Foto Bernard Gagnon, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
Stari gradDubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija
Dubrovnik: Stari grad unutar zidina: što vidjeti, karta i ruta obilaska
Dubrovnik: Stari grad unutar zidina. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.
slobodan ulazmuzeji i tornjevi imaju zasebne ulaznice
Šetnja počinje na stajalištu Pile kod zapadnih vrata, gdje vožnju završava većina gradskih autobusa Libertasa, među ostalima linije 1A, 1B i 3 s autobusnog kolodvora i iz luke u Gružu te linija 6 s poluotoka Babin Kuk. Završava kod istočnih Vrata od Ploča, odakle se Stradunom vraćaš na Pile za oko 10 minuta. Ako si već u Starom gradu, Turi će te voditi od najbliže točke. Šetnja ulicama je besplatna, a plaćaju se gradske zidine i muzeji; ulaznica za zidine uključuje i tvrđavu Lovrijenac, a djeca mlađa od 7 godina ulaze besplatno. Zidine su otvorene svaki dan osim 25. prosinca, ali od studenoga do ožujka kraće, obično do 15:00, i jeftinije: u sezoni odrasla osoba plaća 40 eura, a od studenoga do veljače 15 eura. Na ruti ima stuba, najviše kod Jezuitskih stepenica, a na zidinama te čekaju strme stube. Planiraj oko 2 sata, a obilazak zidina zaseban je, duži izlet.
Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.
Dubrovnik: Stari grad u aplikaciji Turi
Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.
Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.
Vrijedi vidjeti
Stari grad Dubrovnika, prijestolnice nekadašnje Dubrovačke Republike, okružuju zidine duge gotovo 2 kilometra, a od 1979. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu. Većina zgrada obnovljena je nakon potresa 1667. godine, koji je usmrtio više od 5000 stanovnika i srušio većinu javnih zgrada. Tijekom opsade od 1991. do 1992. godine granate su oštetile više od polovine zgrada, a popravljene su u starom stilu od 1995. do 1999. godine. Šetnja vodi od Vrata od Pila Stradunom, pokraj tržnice, katedrale, Kneževa dvora i stare luke sve do Vrata od Ploča.
Foto donald judge, CC BY 2.0, Wikimedia Commons1
Zgrada / spomenik
Vrata od Pila
Vrata od Pila glavni su zapadni ulaz u grad s kopnene strane. Kameni most između dvaju gotičkih lukova projektirao je 1471. godine Paskoje Miličević, a vodi do drvenog pokretnog mosta koji se nekoć podizao. Iznad luka vrata stoji kip svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Prolaz iza vrata zavija kako nitko ne bi mogao utrčati ravno u grad.
Foto Sailko, CC BY 3.0, Wikimedia Commons2
Atrakcija
Velika Onofrijeva fontana
Odmah iza vrata stoji velika mnogokutna fontana sa 16 kamenih maski iz kojih teče voda. Projektirao ju je Onofrio della Cava iz Napulja kad je 1438. godine dovršena gradnja gradskog vodovoda. Voda je u grad tekla s izvora u Rijeci dubrovačkoj, udaljenog oko 12 kilometara. Potres 1667. godine uništio je kupolu i skulpture fontane, a stari izgled više nije obnovljen.
Foto Inkey, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons3
Zgrada / spomenik
Franjevački samostan
Franjevci su samostan unutar zidina, kod Vrata od Pila, počeli graditi 1317. godine. Od crkve je nakon potresa 1667. godine ostao samo gotički portal sa strane Straduna, s Pietom isklesanom 1498. godine u radionici braće Leonarda i Petra Petrovića. U samostanu od 1317. godine djeluje ljekarna, jedna od najstarijih u Europi, koja radi i danas. U samostanu su i klaustar i stara knjižnica s vrijednim rukopisima.
Foto Sailko, CC BY 3.0, Wikimedia Commons4
Atrakcija
Stradun
Stradun, zvan i Placa, glavna je ulica Staroga grada, duga oko 300 metara i popločena vapnencem. Nekoć je ovdje bio močvarni kanal koji je dijelio Ragusu od naselja Dubrava, a u 13. stoljeću je zatrpan. Nakon potresa 1667. godine i požara koji je uslijedio Republika je propisala pravila za nove kuće. Zato kuće uz Stradun izgledaju tako slično.
Foto Chris Brown, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons5
Atrakcija
Gundulićeva poljana
Trg nosi ime Ivana Gundulića, dubrovačkog pjesnika koji je živio od 1589. do 1638. godine. Njegov spomenik izradio je Ivan Rendić 1892. godine, a na postolju su brončani reljefi s prizorima iz spjeva „Osman“. Svakog jutra trg se pretvara u tržnicu na kojoj poljoprivrednici iz okolnih sela prodaju voće i povrće.
Foto Joanbanjo, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik
Jezuitske stepenice i crkva svetog Ignacija
S trga prema gore vode barokne Jezuitske stepenice, koje je izgradio rimski arhitekt Pietro Passalacqua i dovršio 1738. godine. Podsjećaju na Španjolske stube u Rimu, nastale oko 10 godina ranije. Gore stoji crkva svetog Ignacija, građena od 1699. do 1725. godine prema nacrtima isusovca Andrea Pozza, a pokraj nje nekadašnji isusovački kolegij u kojem je danas klasična gimnazija. Godine 2025. stepenice su prvi put od izgradnje potpuno obnovljene.
Foto Bernard Gagnon, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons7
Zgrada / spomenik
Katedrala Uznesenja
Ispod katedrale otkriveni su ostaci bizantske bazilike, a kasniju romaničku katedralu prema predaji je sufinancirao Rikard Lavljeg Srca, koji je 1192. godine preživio brodolom kod otoka Lokruma. Romaničku crkvu uništio je potres 1667. godine, a današnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine. Na glavnom oltaru nalazi se Tizianova slika Uznesenje Marijino. U riznici se čuvaju pozlaćeni relikvijari svetog Vlaha.
Foto Zysko serhii, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik
Knežev dvor
Dvor je bio sjedište kneza Republike od 14. stoljeća sve do 1808. godine, a u njemu su bili i vijeće, uredi, oružarnica i tamnica. Knez je službu obnašao samo mjesec dana i za to vrijeme stanovao je u dvoru. Nakon eksplozije baruta 1435. godine dvor je obnovio Onofrio della Cava, graditelj vodovoda i fontana. Iznad ulaza stoji latinsko geslo koje poziva službenike da zaborave privatne poslove i brinu o javnima. Danas je ovdje muzej, a u atriju stoji poprsje brodovlasnika Miha Pracata.
Foto Bernard Gagnon, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons9
Atrakcija
Stara gradska luka
Kroz Vrata od Ponte, izgrađena 1476. godine, izlaziš u staru luku, jedan od najstarijih dijelova grada. Današnji izgled dao joj je u 15. stoljeću domaći graditelj Paskoje Miličević. Lukobran Kaše iz 1485. godine štitio je luku od vjetra i valova s jugoistoka. U nekadašnjem Arsenalu, odnosno gradskom brodogradilištu, danas su kavana i kazalište, a na Lužu se vraćaš kroz Vrata od Ribarnice iz 1381. godine.
Foto Sailko, CC BY 3.0, Wikimedia Commons10
Zgrada / spomenik
Crkva svetog Vlaha
Sveti Vlaho zaštitnik je Dubrovnika, a njegovu baroknu crkvu sagradio je 1715. godine venecijanski arhitekt Marino Gropelli. Podignuta je na temeljima srednjovjekovne crkve koja je preživjela potres 1667. godine, ali je izgorjela 1706. godine. Iz požara se spasio samo pozlaćeni srebrni kip sveca iz 15. stoljeća, koji danas stoji na glavnom oltaru. Na vrhu pročelja stoje kipovi svetog Vlaha, Vjere i Nade. Festa svetog Vlaha od 2009. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu nematerijalne baštine.
Foto Bizutage, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons11
Atrakcija
Orlandov stup i trg Luža
Trg Luža zatvara istočni kraj Straduna. U sredini stoji stup s vitezom Orlandom, odnosno Rolandom, s mačem, kovrčavom kosom i gotičkim osmijehom, koji je prema ugovoru iz 1418. godine izradio Bonino iz Milana. Stup je bio znak neovisnosti Republike, a na jarbolu pokraj njega vijorila se njezina zastava, danas zastava Hrvatske. Tijekom Ljetnog festivala ovdje se podiže zastava Libertas, odnosno Sloboda.
Foto Dennis G. Jarvis, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons12
Zgrada / spomenik
Palača Sponza
Palaču Sponza sagradio je od 1516. do 1522. godine Paskoje Miličević, spajajući gotiku s renesansom. Ovdje su bili carinarnica i skladište robe, kovnica novca, oružarnica, riznica, banka i škola. Palača je potres 1667. godine preživjela bez oštećenja. Na luku u atriju latinski natpis podsjeća trgovce da ovdašnje vage ne dopuštaju varanje. Danas je ovdje Državni arhiv s dokumentima nekadašnje Republike.
Foto donald judge, CC BY 2.0, Wikimedia Commons13
Zgrada / spomenik
Gradski zvonik
Gradski toranj sa satom sagrađen je 1444. godine, a njegovo veliko zvono izlio je 1506. godine Ivan Rabljanin. Sate čekićima otkucavaju dvije brončane figure zvane Zelenci. Toranj je oštetio potres 1667. godine, a 1929. godine je obnovljen, pri čemu su figure zamijenjene kopijama; originali su u Kneževu dvoru. Pokraj njega, u niši zgrade gradske straže, teče Mala Onofrijeva fontana iz 1446. godine.
Foto Bernard Gagnon, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Zgrada / spomenik
Vrata od Ploča
Šetnja završava kod istočnih Vrata od Ploča, do kojih vodi uličica uz Dominikanski samostan. To je snažno utvrđen ulaz iz 15. stoljeća: unutarnja i vanjska vrata, svaka s kamenim mostom, a dio vanjskog mosta bio je drven i noću se podizao. Iznad vrata stoji kameni kip svetog Vlaha, a pokraj se uzdiže tvrđava Revelin, čija je gradnja započela 1462. godine, a u 16. stoljeću je pregrađena i ojačana. Iza vrata nalazi se predio Ploče s hotelima i plažama.
Sve točke (22)
Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.
Zgrada / spomenik 9
Vrata od Pila ★Vrata od Pila glavni su zapadni ulaz u grad s kopnene strane. Kameni most između dvaju gotičkih lukova projektirao je 1471. godine Paskoje Miličević, a vodi do drvenog pokretnog mosta koji se nekoć podizao. Iznad luka vrata stoji kip svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika. Prolaz iza vrata zavija kako nitko ne bi mogao utrčati ravno u grad.
Franjevački samostan ★Franjevci su samostan unutar zidina, kod Vrata od Pila, počeli graditi 1317. godine. Od crkve je nakon potresa 1667. godine ostao samo gotički portal sa strane Straduna, s Pietom isklesanom 1498. godine u radionici braće Leonarda i Petra Petrovića. U samostanu od 1317. godine djeluje ljekarna, jedna od najstarijih u Europi, koja radi i danas. U samostanu su i klaustar i stara knjižnica s vrijednim rukopisima.
Jezuitske stepenice i crkva svetog Ignacija ★S trga prema gore vode barokne Jezuitske stepenice, koje je izgradio rimski arhitekt Pietro Passalacqua i dovršio 1738. godine. Podsjećaju na Španjolske stube u Rimu, nastale oko 10 godina ranije. Gore stoji crkva svetog Ignacija, građena od 1699. do 1725. godine prema nacrtima isusovca Andrea Pozza, a pokraj nje nekadašnji isusovački kolegij u kojem je danas klasična gimnazija. Godine 2025. stepenice su prvi put od izgradnje potpuno obnovljene.
Katedrala Uznesenja ★Ispod katedrale otkriveni su ostaci bizantske bazilike, a kasniju romaničku katedralu prema predaji je sufinancirao Rikard Lavljeg Srca, koji je 1192. godine preživio brodolom kod otoka Lokruma. Romaničku crkvu uništio je potres 1667. godine, a današnja barokna katedrala građena je od 1671. do 1713. godine. Na glavnom oltaru nalazi se Tizianova slika Uznesenje Marijino. U riznici se čuvaju pozlaćeni relikvijari svetog Vlaha.
Knežev dvor ★Dvor je bio sjedište kneza Republike od 14. stoljeća sve do 1808. godine, a u njemu su bili i vijeće, uredi, oružarnica i tamnica. Knez je službu obnašao samo mjesec dana i za to vrijeme stanovao je u dvoru. Nakon eksplozije baruta 1435. godine dvor je obnovio Onofrio della Cava, graditelj vodovoda i fontana. Iznad ulaza stoji latinsko geslo koje poziva službenike da zaborave privatne poslove i brinu o javnima. Danas je ovdje muzej, a u atriju stoji poprsje brodovlasnika Miha Pracata.
Crkva svetog Vlaha ★Sveti Vlaho zaštitnik je Dubrovnika, a njegovu baroknu crkvu sagradio je 1715. godine venecijanski arhitekt Marino Gropelli. Podignuta je na temeljima srednjovjekovne crkve koja je preživjela potres 1667. godine, ali je izgorjela 1706. godine. Iz požara se spasio samo pozlaćeni srebrni kip sveca iz 15. stoljeća, koji danas stoji na glavnom oltaru. Na vrhu pročelja stoje kipovi svetog Vlaha, Vjere i Nade. Festa svetog Vlaha od 2009. godine nalazi se na UNESCO-ovu popisu nematerijalne baštine.
Palača Sponza ★Palaču Sponza sagradio je od 1516. do 1522. godine Paskoje Miličević, spajajući gotiku s renesansom. Ovdje su bili carinarnica i skladište robe, kovnica novca, oružarnica, riznica, banka i škola. Palača je potres 1667. godine preživjela bez oštećenja. Na luku u atriju latinski natpis podsjeća trgovce da ovdašnje vage ne dopuštaju varanje. Danas je ovdje Državni arhiv s dokumentima nekadašnje Republike.
Gradski zvonik ★Gradski toranj sa satom sagrađen je 1444. godine, a njegovo veliko zvono izlio je 1506. godine Ivan Rabljanin. Sate čekićima otkucavaju dvije brončane figure zvane Zelenci. Toranj je oštetio potres 1667. godine, a 1929. godine je obnovljen, pri čemu su figure zamijenjene kopijama; originali su u Kneževu dvoru. Pokraj njega, u niši zgrade gradske straže, teče Mala Onofrijeva fontana iz 1446. godine.
Vrata od Ploča ★Šetnja završava kod istočnih Vrata od Ploča, do kojih vodi uličica uz Dominikanski samostan. To je snažno utvrđen ulaz iz 15. stoljeća: unutarnja i vanjska vrata, svaka s kamenim mostom, a dio vanjskog mosta bio je drven i noću se podizao. Iznad vrata stoji kameni kip svetog Vlaha, a pokraj se uzdiže tvrđava Revelin, čija je gradnja započela 1462. godine, a u 16. stoljeću je pregrađena i ojačana. Iza vrata nalazi se predio Ploče s hotelima i plažama.
Atrakcija 7
Velika Onofrijeva fontana ★Odmah iza vrata stoji velika mnogokutna fontana sa 16 kamenih maski iz kojih teče voda. Projektirao ju je Onofrio della Cava iz Napulja kad je 1438. godine dovršena gradnja gradskog vodovoda. Voda je u grad tekla s izvora u Rijeci dubrovačkoj, udaljenog oko 12 kilometara. Potres 1667. godine uništio je kupolu i skulpture fontane, a stari izgled više nije obnovljen.
Stradun ★Stradun, zvan i Placa, glavna je ulica Staroga grada, duga oko 300 metara i popločena vapnencem. Nekoć je ovdje bio močvarni kanal koji je dijelio Ragusu od naselja Dubrava, a u 13. stoljeću je zatrpan. Nakon potresa 1667. godine i požara koji je uslijedio Republika je propisala pravila za nove kuće. Zato kuće uz Stradun izgledaju tako slično.
Gundulićeva poljana ★Trg nosi ime Ivana Gundulića, dubrovačkog pjesnika koji je živio od 1589. do 1638. godine. Njegov spomenik izradio je Ivan Rendić 1892. godine, a na postolju su brončani reljefi s prizorima iz spjeva „Osman“. Svakog jutra trg se pretvara u tržnicu na kojoj poljoprivrednici iz okolnih sela prodaju voće i povrće.
Stara gradska luka ★Kroz Vrata od Ponte, izgrađena 1476. godine, izlaziš u staru luku, jedan od najstarijih dijelova grada. Današnji izgled dao joj je u 15. stoljeću domaći graditelj Paskoje Miličević. Lukobran Kaše iz 1485. godine štitio je luku od vjetra i valova s jugoistoka. U nekadašnjem Arsenalu, odnosno gradskom brodogradilištu, danas su kavana i kazalište, a na Lužu se vraćaš kroz Vrata od Ribarnice iz 1381. godine.
Orlandov stup i trg Luža ★Trg Luža zatvara istočni kraj Straduna. U sredini stoji stup s vitezom Orlandom, odnosno Rolandom, s mačem, kovrčavom kosom i gotičkim osmijehom, koji je prema ugovoru iz 1418. godine izradio Bonino iz Milana. Stup je bio znak neovisnosti Republike, a na jarbolu pokraj njega vijorila se njezina zastava, danas zastava Hrvatske. Tijekom Ljetnog festivala ovdje se podiže zastava Libertas, odnosno Sloboda.
Pogled na tvrđavu LovrijenacS trga Brsalje vidi se tvrđava Lovrijenac, koja stoji izvan zidina na stijeni visokoj 37 metara. Ime je dobila po svetom Lovri, a zvali su je dubrovačkim Gibraltarom. Zidovi okrenuti prema neprijatelju debeli su gotovo 12 metara. Iznad vrata uklesan je latinski natpis koji znači: „Sloboda se ne prodaje ni za sve zlato svijeta“. Ulaznica za gradske zidine uključuje i ulaz u tvrđavu.
Ulaz na gradske zidinePokraj fontane, kod male crkve svetog Spasa, nalazi se jedan od tri ulaza na zidine. Zidine su duge oko 1940 metara i visoke do 25 metara, a čini ih 16 kula i bastiona te 5 tvrđava. Najviše, u sjeverozapadnom kutu, stoji okrugla kula Minčeta, dovršena 1464. godine prema projektu Jurja Dalmatinca. Obilazak zidina se plaća, a ulaznica uključuje i tvrđavu Lovrijenac.
Toaleti / blagajne / parkiralište 6
Stajalište PileŠetnja počinje kod stajališta autobusa Libertasa na Pilama, odmah iznad zapadnih vrata Staroga grada. Stari grad Dubrovnika nalazi se na UNESCO-ovu popisu od 1979. godine. Ruta vodi kroz Vrata od Pila i cijelim Stradunom, zatim uličicama do tržnice, katedrale, Kneževa dvora i stare luke, a završava kod istočnih Vrata od Ploča.