Foto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons
Stari gradTallinn, Okrug Harju, Estonija

Tallinn: Stari grad i Toompea: što vidjeti, karta i ruta obilaska

Tallinn: Stari grad i Toompea. U aplikaciji Turi ista karta pokazuje tvoj položaj, vodi te od točke do točke i omogućuje označavanje obiđenih mjesta.

16točaka za razgledavanje
14na preporučenoj ruti
oko 3 hobilaska

Prije polaska

oko 3 hlaganim tempom, s pauzama
3toaleti na karti
slobodan ulazmuzeji i tornjevi imaju zasebne ulaznice
Šetnja počinje kod Vrata Viru, a završava na vidikovcu Patkuli na Toompei. Od trajektne luke stići ćeš pješice za 15-20 minuta ili tramvajem T2 od stanice Vanasadam do stanice A. Laikmaa kod trgovačkog centra Viru Keskus, nekoliko minuta od Vrata Viru; isti tramvaj staje i kod kolodvora Balti jaam. S vidikovca Patkuli stube sa 157 stepenica spuštaju se u park Toompark, odakle je blizu do kolodvora Balti jaam. Ako si već u Starom gradu, Turi će te voditi od najbliže točke. Šetnja ulicama i vidikovcima je besplatna, a ulaznice su potrebne za tornjeve, zidine i muzeje. Zimi je dio njih zatvoren: vidikovac na tornju crkve svetog Olafa ne radi od 31. listopada do 1. travnja, toranj vijećnice otvoren je samo od 1. lipnja do 31. kolovoza, a zidine kod kule Hellemann od 15. listopada do 15. travnja otvorene su od 11 do 17 sati, osim utorkom. Na Toompeu se treba popeti uzbrdo Kratkom nogom, a na kraju sići stubama. Privremeni gradski zahodi stoje u gradu od 15. svibnja do 31. listopada, a izvan sezone posluži se kafićima ili muzejima. Planiraj oko 3 sata, bez razgledavanja unutrašnjosti.
  • Kod kuće otvori mjesto u aplikaciji Turi i dodirni „Preuzmi za put“: karta, opisi i fotografije radit će bez signala.
  • Najudaljenije točke obiđi na početku, dok još imaš snage.
  • Označavaj usput, a na izlazu ćeš znati što je ostalo.

Tallinn: Stari grad u aplikaciji Turi

Položaj uživo, ruta od točke do točke, opisi za čitanje i slušanje. Besplatno, bez računa, na 12 jezika.

Preuzmi za Android

Karta mjesta

Isti plan kao u aplikaciji. Dodirni točku da vidiš fotografiju i opis; u aplikaciji Turi na njemu ćeš vidjeti i sebe.

Plan: Tallinn: Stari grad
1preporučene, redoslijedom ruteostale točkeWCtoaleti, hrana, blagajne

Nešto ne štima? Prijavi to u aplikaciji kod točke.

Vrijedi vidjeti

Stari grad u Tallinnu od 1997. godine nalazi se na popisu UNESCO-a kao iznimno dobro očuvan srednjovjekovni hanzeatski grad, s rasporedom ulica iz 13. stoljeća i zgradama uglavnom od 13. do 16. stoljeća. Sastoji se od dva dijela: trgovačkog Donjeg grada s vijećnicom i cehovima te brežuljka Toompea s dvorcem i katedralom. Šetnja vodi od Vrata Viru uz obrambene zidine, kroz ulicu Pikk i Vijećnički trg, a zatim Kratkom nogom na Toompeu, do vidikovaca iznad gradskih krovova.

Vrata ViruFoto Adam Jones, CC BY-SA 2.0, Wikimedia Commons1
Atrakcija

Vrata Viru

Dvije okrugle kule sve su što je ostalo od predvrata Vrata Viru iz 15. stoljeća, dijela srednjovjekovnog obrambenog sustava grada. Ostatak vrata srušen je 1888. godine kako bi se napravilo mjesta za konjski tramvaj. Pokraj se još vidi dio bastiona Musumägi. Iza vrata počinje ulica Viru, jedna od najživljih ulica Starog grada, puna trgovina i restorana.

Zidine uz ulicu MüürivaheFoto Nemo bis, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons2
Atrakcija

Zidine uz ulicu Müürivahe

Ulica Müürivahe nekoć je bila obrambeni put uz unutarnju stranu zidina. Prve zidine dala je sagraditi 1265. godine kraljica Margareta Sambiria, a od nekadašnjih utvrda do danas je preživjelo 1,85 kilometara zidina i 26 kula. Kod kule Hellemann možeš se popeti na gotovo 200 metara dug dio zidina koji je povezuje s kulom Munkadetagune. U samoj kuli danas je umjetnička galerija.

Debela Margareta i Velika morska vrataFoto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons3
Zgrada / spomenik

Debela Margareta i Velika morska vrata

Na kraju ulice Pikk stoji Debela Margareta, golema kula sagrađena od 1511. do 1530. godine. Ima oko 25 metara u promjeru i zidove debele čak do 5 metara, a ime duguje tome što je bila najveći dio gradskih utvrda. Čuvala je luku i trebala je ostaviti dojam na pridošlice s mora. Pokraj nje prolaze Velika morska vrata iz 16. stoljeća, put iz grada prema luci. Kula je kasnije služila kao skladište baruta i zatvor, a od obnove od 1978. do 1981. godine u njoj je Estonski pomorski muzej.

Crkva svetog OlafaFoto Scotch Mist, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons4
Zgrada / spomenik

Crkva svetog Olafa

Crkva se prvi put spominje 1267. godine, a toranj 1364. godine. Toranj sa šiljkom visok je 123,7 metara i još je uvijek najviša građevina Starog grada. Prema starom zapisu toranj je nekoć možda bio visok čak 159 metara i bio najviša građevina na svijetu, no novija izračunavanja upućuju prije na 115-125 metara. Munja ga je pogodila mnogo puta, a crkva je izgorjela najmanje 3 puta. U sovjetsko doba KGB je koristio šiljak kao radijski toranj i promatračnicu, a danas do vidikovca na visini od oko 60 metara vode uske zavojite stube, otvorene od travnja do listopada.

Ulica Pikk i Kuća crnoglavihFoto Pierre André Leclercq, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons5
Zgrada / spomenik

Ulica Pikk i Kuća crnoglavih

Pikk na estonskom znači Duga: ulica se proteže od podnožja Toompee sve do Velikih morskih vrata. Najukrašenija kuća sjedište je Bratstva crnoglavih, udruženja trgovaca, brodovlasnika i stranaca koje je djelovalo od 14. stoljeća. Bratstvo je kupilo zgradu 1517. godine, a 1597. godine arhitekt Arent Passer dao joj je renesansno pročelje u nizozemskom stilu. Pogledaj oslikana vrata iz 40-ih godina 17. stoljeća i glavu Maura iznad ulaza, simbol svetog Mauricija, zaštitnika bratstva.

Crkva Svetog Duha i Velika gildaFoto Zairon, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons6
Zgrada / spomenik

Crkva Svetog Duha i Velika gilda

Crkva Svetog Duha prvi se put spominje 1319. godine. Na pročelju visi rezbareni sat koji je krajem 17. stoljeća izradio Christian Ackermann, a unutra stoji oltar Bernta Notkea iz 1483. godine. Ovdje je bio pastor kroničar Balthasar Russow, a 1535. godine tiskani su prvi dijelovi katekizma na estonskom. Nasuprot, na broju Pikk 17, stoji gotička kuća Velike gilde trgovaca iz razdoblja od 1407. do 1410. godine, u kojoj je danas Estonski povijesni muzej.

Vijećnički trg, vijećnica i ljekarnaFoto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons7
Zgrada / spomenik

Vijećnički trg, vijećnica i ljekarna

Sadašnja gotička vijećnica sagrađena je od 1402. do 1404. godine; to je najstarija vijećnica u sjevernoj Europi i jedina u gotičkom stilu. Vrh 64 metra visokog tornja od 1530. godine krasi vjetrokaz zvan Stari Toomas, danas je to kopija, a s pročelja gledaju bakreni izljevi za vodu u obliku zmajevih glava. Nasuprot vijećnici, s druge strane trga, radi Vijećnička ljekarna: 1422. godine imala je već trećeg vlasnika i jedna je od najstarijih ljekarni u Europi koje neprekidno rade u istoj kući. Više od 10 generacija, od oko 1582. do 1911. godine, vodila ju je obitelj Burchart, a unutra je mali muzej starog ljekarničkog pribora.

Crkva svetog Nikole (Niguliste)Foto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons8
Zgrada / spomenik

Crkva svetog Nikole (Niguliste)

Crkvu su u 13. stoljeću sagradili trgovci iz Vestfalije koji su stigli preko Gotlanda. Dana 9. ožujka 1944. godine sovjetsko bombardiranje spalilo je gotovo cijelu unutrašnjost. Nakon obnove, 1984. godine, ovdje su otvoreni muzej sakralne umjetnosti i koncertna dvorana. Najpoznatije djelo je Mrtvački ples Bernta Notkea s kraja 15. stoljeća: od djela koje je bilo dugo oko 30 metara sačuvan je samo početni dio. Toranj je visok 105 metara.

Kratka noga (Lühike jalg)Foto Eric Fischer, CC BY 2.0, Wikimedia Commons9
Atrakcija

Kratka noga (Lühike jalg)

Lühike jalg vrlo je stara ulica: već 1353. godine zapisana je kao brevis mons, kratki brežuljak. Na vrhu stoji toranj s vratima, pregrađen u kamenu oko sredine 15. stoljeća, a od 1454. do 1455. godine oba vrata, Kratke i Duge noge, povezana su kamenim zidom. Zbog dviju nogu različite duljine stanovnici Tallinna u šali zovu svoj grad šepavim.

Katedrala Aleksandra NevskogFoto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons10
Zgrada / spomenik

Katedrala Aleksandra Nevskog

Pravoslavna katedrala sagrađena je od 1894. do 1900. godine, kada je Estonija pripadala Ruskom Carstvu. Projektirao ju je Mihail Preobraženski u stilu koji se nadovezuje na staru rusku arhitekturu. U tornjevima visi 11 zvona izlivenih u Sankt Peterburgu, a najveće teži oko 16 tona, više nego sva ostala zajedno. Dvadesetih godina 20. stoljeća planiralo se čak i rušenje katedrale, zakazano za 1. svibnja 1929. godine, ali do njega nije došlo.

Dvorac Toompea i Dugi HermannFoto Scotch Mist, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons11
Zgrada / spomenik

Dvorac Toompea i Dugi Hermann

Prema estonskoj legendi brežuljak Toompea grobni je humak junaka Kaleva, koji je od kamenja nasula njegova žena Linda. Godine 1219. Danci kralja Valdemara II. ovdje su osvojili estonsku utvrdu, a 1346. godine dvorac je kupio Teutonski red. Sa strane trga vidiš krilo u baroknom i klasicističkom stilu, dograđeno nakon 1710. godine, kada je Tallinn preuzela Rusija; danas ovdje zasjeda estonski parlament, Riigikogu. Iznad dvorca uzdiže se 48 metara visoka kula Dugi Hermann, na kojoj se svaki dan pri izlasku sunca uz himnu podiže estonska zastava, a pri zalasku spušta.

Katedrala Svete MarijeFoto Diego Delso, CC BY-SA 3.0, Wikimedia Commons12
Zgrada / spomenik

Katedrala Svete Marije

Ovo je najstarija crkva u Tallinnu i u cijeloj kontinentalnoj Estoniji. Prva, vjerojatno drvena, stajala je ovdje najvjerojatnije već 1219. godine, kada su stigli Danci, a 1240. godine posvećena je Djevici Mariji kao katedrala. Veliki požar 1684. godine uništio je drveni inventar, a barokni toranj dograđen je od 1778. do 1779. godine. Unutra vise brojni grbovi plemićkih obitelji od 17. do 20. stoljeća, a ovdje među ostalima počivaju švedski vojskovođa Pontus De la Gardie i putnik Adam Johann von Krusenstern.

Vidikovac KohtuotsaFoto Scotch Mist, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons13
Atrakcija

Vidikovac Kohtuotsa

Vidikovac se nalazi na kraju ulice Kohtu, na rubu brežuljka Toompea, koji se uzdiže 20-30 metara iznad okolice. Odavde se vide crveni krovovi i tornjevi Donjeg grada, neboderi novog središta, luka i Finski zaljev. Na zidu pokraj je natpis The Times We Had, omiljeno mjesto za fotografiranje. Vidikovac je otvoren cijele godine.

Vidikovac PatkuliFoto Pjotr Mahhonin, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons14
Atrakcija

Vidikovac Patkuli

S vidikovca Patkuli najbolje se vide gradske zidine s kulama, dolje na trgu Tornide väljak, a dalje krovovi Starog grada i luka. Vidikovac je otvoren danonoćno i cijele godine. Stube sa 157 stepenica sagrađene su 1903. godine kako bi se sa željezničkog kolodvora moglo brzo popeti na Toompeu. Siđi njima u park Toompark uz ribnjak Snelli, ovdje završava šetnja.

Sve točke (20)

Grupirano kao u legendi plana. Zvjezdica označava preporučene točke.

Atrakcija 7
Vrata Viru ★Dvije okrugle kule sve su što je ostalo od predvrata Vrata Viru iz 15. stoljeća, dijela srednjovjekovnog obrambenog sustava grada. Ostatak vrata srušen je 1888. godine kako bi se napravilo mjesta za konjski tramvaj. Pokraj se još vidi dio bastiona Musumägi. Iza vrata počinje ulica Viru, jedna od najživljih ulica Starog grada, puna trgovina i restorana.
Zidine uz ulicu Müürivahe ★Ulica Müürivahe nekoć je bila obrambeni put uz unutarnju stranu zidina. Prve zidine dala je sagraditi 1265. godine kraljica Margareta Sambiria, a od nekadašnjih utvrda do danas je preživjelo 1,85 kilometara zidina i 26 kula. Kod kule Hellemann možeš se popeti na gotovo 200 metara dug dio zidina koji je povezuje s kulom Munkadetagune. U samoj kuli danas je umjetnička galerija.
Kratka noga (Lühike jalg) ★Lühike jalg vrlo je stara ulica: već 1353. godine zapisana je kao brevis mons, kratki brežuljak. Na vrhu stoji toranj s vratima, pregrađen u kamenu oko sredine 15. stoljeća, a od 1454. do 1455. godine oba vrata, Kratke i Duge noge, povezana su kamenim zidom. Zbog dviju nogu različite duljine stanovnici Tallinna u šali zovu svoj grad šepavim.
Vidikovac Kohtuotsa ★Vidikovac se nalazi na kraju ulice Kohtu, na rubu brežuljka Toompea, koji se uzdiže 20-30 metara iznad okolice. Odavde se vide crveni krovovi i tornjevi Donjeg grada, neboderi novog središta, luka i Finski zaljev. Na zidu pokraj je natpis The Times We Had, omiljeno mjesto za fotografiranje. Vidikovac je otvoren cijele godine.
Vidikovac Patkuli ★S vidikovca Patkuli najbolje se vide gradske zidine s kulama, dolje na trgu Tornide väljak, a dalje krovovi Starog grada i luka. Vidikovac je otvoren danonoćno i cijele godine. Stube sa 157 stepenica sagrađene su 1903. godine kako bi se sa željezničkog kolodvora moglo brzo popeti na Toompeu. Siđi njima u park Toompark uz ribnjak Snelli, ovdje završava šetnja.
Prolaz svete KatarineUski prolaz povezuje ulice Müürivahe i Vene i proteže se uz zid nekadašnje crkve svete Katarine. Pripadala je dominikanskom samostanu, koji je ovdje djelovao od 1246. godine, i bila je jedna od najvećih građevina srednjovjekovnog grada. U zid su uzidane klesane nadgrobne ploče s izlizanim latinskim natpisima. S druge strane nalaze se radionice u kojima nastaju staklo, tkanine, keramika i nakit.
Duga noga (Pikk jalg)Ovdje počinje Duga noga, ulica koja od srednjeg vijeka vodi iz Donjeg grada na Toompeu; 1342. godine zapisana je na latinskom kao longus mons, odnosno dugi brežuljak. Kameni toranj s vratima ovdje je sagrađen tek nakon 1380. godine, na mjestu ranijih drvenih vrata. Toompea i Donji grad stoljećima su imali odvojene vlasti i spojeni su u jedan grad tek 1878. godine. Njome se možeš popeti na Toompeu umjesto Kratkom nogom.
Zgrada / spomenik 9
Debela Margareta i Velika morska vrata ★Na kraju ulice Pikk stoji Debela Margareta, golema kula sagrađena od 1511. do 1530. godine. Ima oko 25 metara u promjeru i zidove debele čak do 5 metara, a ime duguje tome što je bila najveći dio gradskih utvrda. Čuvala je luku i trebala je ostaviti dojam na pridošlice s mora. Pokraj nje prolaze Velika morska vrata iz 16. stoljeća, put iz grada prema luci. Kula je kasnije služila kao skladište baruta i zatvor, a od obnove od 1978. do 1981. godine u njoj je Estonski pomorski muzej.
Crkva svetog Olafa ★Crkva se prvi put spominje 1267. godine, a toranj 1364. godine. Toranj sa šiljkom visok je 123,7 metara i još je uvijek najviša građevina Starog grada. Prema starom zapisu toranj je nekoć možda bio visok čak 159 metara i bio najviša građevina na svijetu, no novija izračunavanja upućuju prije na 115-125 metara. Munja ga je pogodila mnogo puta, a crkva je izgorjela najmanje 3 puta. U sovjetsko doba KGB je koristio šiljak kao radijski toranj i promatračnicu, a danas do vidikovca na visini od oko 60 metara vode uske zavojite stube, otvorene od travnja do listopada.
Ulica Pikk i Kuća crnoglavih ★Pikk na estonskom znači Duga: ulica se proteže od podnožja Toompee sve do Velikih morskih vrata. Najukrašenija kuća sjedište je Bratstva crnoglavih, udruženja trgovaca, brodovlasnika i stranaca koje je djelovalo od 14. stoljeća. Bratstvo je kupilo zgradu 1517. godine, a 1597. godine arhitekt Arent Passer dao joj je renesansno pročelje u nizozemskom stilu. Pogledaj oslikana vrata iz 40-ih godina 17. stoljeća i glavu Maura iznad ulaza, simbol svetog Mauricija, zaštitnika bratstva.
Crkva Svetog Duha i Velika gilda ★Crkva Svetog Duha prvi se put spominje 1319. godine. Na pročelju visi rezbareni sat koji je krajem 17. stoljeća izradio Christian Ackermann, a unutra stoji oltar Bernta Notkea iz 1483. godine. Ovdje je bio pastor kroničar Balthasar Russow, a 1535. godine tiskani su prvi dijelovi katekizma na estonskom. Nasuprot, na broju Pikk 17, stoji gotička kuća Velike gilde trgovaca iz razdoblja od 1407. do 1410. godine, u kojoj je danas Estonski povijesni muzej.
Vijećnički trg, vijećnica i ljekarna ★Sadašnja gotička vijećnica sagrađena je od 1402. do 1404. godine; to je najstarija vijećnica u sjevernoj Europi i jedina u gotičkom stilu. Vrh 64 metra visokog tornja od 1530. godine krasi vjetrokaz zvan Stari Toomas, danas je to kopija, a s pročelja gledaju bakreni izljevi za vodu u obliku zmajevih glava. Nasuprot vijećnici, s druge strane trga, radi Vijećnička ljekarna: 1422. godine imala je već trećeg vlasnika i jedna je od najstarijih ljekarni u Europi koje neprekidno rade u istoj kući. Više od 10 generacija, od oko 1582. do 1911. godine, vodila ju je obitelj Burchart, a unutra je mali muzej starog ljekarničkog pribora.
Crkva svetog Nikole (Niguliste) ★Crkvu su u 13. stoljeću sagradili trgovci iz Vestfalije koji su stigli preko Gotlanda. Dana 9. ožujka 1944. godine sovjetsko bombardiranje spalilo je gotovo cijelu unutrašnjost. Nakon obnove, 1984. godine, ovdje su otvoreni muzej sakralne umjetnosti i koncertna dvorana. Najpoznatije djelo je Mrtvački ples Bernta Notkea s kraja 15. stoljeća: od djela koje je bilo dugo oko 30 metara sačuvan je samo početni dio. Toranj je visok 105 metara.
Katedrala Aleksandra Nevskog ★Pravoslavna katedrala sagrađena je od 1894. do 1900. godine, kada je Estonija pripadala Ruskom Carstvu. Projektirao ju je Mihail Preobraženski u stilu koji se nadovezuje na staru rusku arhitekturu. U tornjevima visi 11 zvona izlivenih u Sankt Peterburgu, a najveće teži oko 16 tona, više nego sva ostala zajedno. Dvadesetih godina 20. stoljeća planiralo se čak i rušenje katedrale, zakazano za 1. svibnja 1929. godine, ali do njega nije došlo.
Dvorac Toompea i Dugi Hermann ★Prema estonskoj legendi brežuljak Toompea grobni je humak junaka Kaleva, koji je od kamenja nasula njegova žena Linda. Godine 1219. Danci kralja Valdemara II. ovdje su osvojili estonsku utvrdu, a 1346. godine dvorac je kupio Teutonski red. Sa strane trga vidiš krilo u baroknom i klasicističkom stilu, dograđeno nakon 1710. godine, kada je Tallinn preuzela Rusija; danas ovdje zasjeda estonski parlament, Riigikogu. Iznad dvorca uzdiže se 48 metara visoka kula Dugi Hermann, na kojoj se svaki dan pri izlasku sunca uz himnu podiže estonska zastava, a pri zalasku spušta.
Katedrala Svete Marije ★Ovo je najstarija crkva u Tallinnu i u cijeloj kontinentalnoj Estoniji. Prva, vjerojatno drvena, stajala je ovdje najvjerojatnije već 1219. godine, kada su stigli Danci, a 1240. godine posvećena je Djevici Mariji kao katedrala. Veliki požar 1684. godine uništio je drveni inventar, a barokni toranj dograđen je od 1778. do 1779. godine. Unutra vise brojni grbovi plemićkih obitelji od 17. do 20. stoljeća, a ovdje među ostalima počivaju švedski vojskovođa Pontus De la Gardie i putnik Adam Johann von Krusenstern.
Toaleti / blagajne / parkiralište 4
Početak šetnje kod Vrata ViruŠetnja počinje u ulici Viru, ispred dviju kula Vrata Viru. Nakon 1888. godine ulica je ovuda provedena kroz nekadašnje utvrde kako bi mogao voziti konjski tramvaj između Starog trga i Kadriorga. Ruta vodi uz zidine, kroz ulicu Pikk i Vijećnički trg, a zatim na brežuljak Toompea.
Javni zahod 1
Javni zahod 2
Javni zahod 3
Tallinn: Stari gradPreuzmi Turi