Vijećnica Staroga grada ★Toruń je ovu vijećnicu počeo graditi 1391. godine, a povlasticu za gradnju dobio je dvije godine kasnije. Pod jednim krovom ovdje su bile trgovine trgovaca, gradsko vijeće i sud, što je u srednjovjekovnoj Europi bilo rijetko. Najstariji je toranj: stoji od 1274. godine, a 1385. godine povišen je i na njega je postavljen sat. Na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće dograđeni su ugaoni tornjići i ukrasni zabati, a 1703. godine zgrada je izgorjela tijekom švedske opsade. Danas je ovdje Okružni muzej, a s terase na tornju vidi se cijeli Stari grad i Visla.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije ★Gotičku crkvu sagradili su franjevci, koji su u Toruń stigli 1239. godine. Nema toranj, ali joj je unutrašnjost vrlo visoka i natkrivena zvjezdastim svodovima. Gotovo dva stoljeća, od 1557. do 1724. godine, ovdje su se molili protestanti. Uz prezbiterij stoji crno-bijeli mauzolej Ane Vase, sestre kralja Sigismunda III. Vase, iz 1636. godine.
Planetarij ★Okrugla zgrada od opeke s kruništem izgleda kao kula, a zapravo je to nekadašnji spremnik plina iz 1860. godine. Od 1994. godine u njoj radi planetarij: pod kupolom se prikazuje nebo sa zvijezdama i planetima. To je jedno od najposjećenijih mjesta u Toruńu, 2022. godine ovamo je došlo više od 290 tisuća ljudi. Projekcija traje dulje od ovog zaustavljanja, a ulaznice je dobro rezervirati unaprijed.
Muzej toruńskih medenjaka ★Toruński medenjaci poznati su od srednjeg vijeka, a prvi zapis o njima potječe iz 1380. godine. Muzej je otvoren 2015. godine u nekadašnjoj tvornici medenjaka Gustawa Weesea u ulici Strumykowa. Vidjet ćeš stare drvene kalupe, strojeve i kako su se medenjaci nekad pekli. Ulaz se plaća; zasebno, u ulici Rabiańska, radi Živi muzej medenjaka s radionicama pečenja.
Katedrala svetih Ivana ★Najveća crkva Staroga grada i nekadašnja župna crkva građana. U tornju visi zvono Tuba Dei, odnosno Božja truba, izliveno početkom 16. stoljeća; 1703. godine Šveđani su ga htjeli odnijeti, ali je grad platio otkupninu. Unutra stoji krstionica uz koju je, prema predaji, kršten Nikola Kopernik, a u zid je položeno srce kralja Ivana I. Alberta, koji je umro u Toruńu 1501. godine. Katedrala je od 1992. godine.
Kosi toranj ★Ova kula gradskih zidina iz 14. stoljeća visoka je 15 metara, a vrh joj odstupa od okomice gotovo metar i pol. Nagnula se vjerojatno već u srednjem vijeku, kad se pjeskovito tlo slegnulo, ali legenda kaže da ju je za kaznu sagradio teutonski vitez koji je prekršio redovničke zavjete. U 18. stoljeću ovdje je bio zatvor za žene. Pokušaj se leđima nasloniti na njezin zid: prema običaju ravnotežu će zadržati samo onaj tko ima lakše grijehe od onog viteza.
Kuća Nikole Kopernika ★U dvjema gotičkim kućama u ulici Kopernika na brojevima 15 i 17 radi muzej posvećen astronomu, koji je rođen u Toruńu 1473. godine. Povjesničari se i dalje spore u kojoj je točno kući došao na svijet. Unutra ćeš vidjeti kako je izgledao dom bogatog trgovca, a i instrumente i stare astronomske knjige. Muzej je podružnica Okružnog muzeja, a ulaz se plaća.
Artusov dvorU srednjem vijeku u Artusovu dvoru sastajali su se bogati trgovci iz Bratovštine svetog Jurja, a kasnije su ovdje zasjedali sabori. Prva zgrada stajala je na ovom mjestu već oko 1385. godine. Sadašnja, s bogato ukrašenim pročeljem od opeke, sagrađena je od 1889. do 1891. godine. Danas je to kulturni centar s koncertima i predstavama.
Crkva Svetoga DuhaBarokna crkva sa svijetlim tornjem stoji u zapadnom nizu kuća na trgu. Sagradili su je toruński protestanti kad su nakon Toruńskog tumulta 1724. godine morali predati crkvu Svete Marije; posvećena je 1756. godine. Toranj je dograđen tek od 1897. do 1899. godine. Od 1945. godine o njoj se brinu isusovci i to je sveučilišna crkva.
Kuća pod zvijezdomKuća na adresi Rynek Staromiejski 35 ima srednjovjekovne korijene, ali njezino slavno pročelje potječe s kraja 17. stoljeća. Prekriveno je štukaturnim girlandama od voća i lišća, a na vrhu sja zlatna zvijezda po kojoj je kuća dobila ime. Unutra su sačuvane drvene zavojite stube s likom Minerve. Od 1970. godine ovdje radi Muzej umjetnosti Dalekog istoka.
Kula MonstrancaJedina osmerokutna kula u toruńskim zidinama, sagrađena sredinom 15. stoljeća. Zidovi su joj mjestimice debeli do dva i pol metra. Ime duguje obliku koji je podsjećao na monstrancu, odnosno pokaznicu. Stoji u ulici Podmurna, koja se proteže uz nekadašnje zidine.
Crkva svetog JakovaNekadašnja župna crkva Novoga grada, čija je gradnja počela 1309. godine. Vanjske zidove prezbiterija krase bogati ukrasi od opeke, a karakterističan dvostruki krov tornja sagrađen je nakon požara 1455. godine. Crkva nije okrenuta točno prema istoku jer se morala uklopiti u mrežu ulica. Obiđi je okolo i potraži keramički natpis kod prezbiterija.
Mosna vrataOvo su najmlađa od trojih sačuvanih gradskih vrata sa strane Visle. Sagradio ih je 1432. godine majstor Hans Gotland. Krajem 15. stoljeća odavde je sagrađen drveni most preko Visle, koji je opstao do 19. stoljeća, i po njemu su vrata dobila ime.
Kuća EskenovihGotička kuća iz 14. stoljeća, koju je 1518. godine kupio Franciszek Esken iz bogate trgovačke obitelji. Ukrasni renesansni portal dodan je oko 1590. godine. U 19. stoljeću kuća je pretvorena u žitnicu, otuda redovi malih prozorčića. Danas je ovdje Muzej povijesti Toruńa.
Brodarska vrataVrata su vodila iz luke na Visli ravno na trg. Nastala su između kraja 13. i sredine 14. stoljeća. Ovuda su u grad ulazili poljski kraljevi, zato ovdje počinje Kraljevski put, koji prolazi ulicom Żeglarska. Kroz vrata ćeš vidjeti Vislu kao u okviru slike.
Samostanska vrataJedna od trojih sačuvanih vrata u zidinama sa strane Visle. Sagrađena su u prvoj polovici 14. stoljeća, a oko 1420. godine nadograđena. Ime su dobila po obližnjem samostanu benediktinki. Pogledaj vanjsku šiljastu nišu, sa strane Visle: u njoj se skrivala spusna rešetka, koja se spuštala pred neprijateljem.