 2019-2020. sjeverno od nastambe nosoroga, za 1,3 milijuna eura. Afrički pingvin jedini je pingvin koji živi u Africi, a njemački naziv, koji znači pingvin s naočalama, duguje ružičastim mrljama kože oko očiju, koje mu pomažu da se rashladi. Najpoznatija kolonija nalazi se na plaži Boulders Beach kod Cape Towna. Broj ovih pingvina u posljednjim je desetljećima pao čak za 97 posto i vrsta je kritično ugrožena.
Zebre i antilope ★Na savani zajedno s nosorozima pasu Grévyjeve zebre te sabljorogi oriksi i lečve. Grévyjeva zebra najveća je i jedna od najrjeđih zebri: u divljini je ostalo oko 2000 odraslih životinja. Ime duguje francuskom predsjedniku Julesu Grévyju, koji je 1882. godine dobio takvu zebru na dar od abesinskog cara. Za razliku od drugih zebri živi samotno i ne stvara stalna krda.
Gepardi ★Zoološki vrt u Salzburgu postao je poznat po nastambi geparda sa simulatorom plijena koji je jurio brzinom od 60 kilometara na sat, ali uređaj već dugo ne radi. Ovdje, među ostalima, žive gepardi Aeris i Bia. Gepard je visok do 94 centimetra u grebenu, težak do 65 kilograma i lovi manje papkare, na primjer gazele. Ovo je kraj rute: glavnom alejom odavde ćeš se vratiti do izlaza.
Šumski soboviŠumski sobovi potječu iz Finske i ruske Karelije, gdje žive u tajgi. Visoki su do 1,4 metra u grebenu, a mužjaci teže 100-180 kilograma. Jedu pupove, travu, bilje, gljive i lišajeve. Uz ljudsku skrb dožive i 20 godina, a u divljini rijetko više od 6, i vrsta su osjetljiva na izumiranje.
Ružičasti plamenciRužičasti plamenci gnijezde se u tropskoj Africi, uz Kaspijsko more, u Indiji i Pakistanu. Žive uz slana jezera i plitke lagune, gdje love sitne rakove, ličinke komaraca, mekušce, crve i alge. Raspon krila im je 140-165 centimetara, a mogu doživjeti i 40 godina.
Toaleti / blagajne / parkiralište 5
Glavna blagajnaObilazak počinje kod glavne blagajne, nekoliko minuta hoda od stanice autobusa 25. Zoološki vrt otvoren je 1961. godine u spomen na nekadašnji zvjerinjak: od 1612. godine nadbiskup Markus Sittikus gradio je dvorac Hellbrunn s velikim zvjerinjakom oko brda Hellbrunner Berg. Ruta najprije vodi glavnom alejom prema sjeveru do kozoroga, a zatim natrag kroz Euroaziju i Južnu Ameriku sve do Afrike.
Javni zahod 1
Javni zahod 2
Javni zahod 3
Javni zahod 4
Zoo SalzburgPreuzmi Turi